Vesti iz izdanja

31.05.2019. 19:16

Autor: Ivana Pavlović

Ne stajemo na Moravskom koridoru

Endrju Mičel, britanski komesar za trgovinu UK sa Evropom

Za projekte u Srbiji izdvojene su dve milijarde funti. Naši interesi leže u svim vrstama velikih infrastrukturnih investicija, ali posebno u putevima, mostovima, aerodromima, energetskim postrojenjima i onima za preradu otpadnih voda 

Planovi Srbije za modernizaciju infrastrukture su ambiciozni i impresivni i drago mi je da Britanija tu ima svoju ulogu. Želimo još da doprinesemo, kaže u intervjuu za „Novu ekonomiju“ Endrju Mičel, britanski komesar za trgovinu UK sa Evropom. 

Vaša poseta je prva poseta visokog zvaničnika Odeljenja za međunarodnu trgovinu Srbiji. Zašto smo čekali tako dugo? Gde su Srbija i region u međunarodnoj trgovinskoj strategiji Velike Britanije? 

Upravo, čini se da je ovo prva poseta visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva regionu kada govorimo o trgovinskim odnosima. Međutim, morate uzeti u obzir da je ovo naše Odeljenje formirano relativno nedavno – 2016. godine, nakon što je Britanija glasala da napusti Evropsku uniju. Formiranje posebnog odeljenja označilo je promenu u načinu na koji Britanija pristupa međunarodnoj trgovini. S obzirom na to da smo se u prošlosti bavili pitanjima trgovine posredstvom agencije koja se zvala UK Trade & Invest, trgovina je sada podignuta na viši nivo.

Sa ovom promenom perspektive, naša celokupna filozofija o tome kako mi razvijamo i negujemo trgovinske odnose sa partnerima evoluirala je i postala sveobuhvatnija. Strategija Odeljenja ima za cilj da podstakne izvoz, podrži investicije, pomogne u pitanjima pristupa tržištu i oblikuje trgovinsku politiku i trgovinske pregovore. U skladu s tim, mi takođe širimo naše horizonte i podstičemo tržišta koja možda do sada nisu bila glavni fokus Britanije. Želimo da iskoristimo priliku da ponovo pregovaramo i dođemo do najboljih trgovinskih odnosa sa partnerima sa kojima imamo uspostavljene dobre veze, ali i sa partnerima sa kojima možemo i da učvrstimo trgovinske odnose.

Dakle, kao što vidite, nije stvar u tome da smo „čekali tako dugo“, već da smo do sada uspostavljali strateške ciljeve, poboljšavali sopstvene kapacitete i izoštravali svoj fokus. Ovaj region je oduvek bio zanimljiv. Iako priznajem da naš trgovinski potencijal nije u potpunosti iskorišćen, nadam se da će moja poseta poslati jasnu poruku da je Britanija spremna za saradnju, te da je Odeljenje za međunarodnu trgovinu ovde kako bi gradilo i razvijalo bilateralne trgovinske odnose.

Kakva je budućnost trgovinskih odnosa sa srpskom vladom i Srbijom nakon Bregzita?
 
Proces izlaska iz Evropske unije je neverovatno složen, suočavamo se sa mnogim izazovima. Već više od 40 godina, Ujedinjeno Kraljevstvo je sastavni deo jedinstvenog evropskog tržišta i uskladilo je svoju trgovinsku politiku sa tim blokom. Nije lak zadatak razdvojiti te dugogodišnje veze. Međutim, želimo da ponovo naglasimo da, iako Britanija napušta Evropsku uniju, ona ostaje deo Evrope. Najveći deo  naše trgovinske razmene je sa Evropom, i Evropa će i ubuduće za nas ostati glavni trgovinski partner.

Kao komesar za trgovinu zadužen za Evropu, ja se brinem za područje koje se sastoji od veoma različitih zemalja, sa kojima imamo trgovinske odnose na veoma različitim nivoima. Želim da pokažem da je svaka država, bez obzira na veličinu, za nas vredan partner. Britanija se oduvek zalagala za liberalizaciju trgovine i mi prihvatamo ovaj značajan trenutak u istoriji kao priliku da ponovo pregovaramo o unapređenju trgovinskih odnosa i otvorimo se prema novim mogućnostima trgovanja.

Ako govorimo o Srbiji, zaista moram da kažem da sam bio veoma zadovoljan razgovorima koje sam vodio sa srpskom vladom. Postojao je jednoglasan konsenzus da je potrebno ojačati naše trgovinske odnose i da treba konstruktivno raditi na obezbeđivanju svih potrebnih sporazuma pre krajnjeg roka za naš izlazak iz EU u oktobru. Preduzeća moraju nastaviti da neometano posluju.

Nastavak teksta možete pročitati u 61. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“. 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.