
Kolumna Biljane Stepanović
Šišanje, brijanje i potpisivanje
Broj 38, mart 2017
Nije u redu zgranjavati se, a naročito zgražavati, nad ljudima koji pristaju da im SNS aktivisti ulaze u kuće sa makazama i trimerima u rukama, da ...
Prošlogodišnji rezultati u spoljnoj trgovini su za pohvalu. Izvoz je porastao više od uvoza i time je trgovinski deficit smanjen. Dalji nastavak takve tendencije bi, bez sumnje, nastavio smanjivanje deficita i možda bismo, kao Nemačka, čak imali i suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni. Ali, šta izvoziti ako nam stopa rasta društvenog proizvoda ne obezbedi sve više i više proizvedene robe od koje deo ide za izvoz? Dakle, centralno pitanje kojim ću se u ovom kratkom komentaru baviti jeste: kako uvoz i izvoz utiču na stopu rasta. Ne u totalu već u dva, bržljivo odabrana, segmenta.
Da krenemo od uvoza. Uvozimo svašta, od neophodnih repromaterijala i mašina do belog luka i polovnih automobila. Ali ne uvozimo nešto što bi moglo bitno da poveća stopu rasta. Moj je predlog da se obratimo jednom od naših strateških partnera, u ovom slučaju Kini, i uvezemo recept kako da nam društveni proizvod maksimalno raste. Naš je prošle godine porastao 2,8% a njihov preko 7%. Pri tome se mi hvalimo, a oni su zabrinuti, jer je to najniža stopa godišnjeg rasta od 1978!! Skoro četiri decenije zaredom Kina beleži godišnje stope rasta od 10, 11 pa čak i 12%. I tako postade druga najmoćnija privreda na svetu. Ako može da se uvozi tehnologija za proizvodnju, što stalno podstičemo prizivajući strane investicije, zašto ne uvesti i tehnologiju/organizaciju povećanja društvenog proizvoda? Pogotovo iz Kine. Kao strateški prijatelj trebalo bi da bude spremna da to „izveze". A pogotovo ako imamo u vidu da stara kineska poslovica (mislim da je autor Konfučije) kaže: „Nisam ti prijatelj ako ti poklonim ribu. Prijatelj sam ako te naučim da pecaš."
Drugi problem je na izvoznoj strani. Izvozimo nešto što ne bi trebalo, pogotovo što izvezenu „robu" ne naplaćujemo. Reč je o izvozu „mozgova", odnosno stručnog kadra. O tome sam već jednom pisao u ovoj kolumni („Ostajte ovde"), ali je problem toliko veliki i značajan da ga vredi ponoviti i ponavljati, sve dok ne počne njegovo ozbiljno, sistematsko i dugoročno rešavanje. Prema godišnjoj publikaciji Svetskog ekonomskog foruma, na prvom smo mestu u svetu po nesposobnosti da zadržimo svoje obrazovane kadrove, odnosno, poslednji po sposobnosti da to učinimo.
Šta raditi? Uvesti neke vrste kompenzacija u zapošljavanju mladih i stručnih kadrova, a posebno za podsticanje preduzetništva. Ovo potonje je nedavno počelo, ali bi sistem trebalo ojačati. Imamo već više godina sistem kojim subvencionišemo strane investitore za otvaranje radnih mesta u Srbiji. A zašto ne bismo imali sistem za subvencionisanje mladih da ostanu ovde? Naravno, to ne bi bio trajan sistem, već pomoćni, dok se privreda ne razvije dovoljno da sama po sebi bude atraktivna. Više puta sam čuo premijera na TV kako poziva strane investitore rečenicom: „Šta god vam okruženje ponudi, mi ćemo vam ponuditi atraktivnije uslove." Zamislite da se obrati mladima i kaže: „Šta god vam inostranstvo ponudi, mi ćemo vam ponuditi atraktivnije."
Naravno, ovo je hiperbola koja ima za cilj da skrene pažnju na postojanje jednog problema koji je, u osnovi, rešiv. Ali i da istakne da domaći mozak treba da bude bar jednako tretiran kao strane investicije, kad je reč o faktorima od kojih zavisi rast društvenog proizvoda.
Nastavak teksta možete pročitati u 38. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija.
Broj 38, mart 2017
Nije u redu zgranjavati se, a naročito zgražavati, nad ljudima koji pristaju da im SNS aktivisti ulaze u kuće sa makazama i trimerima u rukama, da ...
Broj 38, mart 2017
U Srbiji postoji novi trend u zapošljavanju, koji istina za volju nije ništa nama svojstveno, postoji i u svetu, aman se kod nas, izgleda, baš brzo...
Broj 38, mart 2017
Levičari (socijaldemokrate, socijalisti, komunisti, marksisti itd) vole da misle kako je glavni generator nejednakosti u društvu tržište i kapital....
Broj 38, mart 2017
Dugo sam radila u nauci i duboko verujem u potencijal naučnoistraživačkog sektora i po znanju koji tamo postoji, razvijenim tehnologijama, metodama...
Broj 38, mart 2017
Sve subvencije počivaju na tome da Vlada izmešta odlučivanje iz institucija i čini ga diskrecionim. To ih čini plodnim tlom za korupciju. Čim nema ...
Broj 38, mart 2017
Galenika može da posluži jenog dana kao odlična „studija slučaja" za proučavanje i studiranje kako je moguće temeljno uništiti i očerupati jednu fa...
Broj 38, mart 2017
Pregovori Grčke i poverilačke četvorke (MMF, Evropska komisija, Evropska centralna banka i Evropski stabilizacioni mehanizam) oko takozvane druge r...
Broj 38, mart 2017
Nova spoljnotrgovinska politika SAD "Kupuj američko, zaposli Amerikanca” preti da dovede do carinskih ratova i odvede svet u recesiju. Ukoliko bi T...
Broj 38, mart 2017
Evropska centralna banka najavljuje da u ovoj godini neće menjati svoju politiku negativnih kamatnih stopa. Da li je to i opravdano i da li će, u g...
Broj 38, mart 2017
Dominirali su laži, podmetanja, izmišljene priče, izvrtanje činjenica, koji su imali za cilj da od Ljose naprave kriminalca i bezbožnika, izdajnika...
Broj 38, mart 2017
Udruženje je ukupno proizvelo 25.000 tegli ajvara prošle godine i sve što smo proizveli prodali smo još u novembru 2016. godine. S obzirom na to da...
Broj 38, mart 2017
INAT je nastao kao igra reči, a zapravo to jeste komparativna prednost koju Srbija ima. Na engleskom INAT akronim znači Innovation Attitude, tj. st...
Broj 38, mart 2017
Podaci NBS govore da su u 2015. Srbi iz sveta svojim rođacima u Srbiji poslali 2,86 milijardi evra, što je za 9,7 odsto više nego 2014. Iznos dozna...
Broj 38, mart 2017
Postoji jedno zlatno pravilo koje je toliko jednostavno da ga tek povremeno glasno izgovorim, a naučio sam ga od mudrih ljudi: „ne možeš da pišeš s...
Broj 38, mart 2017
Nije cilj vratiti uloženo nego zaraditi još više i plasirati u marketing. To je jedini put do uspeha, kaže Vladimir Elesin, vlasnik novosadske firm...
Broj 38, mart 2017
Kada se pre nešto više od godinu dana pojavio sa idejom o pokretanju prve karate igre za mobilne uređaje, mnogi su bili skeptični. Danas igra ima s...
Broj 38, mart 2017
Kad pitate građane – kad će vam biti bolje, oni odgovaraju – kada dođe neki vođa ili ode neki vođa. Većina ne shvata da je njihov osnovni problem t...
Broj 38, mart 2017
Sad kad se okrenem četrdesetak godina unazad, u ta prva četiri razreda osnovne stekla sam temelje za razvijanje svih svojih kapaciteta i solidnu mo...
Broj 38, mart 2017
Aalto univerzitet je jedan od mlađih univerziteta, osnovan je 2010. godine kao zajednički univerzitet već prethodno postojeća tri renomirana helsin...
Broj 38, mart 2017
Kao, uživaš. Praviš se da je ono dole magla, a ne smog. S te visine je i Aleksandar Makedonski mali, maltene nevidljiv, a ne Veliki (24 metra), kao...
Broj 38, mart 2017
Sve više se vodi računa o tome gde će se predstaviti proizvod, o kontekstu u kome će se pojaviti. Nije svejedno kako će proizvod izgledati u ambije...
Broj 38, mart 2017
U zemlji koja ima oko 1,2 milijarde ljudi i samo četiri žene na listi sto najbogatijih ljudi, Kiran Mazumdar Šo jedina je žena u Indiji koja je usp...
Nema komentara