
Kolumna Biljane Stepanović
„Migovi“ i babina penzija
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Broj 37, januar-februar 2017.
Branislav Krivokapić
0 komentara
Standard stanovanja prihvaćen u EU - 25 kvadratnih metara korisnog prostora po osobi - u Srbiji ispunjava tek 39 odsto stanova, oko 30 odsto je u granicama prihvatljivog odstupanja (15 do 25 kvadrata po osobi), dok trećina stambenih jedinica ima veoma nizak stepen korisnog prostora - ispod 15 kvadrata po osobi. Da bi iznajmila i to malo krova nad glavom, porodica sa prosečnim primanjima za kiriju izdvaja 30-40 odsto mesečne zarade
Prema podacima o broju stanova na 1.000 stanovnika Srbija je značajno popravila svoju poziciju u svetu: od 393 u 2002. stigli smo do broja od 455 stanova na 1.000 stanovnika. Na poslednjem popisu 2011. prebrojano je 3.243.587 stanova, što je oko 280.000 više nego 2002, dok broj domaćinstava iznosi 2.487.886, nešto manje nego početkom ovog milenijuma. No, i pored većeg broja stambenih jedinica i manjeg broja domaćinstava, oko 300.000 srpskih porodica nema rešeno stambeno pitanje, a bez stana je i dvadesetak hiljada oficira, lekara, univerzitetskih profesora… A novoizgrađenih stanova je sve manje.
Podaci Vesne Zlatanović, samostalnog savetnika u Republičkom zavodu za statistiku, pokazuju da je nakon političkih promena 2000. došlo do izvesnog oživljavanja stanogradnje, do nivoa od 18.000-19.000 završenih stanova godišnje, što je više nego duplo manje od broja stanova koji se godišnje gradio u Srbiji tokom poslednje decenije postojanja SFRJ. Od izbijanja krize 2008. taj broj konstantno opada, otprilike do nivoa od desetak hiljada izgrađenih stanova godišnje, koliko smo izgradili i u prvoj godini nakon NATO bombardovanja. Naročito je podbacila stanogradnja na glavnom tržištu - teritoriji grada Beograda, gde je tokom 2015. izgrađeno svega 4.014, a u 2014. je izgrađeno 4.755 novih stanova.
Poslednji objavljeni podaci RZS unose izvesno ohrabrenje, budući da je za devet meseci 2016. prijavljena izgradnja 10.651 stana, više nego cele prošle godine. Kada je reč o poređenju prosečnih zarada i cene stanova, tu pomaka nabolje nema. Za samo jedan kvadrat novogradnje u Beogradu po prosečnoj ceni od 1.250 evra i dalje je potrebno 3,4 prosečne zarade, a za kupovinu stana od pedesetak kvadrata čak 14 prosečnih godišnjih srpskih plata.
Studija stambenog sektora Srbije iz septembra 2006, koju je uradila Ekonomska komisija UN za Evropu (UNECE), pokazala je da standard stanovanja prihvaćen u EU - 25 kvadratnih metara korisnog prostora po osobi - u Srbiji ispunjava tek 39 odsto stanova, oko 30 odsto je u granicama prihvatljivog odstupanja (15 do 25 kvadrata po osobi), dok trećina stambenih jedinica ima veoma nizak stepen korisnog prostora - ispod 15 kvadrata po osobi. Da bi iznajmila i to malo krova nad glavom, porodica sa prosečnim primanjima za kiriju izdvaja 30-40 odsto mesečne zarade, pa skoro polovina mladih bračnih parova zajednički život započinje deleći stan sa roditeljima, a uz retke izuzetke svi ostali kreću u podstanarsku avanturu.
Otuda je kao ohrabrenje delovala najava premijera Vučića, još iz maja 2014, o mogućem sklapanju ugovora sa Araptek holdingom, vodećom građevinskom kompanijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, za izgradnju oko 100.000 stanova koji bi se prodavali uz period otplate od 20 do 30 godina i godišnju kamatu od tri odsto.
Nastavak teksta možete pročitati u 37. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Broj 37, januar-februar 2017.
Projektovani budžetski deficit za 2017. godinu iznosi "svega” 69 milijardi dinara. Poredeći ga sa deficitom iz nekih prethodnih godina (213 mlrd. u...
Broj 37, januar-februar 2017.
Prošla, 2016. godina bila je jedna od najtežih ako ne i najteža u šezdesetogodišnjoj istoriji Evropske unije. Ne ekonomskom planu izazovi su dolazi...
Broj 37, januar-februar 2017.
U januaru 2016. naučnici Univerziteta u Montrealu otkrili su enzim koji sprečava da se šećer gomila kao mast. "Gospodin” se zove G3PP. Napravljen j...
Broj 37, januar-februar 2017.
Molson Coors, čiji je Apatinska pivara deo, ove godine realizovao je veliku akviziciju na tržištu SAD, što je omogućilo kompaniji da postane treća ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Knjige sam, dok ih je bilo u kućnoj zbirci, pozajmljivala drugima šakom i kapom, retko očekujući da mi budu vraćene. Jer život vas često dovede pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
U situaciji kada Narodna skupština usvaja čitave nizove zakona po skraćenom postupku, bez javne rasprave, za svaku pohvalu je pokušaj Ministarstva ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Za uspešan početak karijere, stručnjaci savetuju da radite na sebi, obrazujete se i budete maksimalno posvećeni svom uspehu i napretku. Jer kad jed...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svako domaćinstvo može da zatraži da mu se poveća ili smanji obračunska snaga. To se čini na osnovu rešenja koje donosi elektrodistribucija. Kupac ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Nema ozbiljnih dokaza da je dualno obrazovanje dalo neki veliki doprinos rastu privrede Nemačke, Švajcarske ili Austrije, čije modele želimo da pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
Na putu ka uspehu bitno je da se održe svakodnevna kondicija i otvorenost za sve druge oblasti. Ljudi koji se bave klasičnom muzikom često misle da...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sa javnim dugom od 74 odsto BDP-a svaki spoljni šok mogao bi značiti krizu javnog duga. Kratkoročne i relativno lake mere su iscrpljene, a na refor...
Broj 37, januar-februar 2017.
Srbija je u pregovorima o pristupanju EU otvorila poglavlje 5 o javnim nabavkama, ali se u javnosti malo zna o čemu se pregovara u toj oblasti. 0tv...
Broj 37, januar-februar 2017.
Iako predsjednički izbori u Srbiji još nisu ni raspisani, stotinu javnih ličnosti – profesora univerziteta, pisaca, reditelja, glumaca, novinara - ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Najbogatiji slovenački bračni par Iza i Samo Login, kreatori svetski poznate mobilne aplikacije Talking Tom, osnovali su startap kompaniju 2009. go...
Broj 37, januar-februar 2017.
Jedna od posledica Bregzita, sa kojom će se finansijski svet suočiti već početkom naredne godine, jeste pitanje gde će vodeće banke i firme premest...
Broj 37, januar-februar 2017.
Do srži avanturistkinja sa razvijenom društvenom mrežom, Karen Bliksen je bila rado viđen gost u džet-set kružocima. Divili su joj se kolege Heming...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svet se nalazi u vremenu revizionizma svetskog poretka, gde akteri traže nove pozicije i novi udeo u svetskoj moći. SAD su nedvosmisleno u povlače...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sasvim stidljivo i nenametljivo, pojavio se jedan naslov čija je autorka mali običan čovek. Na koricama njene knjige nećete pronaći čak ni ime i pr...
Broj 37, januar-februar 2017.
Bahato trošenje javnog novca je pitanje za druge, na primer za one koje naš izveštaj "nije zanimao". Uporno ponavljam nešto što bi trebalo da je oč...
Broj 37, januar-februar 2017.
Zanatska proizvodnja piva počela je da se razvija u Srbiji pre nekoliko godina i trenutno na tržištu postoji dvadesetak malih pivara. Najveći udeo ...
Nema komentara