
Kolumna Biljane Stepanović
Zapaljiv vazduh i opasne namere
Broj 39, april 2017
Kako li se osećaju oni nesrećni radnici, na primer Goše iz Smederevske Palanke, koji bukvalno nemaju ni hleba da jedu, pa im se jedan kolega zbog t...
Broj 39, april 2017
Goran Radisavljević
0 komentara
Vlada Srbije, a posebno njen predsednik Aleksandar Vučić, i u trenutku pisanja ovog teksta predsednički kandidat, sasvim neumereno se hvali ogromnim uspesima Vlade, od toga da smo "spaseni od bankrotstva”, pa do raznih uspeha ostvarenih "prvi put u istoriji”.
Ekonomista Goran Radosavljević, profesor na fakultetu FEFA, napravio je za „Novu ekonomiju" analizu ključnih ekonomskih pokazatelja u Srbiji, i uporedio ih sa rezultatima zemalja u okruženju. Pokazatelji su vrlo zanimljivi.
Srbija je 2016. godinu završila sa deficitom budžeta od -1,4% BDP. To je najmanji deficit budžeta od početka krize i smatra se velikim uspehom. Ono što donekle baca senku na taj uspeh je činjenica da je postignut nakon velikog smanjenja plata i penzija u javnom sektoru, povećanja gotovo svih poreza i uvođenje novih od 2012. godine do danas. Sa druge strane, neki delovi države se i te kako bahato ponašaju kad je potrošnja u pitanju, pa tako pre nekoliko dana saznajemo da oko 20 državnih i javnih preduzeća duguje EPS-u oko 23 milijarde dinara za struju, a da je taj dug samo u 2016. povećan za oko 6,5 milijardi dinara (oko 40%). Dakle, dok građani štede, a privreda plaća veće poreze, dotle se državna i javna preduzeća razbacuju, gomilaju dugove, koje onda država preuzme kao javni dug koji su opet građani dužni da vraćaju. To svakako nije uspeh.
Druga pozitivna stvar u 2016. godini je privredni rast od 2,8%. To je najveći privredni rast od početka krize u Srbiji i on je svakako jednim delom doprineo da srpske javne finansije pokažu nešto bolji rezultat nego ranijih godina (pored već pomenutog smanjenja plata i penzija i povećanja poreza). Ono što nije ohrabrujuće kad su u pitanju građani Srbije je sama struktura tog BDP. Naime, ubedljivo najveći doprinos rastu imao je izvoz, nešto manje investicije (državne i privatne) i državna potrošnja, a gotovo neznatno finalna potrošnja domaćinstava. Dakle, građani za sada ne osećaju „blagodeti" privrednog rasta, a kada će i da li će uopšte, teško je reći.
Međutim, ovi pomenuti uspesi imaju smisla samo ako se porede sa nečim. Zato ćemo za potrebe ove analize porediti privredni rast u Srbiji sa zemljama regiona Jugoistočne Evrope. Takođe, analiziraćemo i BPD po glavi stanovnika, kretanje javnog duga, stopu nezaposlenosti i investicije. Na osnovu tih pokazatelja probaćemo da donesemo zaključak o stvarnom ekonomskom uspehu Srbije u prethodnom periodu. Za potrebe ove analize posmatraćemo period od 2012. do 2016. Pored Srbije, analiziraćemo makroekonomske pokazatelja Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Makedonije, Mađarske i Rumunije. Izvor podataka su Svetska banka i MMF.
Posmatrano kroz čitav period od 2012. do 2016. godine, Srbija je jedino u 2013. godini imala rast BDP veći u odnosu na prosečni rast regiona (Tabela 1). Ako se pak posmatra prosek regiona u ovom periodu, Srbija pored Hrvatske ima ubedljivo najlošiji rast BDP od 2012. godine do danas što ukazuje na zaostajanje Srbije. Iz Tabele 1 se jasno vidi da su gotovo sve zemlje imale pad ili stagnaciju BDP u 2012. Godini, nakon čega sledi oporavak u 2013. godini (izuzetak je Hrvatska). Međutim, dok se taj period oporavka nastavlja i posle 2013. godine, Srbija ponovo ima veliki pad BDP u 2014. Godini, čiji je uzrok pre svega loše vođenje ekonomske politike u periodu 2012-2014. i politička nestabilnost sa čestim izbornim ciklusima i rekonstrukcijama Vlade. Dok sve zemlje regiona izlaze iz krize sa visokim stopama rasta u 2015. godini, Srbija stagnira sa stopom rasta od svega 0,8%. Konačno, u 2016. godini Srbija uspeva da ostvari značajniju stopu rasta, 2,8%, ali i dalje je to ispod rasta regiona od 3,1%. Zaključak je da se, uprkos uspehu u 2016. godini, ne treba prerano radovati jer sve zemlje regiona u posmatranom periodu rastu brže od Srbije. Potrebno je, dakle, da se ovaj rast nastavi, ali se postavlja pitanje na kojim osnovama.
Nastavak teksta možete pročitati u 37. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija.
Broj 39, april 2017
Kako li se osećaju oni nesrećni radnici, na primer Goše iz Smederevske Palanke, koji bukvalno nemaju ni hleba da jedu, pa im se jedan kolega zbog t...
Broj 39, april 2017
Pre nekoliko nedelja premijer Srbije Vučić predložio je formiranje carinske unije balkanskih zemalja, onih koje nisu u Evropskoj uniji. EU je 25. m...
Broj 39, april 2017
Republička izborna komisija (RIK) je najvažnije telo u domaćem izbornom procesu. Ona određuje ko je kvalifikovan za izborni proces, po kojim pravil...
Broj 39, april 2017
Koliko je Srbija pravna država bez mane i straha u kojoj nema cile-mile već samo duh i slovo zakona, posvedočio nam je primer neustrašivog obračuna...
Broj 39, april 2017
Ne treba svi da se bavimo politikom, ja nemam ni vremena za to. Problem nastaje jer smo stalno u nekoj političkoj nestabilnosti, a to oduzima vreme...
Broj 39, april 2017
RTB Bor, Galenika, Petrohenija su velika preduzeća samo u mašti javnosti. Javnost na njih gleda kao na važne kompanije, ali one istovremeno ili niš...
Broj 39, april 2017
Najveći problem u funkcionisanju državne uprave nije višak zaposlenih, već kadrovi bez znanja i iskustva, često sa sumnjivim diplomama, ali s blago...
Broj 39, april 2017
Osim oko 350 miliona evra budžetskog prihoda, direktno i odmah, stručnjaci ne vide nijedan dobar razlog da se profitabilno preduzeće, i još prirodn...
Broj 39, april 2017
Konstatacijom da će se od Srbije tražiti da u trenutku prijema bude ekonomski jača od „najslabije" članice EU, čak i ubeđene pristalice evrointegra...
Broj 39, april 2017
Broj zaposlenih u Poreskoj upravi nedovoljan je i za sprovođenje redovnih nadležnosti, a ovo bi bio relativno veliki dodatni posao. Unakrsna procen...
Broj 39, april 2017
Kada se u Srbiji za nekog kaže da je monopolista, to odmah bude kvalifikovano kao nešto loše. Ne postoji, međutim, znak jednakosti između monopola ...
Broj 39, april 2017
Jedno od najvažnijih pitanja za potrošače jeste bezbednost namirnica i kontrola kvaliteta. Kako regulišete prodaju da biste potrošačima ponudili is...
Broj 39, april 2017
Osnivač jedne od najpopularnijih mobilnih aplikacija za komunikaciju, Viber, odlučio je prošle godine da uđe na tržište taksi usluga u Njujorku. Nj...
Broj 39, april 2017
Kada se analiziraju sporovi vođeni u postupcima privatizacije, onda se jasno vidi da je Agencija za privatizaciju veoma retko gubila sporove, iako ...
Broj 39, april 2017
Za godišnje održavanje zgrade Zadužbine potrebno je manje novca nego za novogodišnji doček na Trgu republike. Novi član Upravnog odbora, gradonač...
Broj 39, april 2017
Dok studira, bavi se studentskim organizovanjem, mentorstvom učeničkih kompanija, ali i studenata, posreduje između uprave fakulteta i kolega, radi...
Broj 39, april 2017
Mislim da je građanima, posebno razvijenijih demokratija, dosta da ih tretiraju samo kao publiku, potrošače ili glasače, a da se važne odluke donos...
Broj 39, april 2017
"Zenit omladinske i studentske štampe bio je pred raspad Jugoslavije. U toj istorijskoj konstelaciji, kada je omladinska štampa bila u usponu, a...
Broj 39, april 2017
Dan za danom i onda dođe takav da staneš pred ogledalo. Pa zavapiš u čudu: „Majku mu, je l’ sam ovo stvarno ja?" Uzgred, mislila sam da sam jedinst...
Broj 39, april 2017
„Na ovaj interaktivan način mogu da se obrade i drugi predmeti osim srpskog i stranih jezika", uvereni su u „održivost" svog metoda. Predstava je l...
Nema komentara