
Kolumna Biljane Stepanović
„Migovi“ i babina penzija
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Broj 37, januar-februar 2017.
Jelica Stojančić
0 komentara
Do srži avanturistkinja sa razvijenom društvenom mrežom, Karen Bliksen je bila rado viđen gost u džet-set kružocima. Divili su joj se kolege Hemingvej i Truman Kapote, svestrani Orson Vels. Družila se sa zanosnom Merilin Monro i mužem joj dramskim piscem Arturom Milerom, operskom divom Marijom Kalas... Zaklela bih se da sam njihovu zajedničku fotografiju snimljenu u Njujorku videla na zidu Muzeja u Najrobiju, ili grešim, ali znam da postoji ...
„Imala sam farmu u Africi, u podnožju planine Ngong".
Ovom rečenicom danska spisateljica Karen Bliksen (1885- 1962) otvara svoj roman „Moja Afrika", pisan u autobiografskom, esejskom, putopisnom druželjubivom maniru. Njena Afrika bila je britanska kolonija Kenija, u osvit Prvog svetskog rata, dinamično opisana do ranih tridesetih godina prošlog veka kad se vratila kući, pa 1937. objavila knjigu sećanja.
Istim narativom počinje i film „Moja Afrika" (Out of Africa) koji je 1985. godine režirao Sidni Polak, gde je nordijsku autorku glumila raskošna Meril Strip, a njenu veliku ljubav Denisa Finča Hatona zavodljivi Robert Redford. Sa sedam „Oskara" ovenčani spektakl učinio je više za popularizaciju dela nego bilo šta do tada. Kud ćeš kompleksniji scenario za melodramu. Njena je „Babetina gozba" (objavljena pod pseudonimom Isak Dinesen, koju toplo preporučujem) donela zlatnu statuu danskom reditelju Gabrijelu Akselu za najbolji strani film 1987. godine. „Oskari" su je obožavali ali „Nobel" zaobišao, no o tom - potom...
Prvo sam, kad i svi, išla u bioskop, pa u ovom tekućem stoleću posetila Muzej Karen Bliksen u Najrobiju, a sad skoro pročitala knjigu. I? Pa, prosvećenija sam za afričko iskustvo i baš se čudim Karen što je iznedrila samo jedno delo o sebi i Crnom kontinentu. Čini mi se da ja ne bih stala sa izlivima ekspresije. I o safariju i o Masajcima i o farmama i plantažama kafe i o klupskom životu u prestonici i o letovima iznad savane u malom „mot" aeroplanu ...
Karen se bila verila za švedskog barona Brora Bliksena, bliskog rođaka, kojem nisu cvetale ruže na rodnoj grudi, pa su se zajedno otisnuli u afričku avanturu i venčali u Keniji. Temperamentni neverni aristokrata bio je sklon lovu, terevenkama, dugim izbivanjima od kuće. Ženi je preneo sifilis, brak se raspao, a Karen se do poslednjeg daha lečila medikamentima na bazi arsenika i žive, što je urušilo njeno zdravlje. Vodila je dinamični život expata, belog čoveka na strani, sa svim usponima i padovima koje pečalbarstvo nosi. Osetila je i efekte Prvog svetskog rata.
Na putu od Evrope do Mombase, a pre izbijanja globalnog sukoba, upoznala je na brodu nemačkog generala, vrhovnog zapovednika germanskih snaga u Istočnoj Africi, pa obećala da će mu kupiti konje koji mu nikada nisu isporučeni. Zbog bliskosti sa visokim oficirom, sumnjičili su je da petlja sa neprijateljem i možda čak špijunira za dušmane, ali neosnovane optužbe su odbačene. Gajila je kafu na plantaži blizu Najrobija na dve hiljade metara nadmorske visine, gde su dani vreli, a noći hladne, na području gde joj mesto nije, ispostavilo se kasnije. Nežnim biljkama odgovarala je neka druga, umerenija klima. Pogađali su je suša, teške kiše, biljne bolesti, velika svetska ekonomska depresija...
Posao je na kraju propao, dugovi su se gomilali, rasprodala je imovinu - „jednu stvar za drugom, kao neku vrstu otkupa za sam život". Ko da ih nikada nije bilo, nestali su ormani, kreveti, stolice, sanduci, oslobodila se konja, pasa, otpustila verne sluge i najamnike, ali uspela kod vlasti da izdejstvuje da se deo zemljišta dodeli njenim radnicima.
Prvo što registruješ na putu do kuće Karen Bliksen u Najrobiju je da je daleko od centra. Nikako da je se dokopaš. I sama plantažerka- spisateljica je zabeležila da je od administracionog središta zemlje deli dvadeset kilometara. Kao i danas, al’ sa drastičnim civilizacijskim razlikama. Kad se ona doselila, nije bilo automobila. U zapregama sa šest mazgi ili jašući su išli na daleke pute. Sad od kola ne možeš da mrdneš, specijalno u špicu, a špic je konstantna činjenica na glavnim saobraćajnicama u prestonici. U turističkim brošurama navode da je kuća deset kilometara udaljena od grada, jer je Najrobi nabubrio, a periferija se približila.
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Broj 37, januar-februar 2017.
Projektovani budžetski deficit za 2017. godinu iznosi "svega” 69 milijardi dinara. Poredeći ga sa deficitom iz nekih prethodnih godina (213 mlrd. u...
Broj 37, januar-februar 2017.
Prošla, 2016. godina bila je jedna od najtežih ako ne i najteža u šezdesetogodišnjoj istoriji Evropske unije. Ne ekonomskom planu izazovi su dolazi...
Broj 37, januar-februar 2017.
U januaru 2016. naučnici Univerziteta u Montrealu otkrili su enzim koji sprečava da se šećer gomila kao mast. "Gospodin” se zove G3PP. Napravljen j...
Broj 37, januar-februar 2017.
Molson Coors, čiji je Apatinska pivara deo, ove godine realizovao je veliku akviziciju na tržištu SAD, što je omogućilo kompaniji da postane treća ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Knjige sam, dok ih je bilo u kućnoj zbirci, pozajmljivala drugima šakom i kapom, retko očekujući da mi budu vraćene. Jer život vas često dovede pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
U situaciji kada Narodna skupština usvaja čitave nizove zakona po skraćenom postupku, bez javne rasprave, za svaku pohvalu je pokušaj Ministarstva ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Standard stanovanja prihvaćen u EU - 25 kvadratnih metara korisnog prostora po osobi - u Srbiji ispunjava tek 39 odsto stanova, oko 30 odsto je u g...
Broj 37, januar-februar 2017.
Za uspešan početak karijere, stručnjaci savetuju da radite na sebi, obrazujete se i budete maksimalno posvećeni svom uspehu i napretku. Jer kad jed...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svako domaćinstvo može da zatraži da mu se poveća ili smanji obračunska snaga. To se čini na osnovu rešenja koje donosi elektrodistribucija. Kupac ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Nema ozbiljnih dokaza da je dualno obrazovanje dalo neki veliki doprinos rastu privrede Nemačke, Švajcarske ili Austrije, čije modele želimo da pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
Na putu ka uspehu bitno je da se održe svakodnevna kondicija i otvorenost za sve druge oblasti. Ljudi koji se bave klasičnom muzikom često misle da...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sa javnim dugom od 74 odsto BDP-a svaki spoljni šok mogao bi značiti krizu javnog duga. Kratkoročne i relativno lake mere su iscrpljene, a na refor...
Broj 37, januar-februar 2017.
Srbija je u pregovorima o pristupanju EU otvorila poglavlje 5 o javnim nabavkama, ali se u javnosti malo zna o čemu se pregovara u toj oblasti. 0tv...
Broj 37, januar-februar 2017.
Iako predsjednički izbori u Srbiji još nisu ni raspisani, stotinu javnih ličnosti – profesora univerziteta, pisaca, reditelja, glumaca, novinara - ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Najbogatiji slovenački bračni par Iza i Samo Login, kreatori svetski poznate mobilne aplikacije Talking Tom, osnovali su startap kompaniju 2009. go...
Broj 37, januar-februar 2017.
Jedna od posledica Bregzita, sa kojom će se finansijski svet suočiti već početkom naredne godine, jeste pitanje gde će vodeće banke i firme premest...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svet se nalazi u vremenu revizionizma svetskog poretka, gde akteri traže nove pozicije i novi udeo u svetskoj moći. SAD su nedvosmisleno u povlače...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sasvim stidljivo i nenametljivo, pojavio se jedan naslov čija je autorka mali običan čovek. Na koricama njene knjige nećete pronaći čak ni ime i pr...
Broj 37, januar-februar 2017.
Bahato trošenje javnog novca je pitanje za druge, na primer za one koje naš izveštaj "nije zanimao". Uporno ponavljam nešto što bi trebalo da je oč...
Broj 37, januar-februar 2017.
Zanatska proizvodnja piva počela je da se razvija u Srbiji pre nekoliko godina i trenutno na tržištu postoji dvadesetak malih pivara. Najveći udeo ...
Nema komentara