
Kolumna Biljane Stepanović
Šišanje, brijanje i potpisivanje
Broj 38, mart 2017
Nije u redu zgranjavati se, a naročito zgražavati, nad ljudima koji pristaju da im SNS aktivisti ulaze u kuće sa makazama i trimerima u rukama, da ...
Broj 38, mart 2017
Gordana Bulatović
0 komentara
Dugo sam radila u nauci i duboko verujem u potencijal naučnoistraživačkog sektora i po znanju koji tamo postoji, razvijenim tehnologijama, metodama, prototipovima... To je zaista naše bogatstvo. To je ono što svet zove potencijal za inovacije. U svim relevantnim međunarodnim analizama najbolje smo ocenjeni baš za inovacioni potencijal. Ono gde zaostajemo to je komercijalizacija inovacija. Na tome moramo još puno da radimo, naše razvojno polje je tu najveće, kaže na početku razgovora za „Novu ekonomiju" Gordana DanilovićGrković, direktorka Naučno-tehnološkog parka Beograd.
Šta smo, kao društvo, izgubili tim odugovlačenjem završetka gradnje Parka od skoro tri decenije?
Srbija je očigledno još pre 27 godina prepoznala značaj naučno-tehnoloških parkova, ali to su definitivno bili drugačiji uslovi i drugi problemi. Tačno je da smo kao zemlja propustili više prilika posle 2000. da obnovimo gradnju, kao i da ranije pustimo kompleks u funkciju. Ne zanosim se time da jedan naučno-tehnološki park može rešiti problem odliva mozgova, ali verujem da nepovratno može uticati na razvoj u svojoj regiji, jer iskustva razvijenih pokazuju da jedan takav razvojni centar, pored toga što u sebi koncentriše veliki tehnološki potencijal, podstiče i druge na različite razvojne aktivnosti. Mislim da ovaj početni razvoj našeg NTP na Zvezdari to svakim danom sve više pokazuje.
Na jednom mestu nudite infrastrukturu, ali i vezu sa fakultetima i naučnoistraživačkim institucijama. Kako to izgleda u praksi?
Naučno-tehnološki parkovi nisu samo prostor, mnogo su više od toga. Ako je cilj stvaranje jakog tehnološkog jezgra, onda je izuzetno važno pre svega privući tehnološko razvojne kompanije sa jedne strane, a sa druge stvoriti uslove mladim obrazovanim ljudima da započnu sopstveni biznis, po već razvijenoj metodologiji na tehničkim fakultetima, ali i kreirati usluge koje će i jednima i drugima pomoći da ubrzaju svoj razvoj. U praksi to znači inspirativan ambijent, moderan kompleks sa potrebnim infrastrukturnim sadržajima sa jedne strane, a sa druge ubrzan razvoj usluga koji će pomoći da ove kompanije i inovativni timovi maksimalno iskoriste potencijale i probleme otklanjaju u hodu. U setu usluga koje razvijamo smatramo najvažnijom pristup bazama znanja, počev od pristupa kadrovima kroz zapošljavanje i praksu, preko pristupa laboratorijskoj opremi, do zajedničkih istraživanja. Bez povezanosti NTP sa univerzitetima, naučnim institutima i istraživačkim laboratorijama, firme koje su locirane u NTP ne mogu ostvariti uspešan transfer znanja i tehnologija iz istraživanja u praksu.
Postoji li i povratna zainteresovanost ovih institucija za ono što rade firme smeštene u NT parku?
Moramo imati u vidu da su istraživački i privredni sektor po definiciji različiti sektori sa različitim ciljevima, načinima rada, orijentacijom na vrednosti... I svuda u svetu se baš zbog toga razvijaju različiti mehanizmi i različite organizacije - parkovi, inkubatori, centri za transfer tehnologije, inovacioni centri, koji pomažu da se rezultati nastali u istraživanjima komercijalizuju. To u prevodu znači da su ove organizacije istovremeno i produžena ruka nauke i baš zbog toga je Univerzitet u Beogradu jedan od osnivača NTP Beograd. Ali kako smo decenije propustili u ovoj oblasti, svesni smo da je ovo proces koji traži vreme i da svi zajedno moramo puno raditi na uspostavljanju i testiranju mehanizama. U suprotnom, efekti će izostati.
Nastavak teksta možete pročitati u 38. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija
Broj 38, mart 2017
Nije u redu zgranjavati se, a naročito zgražavati, nad ljudima koji pristaju da im SNS aktivisti ulaze u kuće sa makazama i trimerima u rukama, da ...
Broj 38, mart 2017
Prošlogodišnji rezultati u spoljnoj trgovini su za pohvalu. Izvoz je porastao više od uvoza i time je trgovinski deficit smanjen. Dalji nastavak ta...
Broj 38, mart 2017
U Srbiji postoji novi trend u zapošljavanju, koji istina za volju nije ništa nama svojstveno, postoji i u svetu, aman se kod nas, izgleda, baš brzo...
Broj 38, mart 2017
Levičari (socijaldemokrate, socijalisti, komunisti, marksisti itd) vole da misle kako je glavni generator nejednakosti u društvu tržište i kapital....
Broj 38, mart 2017
Sve subvencije počivaju na tome da Vlada izmešta odlučivanje iz institucija i čini ga diskrecionim. To ih čini plodnim tlom za korupciju. Čim nema ...
Broj 38, mart 2017
Galenika može da posluži jenog dana kao odlična „studija slučaja" za proučavanje i studiranje kako je moguće temeljno uništiti i očerupati jednu fa...
Broj 38, mart 2017
Pregovori Grčke i poverilačke četvorke (MMF, Evropska komisija, Evropska centralna banka i Evropski stabilizacioni mehanizam) oko takozvane druge r...
Broj 38, mart 2017
Nova spoljnotrgovinska politika SAD "Kupuj američko, zaposli Amerikanca” preti da dovede do carinskih ratova i odvede svet u recesiju. Ukoliko bi T...
Broj 38, mart 2017
Evropska centralna banka najavljuje da u ovoj godini neće menjati svoju politiku negativnih kamatnih stopa. Da li je to i opravdano i da li će, u g...
Broj 38, mart 2017
Dominirali su laži, podmetanja, izmišljene priče, izvrtanje činjenica, koji su imali za cilj da od Ljose naprave kriminalca i bezbožnika, izdajnika...
Broj 38, mart 2017
Udruženje je ukupno proizvelo 25.000 tegli ajvara prošle godine i sve što smo proizveli prodali smo još u novembru 2016. godine. S obzirom na to da...
Broj 38, mart 2017
INAT je nastao kao igra reči, a zapravo to jeste komparativna prednost koju Srbija ima. Na engleskom INAT akronim znači Innovation Attitude, tj. st...
Broj 38, mart 2017
Podaci NBS govore da su u 2015. Srbi iz sveta svojim rođacima u Srbiji poslali 2,86 milijardi evra, što je za 9,7 odsto više nego 2014. Iznos dozna...
Broj 38, mart 2017
Postoji jedno zlatno pravilo koje je toliko jednostavno da ga tek povremeno glasno izgovorim, a naučio sam ga od mudrih ljudi: „ne možeš da pišeš s...
Broj 38, mart 2017
Nije cilj vratiti uloženo nego zaraditi još više i plasirati u marketing. To je jedini put do uspeha, kaže Vladimir Elesin, vlasnik novosadske firm...
Broj 38, mart 2017
Kada se pre nešto više od godinu dana pojavio sa idejom o pokretanju prve karate igre za mobilne uređaje, mnogi su bili skeptični. Danas igra ima s...
Broj 38, mart 2017
Kad pitate građane – kad će vam biti bolje, oni odgovaraju – kada dođe neki vođa ili ode neki vođa. Većina ne shvata da je njihov osnovni problem t...
Broj 38, mart 2017
Sad kad se okrenem četrdesetak godina unazad, u ta prva četiri razreda osnovne stekla sam temelje za razvijanje svih svojih kapaciteta i solidnu mo...
Broj 38, mart 2017
Aalto univerzitet je jedan od mlađih univerziteta, osnovan je 2010. godine kao zajednički univerzitet već prethodno postojeća tri renomirana helsin...
Broj 38, mart 2017
Kao, uživaš. Praviš se da je ono dole magla, a ne smog. S te visine je i Aleksandar Makedonski mali, maltene nevidljiv, a ne Veliki (24 metra), kao...
Broj 38, mart 2017
Sve više se vodi računa o tome gde će se predstaviti proizvod, o kontekstu u kome će se pojaviti. Nije svejedno kako će proizvod izgledati u ambije...
Broj 38, mart 2017
U zemlji koja ima oko 1,2 milijarde ljudi i samo četiri žene na listi sto najbogatijih ljudi, Kiran Mazumdar Šo jedina je žena u Indiji koja je usp...
Nema komentara