
Kolumna Biljane Stepanović
Zapaljiv vazduh i opasne namere
Broj 39, april 2017
Kako li se osećaju oni nesrećni radnici, na primer Goše iz Smederevske Palanke, koji bukvalno nemaju ni hleba da jedu, pa im se jedan kolega zbog t...
Broj 39, april 2017
Gordana Bulatović
0 komentara
Kada se u Srbiji za nekog kaže da je monopolista, to odmah bude kvalifikovano kao nešto loše. Ne postoji, međutim, znak jednakosti između monopola i povrede konkurencije. Nije na Komisiji da sprečava one učesnike na tržištu koji su spremni da ulažu u inovacije i kvalitet svog proizvoda, sa željom da budu bolji i konkurentniji od drugih Komisija nema mandat da štiti ni jače, ali ni slabije igrače
Postojanje konkurencije na nekom tržištu ima bar tri izuzetno pozitivna efekta – poboljšava kvalitet robe i usluga, povećava slobodu izbora i omogućava niže cene. Naša vizija je tržište na kome će se svi učesnici, pod ravnopravnim uslovima, boriti za potrošače kvalitetom i cenama, poštujući obaveze, utvrđene zakonom, kaže u razgovoru za „Novu ekonomiju" Miloje Obradović, predsednik Komisije za zaštitu konkurencije.
Ostvarenje te vizije je dugoročan cilj, priznaje Obradović i dodaje da Komisija za zaštitu konkurencije pokušava da svakoga dana, u tom pravcu, učini bar jedan korak više. Jer, iako Komisija radi 11 godina, u svetu politike zaštite konkurencije to se, zaista, može smatrati kratkim periodom.
Zašto se Komisija, kao u većini zemalja sveta, ne zove „antimonopolska"? Možda bi javnost, u tom slučaju, bolje shvatala šta je zapravo njen posao?
Veći deo tela za konkurenciju imaju u svom nazivu „antitrust", ali to nije antimonopol. Uobičajno je da kada se u Srbiji za nekog kaže da je monopolista, to odmah bude kvalifikovano kao nešto loše. Ne postoji, međutim, znak jednakosti između monopola i povrede konkurencije. Zakon o zaštiti konkurencije kao povredu konkurencije vidi aktivnost kojom se taj monopol, ili dominantan položaj zloupotrebljava. Nije na Komisiji da sprečava one učesnike na tržištu koji su spremni da ulažu u inovacije i kvalitet svog proizvoda, sa željom da budu bolji i konkurentniji od drugih. Komisija nema mandat da štiti ni jače, ali ni slabije igrače. Naš zadatak je da štitimo konkurenciju, odnosno da obezbedimo jednake uslove za sve na tržištu.
Čitajući obrazloženja rešenja Komisije o utvrđenim povredama konkurencije može se primetiti da često, kao olakšavajuću okolnost pri utvrđivanju novčane kazne, koristite termin "nehat”. Da li je to znak da učesnici na tržištu malo poznaju odredbe Zakona o zaštiti konkurencije?
Nažalost, često smo, u toku vođenja postupka, suočeni sa činjenicom da stranke u postupku, tek nakon pokretanja postupka počinju da razmišljaju o posledicama svojih aktivnosti u kontekstu kršenja pravila o konkurenciji. Skoro da je pravilo da se, već tokom postupka, otklanjaju sve radnje koje bi mogle da znače povredu konkurencije. Zato smo uvereni da još istrajnije moramo da radimo na tome da privrednici u Srbiji više znaju o politici zaštite konkurencije.U tom smislu, već tokom ove godine ćemo intenzivirati saradnju sa udruženjima koja okupljaju privrednike, ne bi li im što više približili ovu oblast. Svaki kontakt Komisije sa javnošću, pa i moji razgovori sa novinarima, u funkciji su jačanja svesti o važnosti konkurencije.
Poznato je da nepoznavanje zakona škodi. Zar privreda nije dužna da poznaje zakone po kojima se posluje u Srbiji?
Jasno je da svi učesnici na tržištu moraju da poznaju zakon. U tom smislu, mi nikada nismo nijednim rešenjem kojim je utvrđena povreda konkurencije oslobodili od odgovornosti učesnika na tržištu, čak i kada je bilo jasno da je povreda učinjena iz nehata. Ali, s druge strane, činjenica je da Srbija nije baš tako davno zakoračila u tržišnu privredu, tako da još uvek postoji prilagođavanje tom sistemu. Ne treba zaboraviti da je i Komisija za zaštitu konkurencije počela sa radom pre nešto više od jedne decenije. Zbog toga je veoma važno da javnost upozna sve aspekte postojećih zakonskih rešenja koja se odnose na politiku zaštite konkurencije. Potrebno je i da same firme imaju svoje programe kojima se štite od svakog rizika kršenja pravila fer tržišne utakmice.
Broj 39, april 2017
Kako li se osećaju oni nesrećni radnici, na primer Goše iz Smederevske Palanke, koji bukvalno nemaju ni hleba da jedu, pa im se jedan kolega zbog t...
Broj 39, april 2017
Pre nekoliko nedelja premijer Srbije Vučić predložio je formiranje carinske unije balkanskih zemalja, onih koje nisu u Evropskoj uniji. EU je 25. m...
Broj 39, april 2017
Republička izborna komisija (RIK) je najvažnije telo u domaćem izbornom procesu. Ona određuje ko je kvalifikovan za izborni proces, po kojim pravil...
Broj 39, april 2017
Koliko je Srbija pravna država bez mane i straha u kojoj nema cile-mile već samo duh i slovo zakona, posvedočio nam je primer neustrašivog obračuna...
Broj 39, april 2017
Ne treba svi da se bavimo politikom, ja nemam ni vremena za to. Problem nastaje jer smo stalno u nekoj političkoj nestabilnosti, a to oduzima vreme...
Broj 39, april 2017
RTB Bor, Galenika, Petrohenija su velika preduzeća samo u mašti javnosti. Javnost na njih gleda kao na važne kompanije, ali one istovremeno ili niš...
Broj 39, april 2017
Najveći problem u funkcionisanju državne uprave nije višak zaposlenih, već kadrovi bez znanja i iskustva, često sa sumnjivim diplomama, ali s blago...
Broj 39, april 2017
Osim oko 350 miliona evra budžetskog prihoda, direktno i odmah, stručnjaci ne vide nijedan dobar razlog da se profitabilno preduzeće, i još prirodn...
Broj 39, april 2017
Konstatacijom da će se od Srbije tražiti da u trenutku prijema bude ekonomski jača od „najslabije" članice EU, čak i ubeđene pristalice evrointegra...
Broj 39, april 2017
Broj zaposlenih u Poreskoj upravi nedovoljan je i za sprovođenje redovnih nadležnosti, a ovo bi bio relativno veliki dodatni posao. Unakrsna procen...
Broj 39, april 2017
Jedno od najvažnijih pitanja za potrošače jeste bezbednost namirnica i kontrola kvaliteta. Kako regulišete prodaju da biste potrošačima ponudili is...
Broj 39, april 2017
Osnivač jedne od najpopularnijih mobilnih aplikacija za komunikaciju, Viber, odlučio je prošle godine da uđe na tržište taksi usluga u Njujorku. Nj...
Broj 39, april 2017
Kada se analiziraju sporovi vođeni u postupcima privatizacije, onda se jasno vidi da je Agencija za privatizaciju veoma retko gubila sporove, iako ...
Broj 39, april 2017
Vlada Srbije, a posebno njen predsednik Aleksandar Vučić, i u trenutku pisanja ovog teksta predsednički kandidat, sasvim neumereno se hvali ogromni...
Broj 39, april 2017
Za godišnje održavanje zgrade Zadužbine potrebno je manje novca nego za novogodišnji doček na Trgu republike. Novi član Upravnog odbora, gradonač...
Broj 39, april 2017
Dok studira, bavi se studentskim organizovanjem, mentorstvom učeničkih kompanija, ali i studenata, posreduje između uprave fakulteta i kolega, radi...
Broj 39, april 2017
Mislim da je građanima, posebno razvijenijih demokratija, dosta da ih tretiraju samo kao publiku, potrošače ili glasače, a da se važne odluke donos...
Broj 39, april 2017
"Zenit omladinske i studentske štampe bio je pred raspad Jugoslavije. U toj istorijskoj konstelaciji, kada je omladinska štampa bila u usponu, a...
Broj 39, april 2017
Dan za danom i onda dođe takav da staneš pred ogledalo. Pa zavapiš u čudu: „Majku mu, je l’ sam ovo stvarno ja?" Uzgred, mislila sam da sam jedinst...
Broj 39, april 2017
„Na ovaj interaktivan način mogu da se obrade i drugi predmeti osim srpskog i stranih jezika", uvereni su u „održivost" svog metoda. Predstava je l...
Nema komentara