
Kolumna Biljane Stepanović
Maraton iz našeg dvorišta
Broj 40, maj 2017
Sudeći po društvenim mrežama, ko se ove godine nije pojavio na Beogradskom maratonu da protrči makar neki metar, uopšte nije u trendu. Svi su kačil...
Broj 40, maj 2017
Gordana Bulatović
1 komentar
Dok sa jedne strane strani investitori dobijaju hiljade evra po radnom mestu, kako bi se statistički i politički povećala zaposlenost, a radnicima isplaćuju minimalne plate, dotle su porezi i doprinosi na zarade među najvišima u regionu, pa poslodavci takođe gledaju da isplate radnicima minimalce. Tako se vrtimo ukrug, a obećanja o smanjenju nameta se ciklično ponavljaju
Hoće li privrednici u Srbiji ikada doživeti smanjenje stope poreza i doprinosa na zarade? Sudeći po dosadašnjoj praksi – neće. Iako se bar jednom godišnje iz Nemanjine 11 lansira priča kako umanjenje dažbina na plate samo što nije, poslodavci u Srbiji i dalje su među opterećenijima po visini nameta na zarade.
Da li je za ovakav, kako kažu u Vladi, radikalan korak još rano, imajući u vidu da Srbija još uvek nije budžetski deficit smanjila na nivo ispod jedan odsto bruto domaćeg proizvoda, ili u Nemanjinoj ipak procenjuju da je bolje usmeriti se na dolazak novih investitora kojima će davati ogroman novac za svakog novozaposlenog (i po 8.000 evra po novozaposlenom), uz brojne druge olakšice koje su osmišljene za sve one koji otvaraju nove pogone u Srbiji?
Politički – računica je jasna. Novi investitori otvaraju nova radna mesta, što značajno statistički umanjuje stopu nezaposlenosti. Činjenica da je u ovim firmama, i pored obilate pomoći države, prosek zarade oko 160 evra, državu, odnosno vladajuću političku elitu ne brine, iako ne postoje nikakve garancije da će, posle petogodišnjeg pokrivanja zarada zaposlenima, ovi ulagači i ostati u Srbiji.
Privrednici koji rade u Srbiji, a nemaju tu sreću da su primaoci primamljivih podsticaja po novozaposlenom radniku, priznaju da čine sve da troškove za poreze i doprinose umanje.
Među malim i manjim srednjim preduzećima uobičajno je da se porezi i doprinosi uplaćuju na minimalac. Zvanično, tolika je i plata radnika. Ostalo ide na ruke. I tako se varamo ukrug, objašnjava za „Novu ekonomiju" dugogodišnji srpski preduzetnik koji priznaje da ni sam ne zna kako radi već duže od dve decenije. „Moji zaposleni imaju problem, jer i pored relativno pristojnih plata, nisu ozbiljnije kreditno sposobni. Jasno mi je i da im se, na ovaj način, umanjuje penzijska osnovica. Ali i oni znaju da je to jedini način da svi zajedno opstanemo."
Ovaj preduzetnik dodaje i da bi, ukoliko bi država odlučila da umanji stope poreza i doprinosa na zarade, rado svojim zaposlenima uplaćivao pune iznose na plate.
„Ovako smo prinuđeni da deo poslovanja vodimo u sivoj zoni. Potpuno je nerazumno zašto se u Vladi ne razmišlja o tome. Jasno je i njima da se vode dvojna knjigovodstva, da se plate isplaćuju najvećim delom na ruke i da za taj iznos ostaje uskraćen i budžet. Izgubljena je ta bitka protiv sive ekonomije", zaključuje ovaj preduzetnik.
Stručna javnost u Srbiji delimično podržava ovakav stav privrednika. Naglašavaju da je moguće bar delimično izaći u susret privredi koja je „na kolenima" i po ugledu na Nemačku, minimalac osloboditi svih nameta. Ovu zaradu trenutno u Srbiji ima oko 350.000 zaposlenih.
Prema ovom modelu, plate veće od 22.620 dinara, odnosno iznad minimalne zarade, bile bi progresivno oporezivane. Računica kaže da bi se, zapravo, na najvećim platama za koje bi se obračunavala i najviša stopa poreza i doprinosa, država „namirila" za mnogo veći priliv u budžet nego što ga ima danas.
Broj 40, maj 2017
Sudeći po društvenim mrežama, ko se ove godine nije pojavio na Beogradskom maratonu da protrči makar neki metar, uopšte nije u trendu. Svi su kačil...
Broj 40, maj 2017
Privreda Srbije u poslednjih godinu dana postiže dobre rezultate. Tako kažu brojke. Privredni rast je prošle godine iznosio 2,7%. Za tekuću godinu ...
Broj 40, maj 2017
Hvatam sebe, grešnog, kako priželjkujem smrt Đerđa Šoroša. Ne iz neke zluradosti ili želje da gospodinu napakostim, već čisto da vidim ko će ga nas...
Broj 40, maj 2017
Apsolutno bih voleo da ostanem i da živim u Srbiji. Međutim, u njoj nemate sigurnost da po završenim studijama, ovde ili u inostranstvu, možete da ...
Broj 40, maj 2017
Četvoro studenata druge godine fakulteta FEFA u Beogradu uspeli su da se plasiraju u finale, među 20 najboljih studentskih ekipa u rešavanju studij...
Broj 40, maj 2017
Kao i u biznisu, u svim službama koje su vezane za državu - javne institucije, državna služba, pa tako i škole, sve je podložno partijskoj kadrovsk...
Broj 40, maj 2017
Iako je svaki sedmi osnovac „vukovac", a polovina đaka su odlični i vrlo dobri, studije u roku završava tek 15 odsto studenata, a samo 13 odsto pro...
Broj 40, maj 2017
Kako je ključni problem u celoj sagi oko Agrokora prezaduženost koncerna sa sedam milijardi evra dugova, jasno je da se poverioci ne mogu namiriti ...
Broj 40, maj 2017
Bojazni da će i Srbiju možda zadesiti „slučaj Agrokor", odnosno propast velikih privrednika, nisu realne, to se ne može dogoditi. Takođe, ovaj sluč...
Broj 40, maj 2017
Nije pametno razmišljati o sustizanju EU, jer je to suviše dalek san. Potrebno je pomalo popravljati ekonomsku situaciju, smanjivati nejednakost. M...
Broj 40, maj 2017
Više od tolerisanja neplaćanja poreskih obaveza, intervencija države u liku „svemogućeg" premijera predstavlja poseban razlog za zabrinutost. Poset...
Broj 40, maj 2017
Bez ikakvog formalnog znanja iz umetnosti, biznisa ili modnog dizajna, Mark Eko počeo je da dizajnira i proizvodi majice kad je imao 21 godinu. Dan...
Broj 40, maj 2017
Užasavaju me ljudi koji kažu da ih politika ne zanima. Nedavno sam srela studenta koji se žalio na stanje u Domu zdravlja. U drugoj rečenici je izg...
Broj 40, maj 2017
Kašnjenje na prijemni ispit za srednju muzičku školu i padanje na prijemnom na scenografiji prokrčili su put Kristini Pirković ka slikarstvu. Iako ...
Broj 40, maj 2017
Broj nerešenih predmeta u suđenjima se nagomilava, tako da je od 2012. godine povećan za 30 odsto. Osim što su sudovi i dalje neažurni, ni kvalitet...
Broj 40, maj 2017
Srećko Mihailović, sociolog i istraživač javnog mnjenja, koji je odlično prognozirao rezultate nedavno završenih predsedničkih izbora, kaže da nije...
Broj 40, maj 2017
Mi smo zemlja u stalnoj tranziciji. Naša pozorišta još posluju po sistemu koji je uveo tužni socijalizam. Nije tamo svima jasno da je Tito umro pre...
Broj 40, maj 2017
Klijentelu smo delili na „zavisnike" - one koji ne izlaze iz dvorišta, „simpatizere" manje-više redovne, „ljude sa obavezama" koji nisu bili iz kra...
Broj 40, maj 2017
Kad krenete iz doline Timoka, osim što ćete bar pet puta preći neobezbeđenu prugu, usput ćete hvatati radio-talase iz susedne Bugarske, a poneke i ...
Dragan Radovic
Na skupstinskoj raspravi u decembru prosle godine ministar Vujovic je rekao da po poslednjim podacima Poreske uprave Srbije 750 hiljada radnika prima minimalnu, ili jedva iznad minimalne, zaradu. Predlog da se smanje doprinosi na najnize zarade upravo guraju "strani" investitori, previse im je da uopste placaju doprinose na najnize zarade. Prostora za snizavanje doprinosa i te kako ima, za trecinu moraju biti nizi, 42% je optimalno. Do manjka prihoda ne bi doslo, 700 hiljada radnika sa rada na crno bi se prevelo u legalne tokove, svi radnici bi dobijali pune zarade, privrednici bi uredno sve svoje obaveze izvrsavali. A kako je sve moguce pogledajte u sledecem tekstu: http://www.koreni.rs/kako-sacuvati-pio-fond/