Priče i analize

03.07.2019. 22:50

Nova ekonomija

Autor: Ivan Stamenković i Nikola Vučković

TOP 10 TEHNOLOGIJA U USPONU 2019. GODINE

Ekspertska mreža Svetskog ekonomsog foruma je sastavila listu TOP 10 tehnologija, koje su u usponu u 2019. godini. 

Tehnologije koje su se našle na ovoj listi, osim što obećavaju veliku korist za globalnu ekonomiju i društvo ispunjavaju još nekoliko zadatih kriterijuma, kao što su atraktivnost za investitore i istraživače. Očekuje se da će ove tehnologije zabeležiti uspon u narednih pet godina.

PROČITAJTE JOŠ:

Komšijma treba milion radnika i 10.000 industrijskih robota

Češka najbolja evropska lokacija za globalne industrije

O ovim tehnologijama je reč:

1. Bioplastika u cirkularnoj ekonomiji 

2. Društveni roboti

3. Sočiva za minijaturne uređaje

4. Neuređeni proteini u svojstvu lekova

5. Đubriva koja mogu smanjiti zagađenje okoline

6. Virtuelna saradnja (Collaborative Telepresence) 

7. Napredno pakovanje i praćenje hrane

8. Bezbedniji nuklearni reaktori

9. DNK skladištenje podataka 

10. Korisno skladištenje obnovljivih izvora energije 

Bioplastika za cirkularnu ekonomiju  

Naša civilizacija je izgrađena na plastici i očekuje se da će se količina plastičnog otpada utrostručiti do 2050. godine. Biorazgradiva plastika može smanjiti probleme, koje imamo sa plastičnim otpadom i doprineti ideji cirkularne plastične ekonomije time što će se plastika praviti od biomase i biti vraćena u biomasu i ponovo korišćena. 

Društveni roboti

technology 2025795 960 720

FOTO: Pixabay

Roboti koji koriste veštačku inteligenciju se sve više koriste u raznim poljima. Roboti imaju sve veću sposobnost interakcije, pa se tako koriste u različitim industrijama kao pomoćnici ili alat.

Karakteristika društvenih robota je što imaju mogućnost da funkcionišu na način koji odgovara živim bićima, koja poseduju socijalnu i emotivnu inteligenciju. Na taj način roboti se mogu koristiti i u terapeutske svrhe, poput terapeutskog robota PARO, koji je razvio Japanski Nacionalni institut za naprednu industrijsku nauku i tehnologiju.   

Sočiva za minijaturne uređaje

portrait 2265590 340

FOTO: Pixabay

Telefoni, računari i ostali uređaju postaju sve manji, ali je nastao problem u vezi sa optičkim komponentima, koji se ne mogu smanjiti. Poteškoće su se javile kada je postalo nemoguće napraviti mala sočiva pomoću postojećih tehnologija sečenja i zakrivljenja stakala. Stručnjaci su otkrili alternativu, a to su takozvana meta sočiva, koja su dosta manja i mogu se koristiti za mikroskope i drugu laboratorijsku opremu, ali i za male tehničke uređaje poput telefona i kamera. 

Neuređeni proteini u svojstvu lekova

Pre nekoliko decenija naučnici su otkrili posebnu vrstu proteina, koji izaivaju razne vrste bolesti, uključujući i kancer. 

Ti neuređeni proteini (IDPs – skraćenica) po strukturi izgledaju drugačije od proteina sa uređenom strukturom, koji su poznati ćelijama. Neuređeni proteini vezuju molekule u određenim trenutcima kada ćelija reaguje na stres i u takvim trenucima se javljaju bolesti.

Naučnici su došli do otkrića, koja im pomažu da bolje razumeju nestabilnu strukturu neuređenih proteina, pa se pokazalo da je moguće uticati na njihovu promenjivu strukturu, a dalji razvoj ovih saznanja može dovesti do novih lekova, kod bolesti poput Alzhajmera i nekih oblika kancera.   

Đubriva koja mogu smanjiti zagađenje okoline

Novi, kontrolisani metod đubrenja je deo održivog pristupa u agrokulturi, koji se zove precizna poljoprivreda. Ovaj pristup povećava rod, a ujedno podiže efikasnost jer se tačno računa koliko je đubriva i vode potrebno u datom trenutku, koji se onda dostavljaju automatski. Problem sa ovim sistemom je što je dosta skup, pa su u mogućnosti da ga priušte samo veliki proizvođači.

Virtuelna saradnja

fantasy 4219731 340

FOTO: Pixabay

Napredak u različitim naučnim oblastima omogućiće nam da komuniciramo sa ljudima iz različitih delova sveta, kao da smo u istoj prostoriji. Proširena realnost (AR) i virtuelna realnost (VR) su tehnologije, koje su postale pristupačne za široku upotrebu. Kompanije iz oblasti telekomunikacija počinju da koriste 5G mrežu, koja može da obradi i prenese velike količine podataka u jedinici vremena. Smatra se da će u narednih 3-5 godina, ove tehnologije biti na dovoljnom nivou da ćemo moći da komuniciramo sa sa ljudima, koji su fizički udaljeni, ali ćemo imati osećaj, kao da su u istoj prostoriji.

Napredno pakovanje i praćenje hrane

Po podacima Svetske zdravstvene organizacije oko 600 miliona ljudi se svake godine otruje hranom, a oko 420 hiljada umre od posledica trovanja. Dok se otkrije uzrok trovanja, veliki broj ljudi u međuvremenu konzumira iste te namirnice, koje su trovanje i izazvale. Još jedna pojava, koja se često dešava je da veliki broj zdravih namernica bude uništeno u tom procesu otkrivanja.

Kombinacija dve tehnologije može ozbiljno uticati na rešavanje ova dva problema. Jedna je inovativna aplikacija blokčejn tehnologije, koja rešava problem praćenja prilikom transporta, a druga je nova tehnologija, koja se koristi prilikom pakovanja hrane, kako bi se održala adekvatna temperatura prilikom transporta. 

Bezbedniji nuklearni reaktori

Uranijum je nešto što se godinama koristi kao gorivo za komercijalne reaktore. Problem kod ove tehnologije je što u dodiru sa vodom proizvodi hirogen koji može da eksplodira. Pojedine kompanije su počele da razvijaju tehnologije tolerantne na ovakve vrste nezgoada, a ideja je da se razvije gorivo koje će mnogo teže dovoditi do pregrejavanja, a ukoliko se to i desi biće proizvedeno vrlo malo ili čak ni malo hidrogena.

DNK skladištenje podataka 

dna 1903319 960 720

FOTO: Pixabay

Po podacima kompanije Domo, do 2020. godine će u proseku svaka osoba proizvoditi 1.7 megabajta podataka svake sekunde. Ovo može stvoriti ozbiljne probleme u skladištenju tih podataka. 

Nova tehnologija skladištenja podataka zasnovana na DNK (DNA- based data storage) omogućava da se podaci skladište u nizu ovih slova, što predstavlja novu formu u informacionoj tehnologiji, koju pored mogućnosti skladištenja podataka odlikuje i velika stabilnost.

 

Korisno skladištenje obnovljivih izvora energije

Način na koji se svet snabdeva energijom se ubrzano menja i javlja se potreba za novim vrstama izvora energije. Tokom poslednjih deset godina se duplirala električna energija dobijena od izvora poput solarnih panela i vetra. Problem koji postoji je skladištenje ove energije tokom perioda kada nema sunca ili vetra, a rešenje je pronađeno u litijum-jonskim baterijama, koje će biti glavni način skladištenja električne energije narednih deset godina. 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.