Cilj je stabilno snabdevanje gorivom
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Lobiranje u Briselu je sastavni deo procesa odlučivanja. Konsultacije sa civilnim društvom se organizuju za svaki evropski dokument. U ovom kontekstu, najveća greška koju lobista može da uradi jeste da misli da bi korupcija pomogla u donošenju odluka i omogućila mu komparativnu prednost.
Integrisanje civilnog društva u proces donošenja odluka u Evropskoj uniji
Uprkos inherentnim teškoćama u stvaranju konsenzusa, Evropska unija je glavni centar za donošenje regulatornih i legislativnih odluka u Evropi, sa 2.500 zakona i odredbi koje se složenim procesom donose svake godine.
Svi zakonodavni tekstovi su rezultat pristupa koji se sastoji iz tri faze:
U svakoj od ovih faza procesa donošenja odluka, lobisti rade kako bi odbranili svoje interese pred institucijama. Ko su ovi sveprisutni lobiji u Evropskoj uniji?
Termin „lobi” opisuje jednu široku grupu, uključujući trgovinske asocijacije, grupe za zaštitu životne sredine, poljoprivredne unije, grupacije potrošača, privatne firme i sindikate. Zajednički cilj ovih grupa je predstavljanje dela evropskog građanstva i ekonomije na nivou Evropske unije, koji zajedno konstituišu civilno društvo.
Kroz različite sporazume, institucuje Evropske unije su omogućile selektivan proces participacije u samom središtu procesa donošenja odluka. Ovaj proces nema ništa sa sramnim primerima korupcije i podmićivanja koji su se pojavljivali na nacionalnom nivou. U velikoj meri suprotno, za Evropsku uniju lobiranje je veoma vredno oruđe za uključenje građana u demokratski proces odlučivanja.
Organizacije koje predstavljaju lobiji u Briselu obezbeđuju vrednu ekspertizu koja je potrebna institucijama kako bi se donele odluke na osnovu raspoloživih informacija o sve više tehničkih pitanja. Državnim službenicima je potrebna ova ekspertiza koliko je i lobijima potreban pristup institucijama kako bi izneli svoje argumente. Ovo omogućava dijalog između institucija i civilnog društva u različitim fazama procesa donošenja odluka kako bi se predvidele prepreke u implemetaciji i kreirao konačan zakonodavni akt visokog kvaliteta i legitimiteta.
Nastavak teksta možete pročitati u jedanaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Tokom, sada već decenijske, vladavine SNS-a, teško je i nabrojati neispunjena obećanja, počevši od onih na čijim krilima su i došli do vlasti, poput rešavanje 24 sporne privatizacije ili simpatičnog obećanja...
INTERVJU Tamara Džamonja Ignjatović, redovna profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Nesumnjivo je da električni automobili imaju čitav niz prednosti u odnosu na klasične, pre svega u tome što nemaju nikakve emisije gasova (mada njihov proizvodnja i reciklaža nisu nimalo ekološke), ali istov...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE