
Kolumna Biljane Stepanović
„Migovi“ i babina penzija
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Prošla, 2016. godina bila je jedna od najtežih ako ne i najteža u šezdesetogodišnjoj istoriji Evropske unije. Ne ekonomskom planu izazovi su dolazili od: a) vrlo sporog oporavka od prethodne ekonomske krize; b) dužničke krize, najočiglednije u Grčkoj, ali prisutne u još nekim, nemalim zemljama EU, c) neispunjavanja strateškog cilja, zacrtanog Lisabonskom strategijom, da EU stigne i prestigne SAD u globalnoj konkurentnosti. Tome treba dodati i dva ozbiljna neekonomska izazova: d) izbegličku krizu i e) krizu nadnacionalnog identiteta EU. Izbeglička kriza je stavila na ozbiljan test jedan od glavnih principa okupljanja zemalja u EU – princip solidarnosti.
Godinama, decenijama, stvaranje nadnacionalnih institucija i politika bilo je ideja vodilja EU. Posebno poslednji veliki zalet, ostvaren u periodu od sredine osamdesetih do ugovora iz Mastrihta 1993. godine, kojim je Evropska ekonomska zajednica prerasla u Evropsku uniju. Sada se nalazimo u situaciji kada se ta nadnacionalna ideja preispituje, a u slučaju Velike Britanije i napušta. Mnogi se pitaju da li će potez koji su povukli Britanci svojim referendumom biti „zarazan", da li će ga slediti i neke druge zemlje. Čak i zemlje osnivači Evropske unije.
Nedavni neuspeh referenduma u Italiji (jednoj od zemalja osnivača) odbacio je mogućnost centralizacije vlasti i otvorio vrata nacionalističko-populističkim snagama u toj zemlji. Pitanje je kad i u kojoj meri će se ovo otvaranje vrata i efektuirati, ali je sasvim izvesno da to nisu snage koje podržavaju jačanje evrointegracija.
Francuska, takođe zemlja osnivač, ove godine ima izbore. Socijalisti koji su na vlasti nemaju baš nikakve šanse. U opciji su „meki" nacionalizam, ala Šarl de Gol, ili „tvrdi" nacionalizam koji je na prethodnim izborima tesno izgubio. I u jednom i u drugom slučaju, može se računati na jačanje priče o „nacionalnom interesu", a slabljenje priče o „integrativnosti evropskih vrednosti". Španija, peta najveća privreda u EU, ima problema sa Katalonijom.
Nemačka takođe izlazi na izbore. Uprkos vidnom porastu desničarsko-nacionalističkih snaga u Nemačkoj, ipak se ne očekuje da će EU biti manje važna u njenoj spoljnoj i privrednoj politici. Pogotovo se ne očekuje njeno napuštanje Unije.
Tri su moguća raspleta ove uzburkane situacije. Jedan je da se nastavi po starom, da se teži ka produbljivanju, jačanju zakona, institucija i zajedničkih politika. Malo verovatno.
Drugi je da odista u skoroj budućnosti dođe do raspada EU, da centrifugalne sile pobede centripetalne. Malo verovatnije nego prethodno rešenje, ali nije nemoguće. Sledili bi pregovori oko organizacije razlaza koji bi bili mučni i dugotrajni.
Treća, po meni najverovatnija mogućnost je da se izvrši „prestrojavanje u hodu", da jedna grupa, na čelu sa Nemačkom, nastavi put ka federalizaciji i prenošenju suverenosti na nadnacionalni, evropski nivo. Da drugu grupu čine zemlje koje bi želele da zadrže veliki deo od onog što sad uživaju, ali bi i da se odreknu nekih politika. Da postoji nešto što je svima prihvatljivo, pokazuje upravo slučaj Velike Britanije koja bi da ostane u najboljim trgovinskim odnosima sa EU. Treću grupu bi činile zemlje koje „hoće ali još ne mogu" da realizuju visoke standarde Evropske unije.
To se u literaturi zove „Evropa na više spratova" ili „Evropa u više brzina". Neće to biti niti lako, niti brzo ostvarljivo. Ali ono što ide u prilog ovom rešenju jeste činjenica da je Evropska unija pre svega nastala kao mirovni projekat i to dogovorom. Dogovor će biti i poluga kojom će se realizovati željena budućnost.
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Broj 37, januar-februar 2017.
Projektovani budžetski deficit za 2017. godinu iznosi "svega” 69 milijardi dinara. Poredeći ga sa deficitom iz nekih prethodnih godina (213 mlrd. u...
Broj 37, januar-februar 2017.
U januaru 2016. naučnici Univerziteta u Montrealu otkrili su enzim koji sprečava da se šećer gomila kao mast. "Gospodin” se zove G3PP. Napravljen j...
Broj 37, januar-februar 2017.
Molson Coors, čiji je Apatinska pivara deo, ove godine realizovao je veliku akviziciju na tržištu SAD, što je omogućilo kompaniji da postane treća ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Knjige sam, dok ih je bilo u kućnoj zbirci, pozajmljivala drugima šakom i kapom, retko očekujući da mi budu vraćene. Jer život vas često dovede pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
U situaciji kada Narodna skupština usvaja čitave nizove zakona po skraćenom postupku, bez javne rasprave, za svaku pohvalu je pokušaj Ministarstva ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Standard stanovanja prihvaćen u EU - 25 kvadratnih metara korisnog prostora po osobi - u Srbiji ispunjava tek 39 odsto stanova, oko 30 odsto je u g...
Broj 37, januar-februar 2017.
Za uspešan početak karijere, stručnjaci savetuju da radite na sebi, obrazujete se i budete maksimalno posvećeni svom uspehu i napretku. Jer kad jed...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svako domaćinstvo može da zatraži da mu se poveća ili smanji obračunska snaga. To se čini na osnovu rešenja koje donosi elektrodistribucija. Kupac ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Nema ozbiljnih dokaza da je dualno obrazovanje dalo neki veliki doprinos rastu privrede Nemačke, Švajcarske ili Austrije, čije modele želimo da pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
Na putu ka uspehu bitno je da se održe svakodnevna kondicija i otvorenost za sve druge oblasti. Ljudi koji se bave klasičnom muzikom često misle da...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sa javnim dugom od 74 odsto BDP-a svaki spoljni šok mogao bi značiti krizu javnog duga. Kratkoročne i relativno lake mere su iscrpljene, a na refor...
Broj 37, januar-februar 2017.
Srbija je u pregovorima o pristupanju EU otvorila poglavlje 5 o javnim nabavkama, ali se u javnosti malo zna o čemu se pregovara u toj oblasti. 0tv...
Broj 37, januar-februar 2017.
Iako predsjednički izbori u Srbiji još nisu ni raspisani, stotinu javnih ličnosti – profesora univerziteta, pisaca, reditelja, glumaca, novinara - ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Najbogatiji slovenački bračni par Iza i Samo Login, kreatori svetski poznate mobilne aplikacije Talking Tom, osnovali su startap kompaniju 2009. go...
Broj 37, januar-februar 2017.
Jedna od posledica Bregzita, sa kojom će se finansijski svet suočiti već početkom naredne godine, jeste pitanje gde će vodeće banke i firme premest...
Broj 37, januar-februar 2017.
Do srži avanturistkinja sa razvijenom društvenom mrežom, Karen Bliksen je bila rado viđen gost u džet-set kružocima. Divili su joj se kolege Heming...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svet se nalazi u vremenu revizionizma svetskog poretka, gde akteri traže nove pozicije i novi udeo u svetskoj moći. SAD su nedvosmisleno u povlače...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sasvim stidljivo i nenametljivo, pojavio se jedan naslov čija je autorka mali običan čovek. Na koricama njene knjige nećete pronaći čak ni ime i pr...
Broj 37, januar-februar 2017.
Bahato trošenje javnog novca je pitanje za druge, na primer za one koje naš izveštaj "nije zanimao". Uporno ponavljam nešto što bi trebalo da je oč...
Broj 37, januar-februar 2017.
Zanatska proizvodnja piva počela je da se razvija u Srbiji pre nekoliko godina i trenutno na tržištu postoji dvadesetak malih pivara. Najveći udeo ...
Nema komentara