
Kolumna Biljane Stepanović
Niko nije siguran. Dok se ne učlani u SNS
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Julijana Kuzmić
0 komentara
Bez obzira na priču o tome da ćemo osim u Evropsku uniju sada meso izvoziti i u Kinu, istina je da mi nemamo mesa ni za sopstvene potrebe, pa ga zbog toga uvozimo, često i ilegalnim kanalima. Zato su dosadašnji ugovori i propadali, jer nismo imali dogovorene količine da ih isporučimo
Možda bi bolje bilo postaviti pitanje - imamo li šanse za izvoz? Republika Kina je postavila, krajem aprila,kvotu za uvoz goveđeg mesa iz Srbije od 500.000 tona godišnje. Međutim, naša zemlja je u prošloj godini proizvela tek 75.000 tona goveđeg, a izvezla 400.000 tona svih vrsta mesa na strano tržište. Stočarstvo u agrarnom bruto domaćem proizvodu učestvuje sa 31 odsto, naspram potrebnih 60. Razlog je nedovoljan broj stoke.
Srbija u tovu, na godišnjem nivou proizvede između 15.000 i 20.000 junadi. Samo Topola, varošica u Šumadiji, ima oko 2.500 registrovanih goveda na svojoj teritoriji, a manje od 1.000 grlaje u tovu. Iz razgovora sa predsednikom stočarskog udruženja u Topoli Aleksandrom Manojlovićem saznajemo dai taj tov nije organizovan, što je velika prepreka proizvodnji koja bi bila konkurentna i šansa za izvoz.
„Nema organizovanog tova bikova na teritoriji opštine Topola, kao što je bilo nekad, sve je u sopstvenoj režiji. Imamo nekoliko odgajivača koji imaju 30 do 40 grla u tovu, ali iz sopstvenih sredstava. Organizovanog tova za poznatog kupca, zadrugu, nekog investitora ili bilo koga drugog – nemamo", kaže Manojlović.
Jedan od retkih koji imaju grla u tovu u ovoj opštini jeste Marko Prokić iz sela Žabari. Ima 35 bikova i 10 krava na muži. Kaže da se za prodaju snalazi.
„Prodajem klanici u blizini i u Čačku, jednoj firmi koja je izvoznik za Crnu Goru. Prodajem im koliko imam u tom trenutku i to grla od 500 do 600kg. Prodaja nikako ne ide, cena je niska: 1,80 evra po kilu mesa. Već 30 godina se bavim ovim i ide samo nagore", žali se Marko.
Stočarska proizvodnja poslednje tri decenije opada dva odsto godišnje. U čemu je problem? Jedan od osnovnih razloga je neukrupnjena proizvodnja mesa. Da bi se ostvarila zarada, jedan stočar mora da poseduje najmanje 50 grla goveda, kao i 20 do 30 hektara obradivih površina kojima bi prehranjivao svoj tov.Neraskidivi deo tovnog stočarstva i uzrok povećanja stočnog fonda, prema rečima agroekonomiste Dejana Rosića, jeste mlečno govedarstvo. Dok su subvencije za tov junadi sada 10.000 dinara po grlu, premija za mleko je ostala sedam dinara po litru, a prosečna cene mleka je trenutno oko 31 ili 32 dinara za jedan litar.
„Do Nove godine stočari su mogli da predaju 1.500 litara kvartalno ida dobiju premiju od sedam dinara. Sada je u Šumadiji potrebno 3.000 litara kvartalno predati, a dosta stočara ne može da ispuni taj limit i gubi premiju, što je još jedna otežavajuća okolnost za povećanje stočnog fonda", kaže stručnjak za stočarstvo PSSS Kragujevac MirašZagrađanin.
Ne zaboravimo da naše mleko nije konkurentno na stranom tržištu i da se od januara ove godinene plaćaju posebne takse na uvoz mleka iz Evropske unije, čime je taj uvoz samo olakšan.
„Šta bi se desilo kada bi postojale veće subvencije za mlečno govedarstvo? Stočari bi imali potrebu da ranije odvoje tele od krave, u drugoj nedelji života, zatim da ga prodaju ljudima koji su specijalizovani za tov. Tako bi onaj utovu imao 50 ili 100 grla i veću zaradu, a onaj kroz mleko,kada bi tele manje sisalo, mogao bi više mleka da proda i to po višoj ceni.Dakle, ako bi kod nas mleko bilo podržano - bilo bi više mesta za tov junadi", objašnjava agroekonomista Rosić.
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Proces pridruživanja Evropskoj uniji za tranzicione države ostaje jedan od najvažnijih sistemskih podsticaja za temeljnu sistemsku transformaciju k...
Broj 41, jun 2017
Jedna od mojih omiljenih kletvi je ona „dabogda živeo u zanimljiva vremena". Kod nas je od smrti druga Tita ne samo zanimljivo vreme, nego je to za...
Broj 41, jun 2017
Utisak je da su sve karte bačene na strane investicije, ali u svetskoj istoriji ne postoji slučaj zemlje koja se razvila na tuđoj akumulaciji. Stra...
Broj 41, jun 2017
Fakulteti treba da učine napor i da se približe studentima da, ako imaju neka pitanja, nedoumice, zamerke, mogu slobodno da im se obrate. Da se ose...
Broj 41, jun 2017
Ugostiteljstvo je dubinski povezano sa turizmom koji značajno napreduje, posebno u Beogradu kao destinaciji za kongresni turizam i kao vikend turi ...
Broj 41, jun 2017
Progresivno oporezivanje zarada u Srbiji nije dobro postavljeno, pa je minimalna zarada oporezovana istim stopama kao i zarada od 200.000 dinara. S...
Broj 41, jun 2017
Početkom iduće godine država treba da prekine pomoć Er Srbiji, a od megalomanskih planova se polako odustaje. Od dugačkih letova zasad ostaje inače...
Broj 41, jun 2017
Straha od neuspeha nije bilo jer sam u taj posao uložio sebe, dosta rada i požrtvovanja. Kada se pogleda Ćuprija u kojoj živim, u tom periodu realn...
Broj 41, jun 2017
Mi više nemamo ni kvalifikovane majstore. Obrazovani odlaze iz zemlje, a proces školovanja traje godinama. Da bismo iškolovali vrhunskog doktora, p...
Broj 41, jun 2017
Ove godine "Dunav reosiguranje” a.d.o, slavi jubilej - 40 godina svog upešnog poslovanja, i tim povodom imamo čast da u ovom broju našeg magazina o...
Broj 41, jun 2017
Energetski sektor je od ključnog značaja za ukupan razvoj Srbije i potrebna je izgradnja novih kapaciteta kako bi se obezbedile dovoljne količine e...
Broj 41, jun 2017
Rođena u vreme aparthejda u siromašnom predgrađu Johanesburga, još u osnovnoj školi zarađivala je prodajući sendviče, a tokom studija medicine uspe...
Broj 41, jun 2017
Ne samo da se važni zakoni donose po hitnom postupku, bez ikakve javne rasprave, čak se ne ostavi dovoljno vremena da ih zainteresovane strane i pr...
Broj 41, jun 2017
Dragoljub Žarković je u novinarstvu više od četiri decenije. U „Vremenu" je od osnivanja, već 27 godina. Preživeo je dakle i Miloševića i sve posle...
Broj 41, jun 2017
Sa osam godina bio je treći šahista u Evropi u kategoriji do 10 godina, sa 18 je postao omladinski prvak sveta u košarci, danas, sa 28 godina, Stef...
Broj 41, jun 2017
Bio sam zapanjen što ima ljudi koji mogu da veruju da je mogla šaka studenata da smeni Josipa Broza koga su podržavale i Rusija i Amerika, koji je ...
Broj 41, jun 2017
Ravan kao ogledalo, izuzev brda Krojcberg, Berlin je raj za bicikliste. Ič oni ne mare ako pada kiša, a vetar lomi (grmljavina je ovde prava retkos...
Broj 41, jun 2017
Kratak, ali sabijen, moj fikserski staž, razgoreo mi je apetite. Opet ne po pitanju honorara, iako su se mnogi na ovaj način obogatili, čak i kupil...
Nema komentara