
Kolumna Biljane Stepanović
Šišanje, brijanje i potpisivanje
Broj 38, mart 2017
Nije u redu zgranjavati se, a naročito zgražavati, nad ljudima koji pristaju da im SNS aktivisti ulaze u kuće sa makazama i trimerima u rukama, da ...
Broj 38, mart 2017
Miloš Obradović
0 komentara
Sve subvencije počivaju na tome da Vlada izmešta odlučivanje iz institucija i čini ga diskrecionim. To ih čini plodnim tlom za korupciju. Čim nema univerzalno datih kriterijuma, čim se odlučuje lično, može se raditi o protežiranju, provizijama, partijskim intervencijama. Nikad nije urađena analiza efekata tih silnih subvencija
Prošlog meseca u novinama je osvanula vest da jedna indijska kompanija hoće da kupi finsku kompaniju PKC koja posluje i u Srbiji, u Smederevu. Dalje se nabraja pod kojim je sve uslovima PKC došao u Srbiju, pa se kaže da im je halu od 20.000 kvadrata izgradila opština i to iz kredita, pa im je obezbeđena kompletna infrastruktura po meri, zajedno sa prilaznim putevima. PKC plaća zakup 3,2 evra po kvadratu bez PDV-a, ali ne plaća naknade za korišćenje građevinskog zemljišta kao ni ostale takse, porez na imovinu ili premije osiguranja, jer sve plaća grad. Milan Knežević, vlasnik modne kuće Modus i član Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, kaže da od muke nije mogao da pročita do kraja šta je sve država dala stranom investitoru.
Protivite se subvencionisanju stranih investitora još od kada ih je bivši ministar Mlađan Dinkić uveo u ekonomsku politiku Srbije. Zašto?
Kao prvo tu je pravni aspekt, a to je da su sve subvencije protivustavne, jer Ustav garantuje jednakost svih privrednih subjekata na tržištu Srbije. Diskriminišu se domaći privrednici u korist stranih privrednika. U masi odobrenih subvencija, 75 odsto vrednosti je dodeljeno stranim investitorima, iako je domaćih pojedinačno više, ali sa daleko manjim iznosima. Zatim i među domaćim firmama diskriminišu se one koje ne dobiju subvenciju, u odnosu na one koje dobiju subvenciju.
Ispostavlja se da privrednici koji uplaćuju novac u budžet radi ostvarenja javnih interesa zapravo finansiraju svoju konkurenciju. Takva situacija da se diskreciono dodeljuju podsticaji, ne postoji nigde. U normalnim zemljama se podstiče ceo sektor i daju se subvencije svim preduzećima u tom sektoru. Sve subvencije počivaju na tome da Vlada izmešta odlučivanje iz institucija i čini ga diskrecionim. To ih čini plodnim tlom za korupciju. Čim nema univerzalno datih kriterijuma, čim se odlučuje lično, može se raditi o protežiranju, provizijama, partijskim intervencijama.
Drugo, Zakon o inostranim ulaganjima kaže da Vlada ima pravo da oslobodi investitora carine na uvoz opreme i to iako je već postojao Zakon o carini kojim se ne predviđa da iko uopšte može biti oslobođen carine. Oni donose nezakonit zakon koji je u koliziji sa već postojećim zakonima.
A kakvi su ekonomski efekti tih podsticaja?
Nikada nije urađena procena nijednog efekta podsticaja stranim investitorima. Skoro je jedan ekonomista iz Niša radio neko istraživanje i ispostavilo se da je u zadnjih osam godina od kada se subvencije dodeljuju stopa nezaposlenosti pala za svega šest odsto, a zabeležen je i pad produktivnosti. Takođe, prosečno radno mesto je koštalo oko 4.500 evra. Ja sam javno pozvao premijera da svim domaćim preduzetnicima i malim preduzećima da po 4.000 evra po zaposlenom i mi ćemo u jednom danu zaposliti sve nezaposlene. Pri tome nije bitno hoće li ih zaposliti Jura ili ja. Kada strani investitori ulažu to je dobrodošlo, ali ovo nisu strane investicije, ovo su investicije države.
Apsolutna je neistina da se subvencije vraćaju kroz poreze i doprinose. Država će za te radnike morati da isplati penzije, a zdravstveni doprinosi služe da se plati lečenje tih radnika. Jedino što država ima prihoda od toga je 12 odsto poreza na zarade. Imaju one i svojih koristi, da se socijalno zbrinu ljudi, da zarađuju, ali nijednu subvenciju od 5.000 evra po radnom mestu država ne može vratiti ni za 15 godina. Postavlja se pitanje zašto bi to uopšte i radila. Sve te strane firme rade po principu protočnog bojlera. Država obezbedi infrastrukturu, plati od 5.000 do 25.000 evra po zaposlenom, a kada isteknu subvencije, one se pokupe i odu dalje. Imamo Fiat koji je dobio sve od države, a neto devizni priliv Fiata bio je u 2015. 110 miliona evra. To je manje od neto deviznog priliva od izvoza malina. On jeste najveći izvoznik, ali je i najveći uvoznik. Među 10 najvećih izvoznika, devet su i najveći uvoznici.
Pored toga, kada ti strani investitori dođu, ponude nešto veće plate jer dobijaju subvencije i onda uzimaju radnu snagu od domaćih privrednika koji još rade.
Nastavak teksta možete pročitati u 38. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija.
Broj 38, mart 2017
Nije u redu zgranjavati se, a naročito zgražavati, nad ljudima koji pristaju da im SNS aktivisti ulaze u kuće sa makazama i trimerima u rukama, da ...
Broj 38, mart 2017
Prošlogodišnji rezultati u spoljnoj trgovini su za pohvalu. Izvoz je porastao više od uvoza i time je trgovinski deficit smanjen. Dalji nastavak ta...
Broj 38, mart 2017
U Srbiji postoji novi trend u zapošljavanju, koji istina za volju nije ništa nama svojstveno, postoji i u svetu, aman se kod nas, izgleda, baš brzo...
Broj 38, mart 2017
Levičari (socijaldemokrate, socijalisti, komunisti, marksisti itd) vole da misle kako je glavni generator nejednakosti u društvu tržište i kapital....
Broj 38, mart 2017
Dugo sam radila u nauci i duboko verujem u potencijal naučnoistraživačkog sektora i po znanju koji tamo postoji, razvijenim tehnologijama, metodama...
Broj 38, mart 2017
Galenika može da posluži jenog dana kao odlična „studija slučaja" za proučavanje i studiranje kako je moguće temeljno uništiti i očerupati jednu fa...
Broj 38, mart 2017
Pregovori Grčke i poverilačke četvorke (MMF, Evropska komisija, Evropska centralna banka i Evropski stabilizacioni mehanizam) oko takozvane druge r...
Broj 38, mart 2017
Nova spoljnotrgovinska politika SAD "Kupuj američko, zaposli Amerikanca” preti da dovede do carinskih ratova i odvede svet u recesiju. Ukoliko bi T...
Broj 38, mart 2017
Evropska centralna banka najavljuje da u ovoj godini neće menjati svoju politiku negativnih kamatnih stopa. Da li je to i opravdano i da li će, u g...
Broj 38, mart 2017
Dominirali su laži, podmetanja, izmišljene priče, izvrtanje činjenica, koji su imali za cilj da od Ljose naprave kriminalca i bezbožnika, izdajnika...
Broj 38, mart 2017
Udruženje je ukupno proizvelo 25.000 tegli ajvara prošle godine i sve što smo proizveli prodali smo još u novembru 2016. godine. S obzirom na to da...
Broj 38, mart 2017
INAT je nastao kao igra reči, a zapravo to jeste komparativna prednost koju Srbija ima. Na engleskom INAT akronim znači Innovation Attitude, tj. st...
Broj 38, mart 2017
Podaci NBS govore da su u 2015. Srbi iz sveta svojim rođacima u Srbiji poslali 2,86 milijardi evra, što je za 9,7 odsto više nego 2014. Iznos dozna...
Broj 38, mart 2017
Postoji jedno zlatno pravilo koje je toliko jednostavno da ga tek povremeno glasno izgovorim, a naučio sam ga od mudrih ljudi: „ne možeš da pišeš s...
Broj 38, mart 2017
Nije cilj vratiti uloženo nego zaraditi još više i plasirati u marketing. To je jedini put do uspeha, kaže Vladimir Elesin, vlasnik novosadske firm...
Broj 38, mart 2017
Kada se pre nešto više od godinu dana pojavio sa idejom o pokretanju prve karate igre za mobilne uređaje, mnogi su bili skeptični. Danas igra ima s...
Broj 38, mart 2017
Kad pitate građane – kad će vam biti bolje, oni odgovaraju – kada dođe neki vođa ili ode neki vođa. Većina ne shvata da je njihov osnovni problem t...
Broj 38, mart 2017
Sad kad se okrenem četrdesetak godina unazad, u ta prva četiri razreda osnovne stekla sam temelje za razvijanje svih svojih kapaciteta i solidnu mo...
Broj 38, mart 2017
Aalto univerzitet je jedan od mlađih univerziteta, osnovan je 2010. godine kao zajednički univerzitet već prethodno postojeća tri renomirana helsin...
Broj 38, mart 2017
Kao, uživaš. Praviš se da je ono dole magla, a ne smog. S te visine je i Aleksandar Makedonski mali, maltene nevidljiv, a ne Veliki (24 metra), kao...
Broj 38, mart 2017
Sve više se vodi računa o tome gde će se predstaviti proizvod, o kontekstu u kome će se pojaviti. Nije svejedno kako će proizvod izgledati u ambije...
Broj 38, mart 2017
U zemlji koja ima oko 1,2 milijarde ljudi i samo četiri žene na listi sto najbogatijih ljudi, Kiran Mazumdar Šo jedina je žena u Indiji koja je usp...
Nema komentara