
Kolumna Biljane Stepanović
„Migovi“ i babina penzija
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Broj 37, januar-februar 2017.
Olivera Bojić
0 komentara
Zanatska proizvodnja piva počela je da se razvija u Srbiji pre nekoliko godina i trenutno na tržištu postoji dvadesetak malih pivara. Najveći udeo na svetu u proizvodnji „craft" piva ima američko tržište, na kojem zanatsko pivo postoji već trideset godina
Kao novi način proizvodnje u Srbiji, zanatsko pivarstvo još nije regulisano pravilnicima i zakonima. Zato je formirano Udruženje zanatskog pivarstva u cilju da država prepozna male proizvođače piva i pomogne im snižavanjem akciza.
Da se zanatska proizvodnja polako vraća u modu potvrđuje sve veći broj preduzetnika koji su u poslednje vreme „kliknuli" start za uigravanje na biznis stazi. Među njima su i osnivači porodičnog biznisa, Kosara i Branimir Melentijević, koji su uložili novac u greenfield investiciju i otvorili pivaru na Kosmaju u kojoj se pivo pravi po zanatskoj recepturi. Poslednjih nekoliko godina zanatsko pivarstvo je tek počelo da se razvija u Srbiji, dok se na američkom tržištu „craft" pivo proizvodi već tri decenije. Prema njihovoj proceni, na domaćem tržištu postoji potencijal za razvoj malih pivara koje imaju perspektivu, a njihov način proizvodnje je, kako kažu, jedinstven na domaćem tržištu.
Godišnje proizvedu oko 200.000 litara piva i izvoze u 15 zemalja: u Rusiju, Dansku, Englesku, Nemačku, Belgiju, Holandiju, Slovačku, Poljsku i zemlje na Balkanu. Na domaćem tržištu, najveći problem koji ozbiljnije remeti njihovo poslovanje je kašnjenje sa naplatom jer često kupci ne plaćaju redovno, a dešava se da im nikad ne plate.
Vlasnici pivare kažu da postoje pokušaji i inicijative da se promoviše zanatsko pivarstvo i ukazuju da su izloženi jednakom poreskom tretmanu kao i velike pivare i da bi kao mali proizvođači trebalo da plaćaju niže akcize.
Nova ekonomija: Za jednu greenfield investiciju potrebna su ozbiljnija ulaganja, ali koliko je potrebno novca da se otvori jedna pivara manjeg kapaciteta?
Branimir Melentijević: Zgrada gde se nalazi naša proizvodnja ima 1.400 kvadrata i još nije u potpunosti završena, samim tim potrebna su nam bila značajna ulaganja. Ali, jedna mala pivara može da se otvori i sa desetak hiljada evra, sve zavisi od kapaciteta sa kojim je neko odlučio da započne proizvodnju.
Kosara Melentijević: Opremu smo nabavili iz Italije, imamo deo za proizvodnju i deo za degustaciju koji uskoro treba da bude završen. Pivaru smo otvorili 2014. godine i pre nego što smo počeli, na domaćem tržištu su postojale firme koje su se bavile zanatskom proizvodnjom piva, ali ne na isti način na koji mi to radimo. Oni su se držali nekih tradicionalno nemačkih stilova, dok naši stilovi proizvodnje nisu bili ranije zastupljeni u Srbiji.
NE: Pošto zanatsko pivarstvo nije razvijeno u Srbiji, uvek je rizično počinjati nešto novo ako već neko nije pokušao, jer se ne zna kako će tržište reagovati i takvi potezi deluju pomalo neoprezno. Da li vam je zbog toga na samom početku bilo teško?
Kosara M: Bilo je rizično jer ako nešto ne postoji na tržištu možda i nema potrebe za tim. Ali, pre otvaranja imali smo pripremni period dok se pivara gradila i tada smo radili promocije i ispitivanje tržišta i delili pakete sa pivom da bismo upoznali potrošače sa novim proizvodom. Craft pivo se razlikuje po sastojcima u odnosu na komercijalno, koriste se različite sirovine i intenzivnije arome. Šest meseci pre početka proizvodnje otvorili smo i prodajni prostor na Dorćolu i testirali smo nove ukuse i videli da su potrošači dobro reagovali.
Nastavak teksta možete pročitati u 37. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija
Broj 37, januar-februar 2017.
„Mladi podržavaju jednokratnu pomoć penzionerima jer oni žive od penzija svojih roditelja", izjavio je, mrtav hladan, srednji član dinastije Krkoba...
Broj 37, januar-februar 2017.
Projektovani budžetski deficit za 2017. godinu iznosi "svega” 69 milijardi dinara. Poredeći ga sa deficitom iz nekih prethodnih godina (213 mlrd. u...
Broj 37, januar-februar 2017.
Prošla, 2016. godina bila je jedna od najtežih ako ne i najteža u šezdesetogodišnjoj istoriji Evropske unije. Ne ekonomskom planu izazovi su dolazi...
Broj 37, januar-februar 2017.
U januaru 2016. naučnici Univerziteta u Montrealu otkrili su enzim koji sprečava da se šećer gomila kao mast. "Gospodin” se zove G3PP. Napravljen j...
Broj 37, januar-februar 2017.
Molson Coors, čiji je Apatinska pivara deo, ove godine realizovao je veliku akviziciju na tržištu SAD, što je omogućilo kompaniji da postane treća ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Knjige sam, dok ih je bilo u kućnoj zbirci, pozajmljivala drugima šakom i kapom, retko očekujući da mi budu vraćene. Jer život vas često dovede pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
U situaciji kada Narodna skupština usvaja čitave nizove zakona po skraćenom postupku, bez javne rasprave, za svaku pohvalu je pokušaj Ministarstva ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Standard stanovanja prihvaćen u EU - 25 kvadratnih metara korisnog prostora po osobi - u Srbiji ispunjava tek 39 odsto stanova, oko 30 odsto je u g...
Broj 37, januar-februar 2017.
Za uspešan početak karijere, stručnjaci savetuju da radite na sebi, obrazujete se i budete maksimalno posvećeni svom uspehu i napretku. Jer kad jed...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svako domaćinstvo može da zatraži da mu se poveća ili smanji obračunska snaga. To se čini na osnovu rešenja koje donosi elektrodistribucija. Kupac ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Nema ozbiljnih dokaza da je dualno obrazovanje dalo neki veliki doprinos rastu privrede Nemačke, Švajcarske ili Austrije, čije modele želimo da pre...
Broj 37, januar-februar 2017.
Na putu ka uspehu bitno je da se održe svakodnevna kondicija i otvorenost za sve druge oblasti. Ljudi koji se bave klasičnom muzikom često misle da...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sa javnim dugom od 74 odsto BDP-a svaki spoljni šok mogao bi značiti krizu javnog duga. Kratkoročne i relativno lake mere su iscrpljene, a na refor...
Broj 37, januar-februar 2017.
Srbija je u pregovorima o pristupanju EU otvorila poglavlje 5 o javnim nabavkama, ali se u javnosti malo zna o čemu se pregovara u toj oblasti. 0tv...
Broj 37, januar-februar 2017.
Iako predsjednički izbori u Srbiji još nisu ni raspisani, stotinu javnih ličnosti – profesora univerziteta, pisaca, reditelja, glumaca, novinara - ...
Broj 37, januar-februar 2017.
Najbogatiji slovenački bračni par Iza i Samo Login, kreatori svetski poznate mobilne aplikacije Talking Tom, osnovali su startap kompaniju 2009. go...
Broj 37, januar-februar 2017.
Jedna od posledica Bregzita, sa kojom će se finansijski svet suočiti već početkom naredne godine, jeste pitanje gde će vodeće banke i firme premest...
Broj 37, januar-februar 2017.
Do srži avanturistkinja sa razvijenom društvenom mrežom, Karen Bliksen je bila rado viđen gost u džet-set kružocima. Divili su joj se kolege Heming...
Broj 37, januar-februar 2017.
Svet se nalazi u vremenu revizionizma svetskog poretka, gde akteri traže nove pozicije i novi udeo u svetskoj moći. SAD su nedvosmisleno u povlače...
Broj 37, januar-februar 2017.
Sasvim stidljivo i nenametljivo, pojavio se jedan naslov čija je autorka mali običan čovek. Na koricama njene knjige nećete pronaći čak ni ime i pr...
Broj 37, januar-februar 2017.
Bahato trošenje javnog novca je pitanje za druge, na primer za one koje naš izveštaj "nije zanimao". Uporno ponavljam nešto što bi trebalo da je oč...
Nema komentara