Cilj je stabilno snabdevanje gorivom
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Tržišna inspekcija je ove godine oduzela ukupno 59.150 komada razne robe: odeća, obuća, sportska oprema, torbe, naočare, piće, čokolada. Uglavnom, najveći broj je oduzetih tekstilnih proizvoda i galanterije (tašne, novčanici), ali u periodu od 1. janura do 30. aprila ove godine najviše je oduzeto ulja za dvotaktne motore, 44.630 pakovanja (od 100 ml)
Roba na buvljim pijacama širom Srbije i u iznajmljenim stanovima za prodaju, takozvanim „fashion rooms”, sa prilepljenom etiketom ili žigom, protkana je kriminalnom mrežom, od proizvodnje, preko uvoza do prodaje. I to nije nepoznato, ali zabrinjavaju podaci o obimu zaplenjene robe, kao i ekonomske posledice zbog krivotvorenih proizvoda. Država najviše gubi zbog neplaćanja poreza, a nelojalna konkurencija ugrožava preduzeća koja legalno posluju, dok potrošači koji gledaju da što jeftinije pazare, kupuju robu neproverenog kvaliteta.
U Srbiji, kao i u drugim zemljama u kojima je prisutan kriminal u oblasti intelektualne svojine, postoji opasnost da zemlja bude preplavljena „privredom koju vodi podzemlje“. Zbog obima i kvaliteta krivotvorene i piratske robe dostupne u Srbiji, nema sumnje da organizovani kriminal stoji iza te proizvodnje, uvoza i distribucije u veleprodaji. I to je doslovno zaključak studije koja je urađena u okviru Tvining projekta EU „Sprovođenje prava intelektualne svojine”.
Podaci državnih organa neporecivo govore o velikom obimu robe sumnjivog porekla. Uprava carina je prošle godine zadržala 672.168 artikala zbog sumnje da se radi o povredi prava intelektualne svojine, uključujući 162.347 delova za mobilne telefone i 106.433 igračke. Tokom istog perioda, Tržišna inspekcija je zaplenila 222.461 proizvod, uključujući 173.277 boca alkoholnih pića i 5.030 proizvoda za negu tela, dok je Direkcija policije zaplenila 12.486 artikala, među kojima 7.232 optička diska, navodi se u studiji. Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, najveći je broj oduzetih tekstilnih proizvoda i galanterije (torbe, tašne, naočare, novčanici).
Ali prema poslednjim podacima, u periodu od 1. januara do 30. aprila ove godine, najviše je oduzeto ulja za dvotaktne motore, kažu za „Novu ekonomiju“ u Ministarstvu. Tržišna inspekcija, međutim, nema podatak o ukupnoj vrednosti krivotvorene robe u Srbiji. Na globalnom nivou, kako se ističe u studiji, pozivajući se na izveštaj Međunarodne trgovinske komore, globalna vrednost krivotvorenja i piraterije u 2015. godini mogla bi dostići do sada najveću vrednost od 1,7 biliona američkih dolara.
Većina robe koja se prodaje na pijacama širom Srbije je identična, što ukazuje na povezanost izvora i distribucionih kanala, navodi se u studiji. Pogotovo na velikim pijacama u Subotici, Pančevu i Novom Pazaru, gde se sumnja da roba koja se prodaje uglavnom predstavlja povredu prava intelektualne svojine. Obim robe u ponudi na ovim pijacama je toliki da se navedene pijace mogu smatrati ne samo maloprodajnim lokacijama, već i distributerima za potrebe veleprodaje. Kako navode autori studije, stiče se utisak da se obim krivotvorene i piratske robe na drugim pijacama u Beogradu, Novom Sadu i Nišu smanjio na ispod 10 odsto raspoloživih zaliha, zahvaljujući povećanju aktivnosti na sprovođenju prava intelektualne svojine.
Nastavak teksta možete pročitati u dvadesetprvom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Tokom, sada već decenijske, vladavine SNS-a, teško je i nabrojati neispunjena obećanja, počevši od onih na čijim krilima su i došli do vlasti, poput rešavanje 24 sporne privatizacije ili simpatičnog obećanja...
INTERVJU Tamara Džamonja Ignjatović, redovna profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Nesumnjivo je da električni automobili imaju čitav niz prednosti u odnosu na klasične, pre svega u tome što nemaju nikakve emisije gasova (mada njihov proizvodnja i reciklaža nisu nimalo ekološke), ali istov...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE