
Kolumna Biljane Stepanović
Niko nije siguran. Dok se ne učlani u SNS
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Dragana Nikoletić
0 komentara
Ravan kao ogledalo, izuzev brda Krojcberg, Berlin je raj za bicikliste. Ič oni ne mare ako pada kiša, a vetar lomi (grmljavina je ovde prava retkost), navuku kabanice i pedaliraju. Imaju li podmladak, potrpaju ga u prikolice koje mogu da otkače i koriste kao kolica. Pešaci se ponekad žale da su bajkeri zaveli teror, jer mnoge staze samo su za njih predviđene
Šta je toliko posebno u nebu nad Berlinom da zaslužuje da bude naslov filma čuvenog Vima Vendersa, shvatiće svako ko uhvati tamošnja duga predvečerja. Kad se uvek prisutni oblaci zgomilaju i tvore igru paperjastih i grudvastih oblika što se ne završava ni na horizontu, već tek tu postaje ekstremno uzbudljiva. Fokusirano svetlo horizontalnih zraka čini da su i u sumrak sve boje kristalno jasne, premda prelaskom u veče dominira plava, nebeska, ogledana u reci Špre, kao i u zapadu okrenutim prozorima. I ma šta te se u ovom gradu s burnom istorijom još dojmilo, utisak veličanstvenog neba nastaviće da te obuzima.
Ravan kao ogledalo, izuzev brda Krojcberg, Berlin je raj za bicikliste. Ič oni ne mare ako pada kiša, a vetar lomi (grmljavina je ovde prava retkost), navuku kabanice i pedaliraju. Imaju li podmladak, potrpaju ga u prikolice koje mogu da otkače i koriste kao kolica.
Pešaci se ponekad žale da su bajkeri zaveli teror, jer mnoge staze samo su za njih predviđene. Kad tu nabasaju na šetače, protestno gunđaju, što uteruje vrstu straha od civilizacijskih tekovina: da li ćeš se uklopiti u pravila. Jer upravo ona tvore tu veliku kulturu, kao i kultove svega i svačega.
Oko mnogo toga, Berlinci se mnogo ne pitaju, svesni da su kodeksi njima na korist. Država misli o svojim građanima, svih struktura i staleža. Međutim i tamošnja čuvena demokratija, ma šta trebalo da podrazumeva, naklonjenija je bogatijima. Stoga, recimo, ako su u pitanju protesti povodom nekog najavljenog poteza, vlast ih usvoji, pritaji planove, ali ih nakon relativno kratkog vremena ipak realizuje. Potuljeno i zarad profita, apsolutnog imperativa.
Tako je bilo sa obalom reke Špre, prirodnom granicom između dva Berlina, ukinutom kad je srušen i zloglasni ali i znameniti Berlinski zid. Na pustopoljanama iznikle su zgrade, šest meseci nakon „uspešnih" demonstracija, uštinuvši i deo Ist sajd galerije. Tačnije, parče Zida, sveg prekrivenog grafitima, od najčuvenijeg poljupca na svetu, u usta, između Honekera i Brežnjeva, do probijanja barijere trabantom.
Grafiti su, istina, budući turistička atrakcija, izdignuti na viši nivo percepcije, pa su od ulične umetnosti postali prvo urban-art, a potom i muzejski i kolekcionarski predmeti, usled čega su porasli i apetiti autora, takođe usmereni ka boljoj zaradi.
Od džentrifikacije je stradao i nekad znak prepoznavanja nezavisne umetničke scene Berlina i najveći skvot ove vrste u okruženju, stacioniran u napuštenoj robnoj kući – Taheles. Simbol slobode i otpora kapitalizmu pretvorio se u predmet svog prezira, pa mnogi smatraju da nije šteta što je odatle isteran. Nakon izgradnje biznis-centra, stanovnici su se rasuli po gradu, po zakonima slobodnog tržišta. Neki su u njemu uspeli kao profitabilni, ili se pridružili novim grupacijama po novim, a starim objektima, dok su oni oslabljeni hipi-filozofijom, jednostavno nestali.
Doduše, vlast ovde zna i da iznenadi, pa da na tenderu za izgradnju na vrlo privlačnoj lokaciji, tik uz jedan od kanala (čija je ukupna dužina veća od venecijanske), krupne investitore pobedi naoko skroman projekat Kreativno selo. Još nedovršeno, ono nudi različite kapacitete, od vrtića, prostora za radionice, do kafića na, kao, sklepanim terasama. Pažljiviji pogled na detalje, recimo šrafove, ili posađene biljke, otkriva da i iza „pobednika" stoji pozamašan kapital. Okruženo vrtovima, nalik urbanim baštama, Selo (bivši Klub 25) poslužilo se instant imitacijom urban-gardeninga koji je ovde apsolutni hit.
Nešto više luksuza od neophodnog, međutim, nimalo ne smeta posetiocima, što strancima, štodomaćima, dok „kuliraju" uz vodu, ili multijezično „žvrgole".
Opušteni štimung (maltene bez ikakvih zabrana)ne remeti ni prizor preko puta: divlje naselje „vigvama", jedan od brojnih berlinskih paralelnih svetova. Improvizovana skloništa nastanjena su beskućnicima, bilo svojevoljno odustalim od pravila sistema, bilo na kakav drugi način u njega neuključenim. „Toga nema nigde drugde u Nemačkoj", Berlinci će naglasiti slobodu ovdašnjih izbora. Za nešto manje od tri decenije, grad je od simbola uskraćenih ljudskih prava, postao platforma mogućnosti, sve privlačniji za privremene i stalne došavše.
Umetnost je jedan od temelja berlinskog turizma, počev od pomenutog Zida, preko muralima ukrašenih fasada, do brojnih spomenika, ali i tornjeva - crkava, (ugašenih) fabrika, toplane...koji tvore sopstvenu poetiku, na tom nepreglednom nebu. Napredovanje Berlina od „siromašnog, a seksi" ambijenta (kako bi davno rekao jedan od gradonačelnika, Klaus Voverajt) u najveće evropsko gradilište, dovelo je i do kompromisa između „lovatora" i strit-artista.
Nova sprega arta i biznisa ogleda se i u sitnim ustupcima poput dozvole da se oko 200 soba stare banke, sa pretenzijom da preraste u kompleks luksuznih stanova i lokala, privremeno kreativno preoblikuje. Ivent je proglašen „najvećom izložbom ulične umetnosti na svetu", vest razaslata preko društvenih mreža, a ovo povuklo svakodnevne redove tokom privremene postavke.
Atmosfera u toj gotovo statičnoj, dugoj, duuuugoj povorci, apsolutno se ne poklapa sa srpskim u sličnim uslovima. Bez (spoljnih) znakova pritiska, lišena nervoze i prostakluka – međusobnog koškanja, ponekad i maksimalno iskorišćenog vremena čitanjem knjiga na nogama.
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Proces pridruživanja Evropskoj uniji za tranzicione države ostaje jedan od najvažnijih sistemskih podsticaja za temeljnu sistemsku transformaciju k...
Broj 41, jun 2017
Jedna od mojih omiljenih kletvi je ona „dabogda živeo u zanimljiva vremena". Kod nas je od smrti druga Tita ne samo zanimljivo vreme, nego je to za...
Broj 41, jun 2017
Utisak je da su sve karte bačene na strane investicije, ali u svetskoj istoriji ne postoji slučaj zemlje koja se razvila na tuđoj akumulaciji. Stra...
Broj 41, jun 2017
Fakulteti treba da učine napor i da se približe studentima da, ako imaju neka pitanja, nedoumice, zamerke, mogu slobodno da im se obrate. Da se ose...
Broj 41, jun 2017
Ugostiteljstvo je dubinski povezano sa turizmom koji značajno napreduje, posebno u Beogradu kao destinaciji za kongresni turizam i kao vikend turi ...
Broj 41, jun 2017
Progresivno oporezivanje zarada u Srbiji nije dobro postavljeno, pa je minimalna zarada oporezovana istim stopama kao i zarada od 200.000 dinara. S...
Broj 41, jun 2017
Početkom iduće godine država treba da prekine pomoć Er Srbiji, a od megalomanskih planova se polako odustaje. Od dugačkih letova zasad ostaje inače...
Broj 41, jun 2017
Straha od neuspeha nije bilo jer sam u taj posao uložio sebe, dosta rada i požrtvovanja. Kada se pogleda Ćuprija u kojoj živim, u tom periodu realn...
Broj 41, jun 2017
Mi više nemamo ni kvalifikovane majstore. Obrazovani odlaze iz zemlje, a proces školovanja traje godinama. Da bismo iškolovali vrhunskog doktora, p...
Broj 41, jun 2017
Ove godine "Dunav reosiguranje” a.d.o, slavi jubilej - 40 godina svog upešnog poslovanja, i tim povodom imamo čast da u ovom broju našeg magazina o...
Broj 41, jun 2017
Bez obzira na priču o tome da ćemo osim u Evropsku uniju sada meso izvoziti i u Kinu, istina je da mi nemamo mesa ni za sopstvene potrebe, pa ga zb...
Broj 41, jun 2017
Energetski sektor je od ključnog značaja za ukupan razvoj Srbije i potrebna je izgradnja novih kapaciteta kako bi se obezbedile dovoljne količine e...
Broj 41, jun 2017
Rođena u vreme aparthejda u siromašnom predgrađu Johanesburga, još u osnovnoj školi zarađivala je prodajući sendviče, a tokom studija medicine uspe...
Broj 41, jun 2017
Ne samo da se važni zakoni donose po hitnom postupku, bez ikakve javne rasprave, čak se ne ostavi dovoljno vremena da ih zainteresovane strane i pr...
Broj 41, jun 2017
Dragoljub Žarković je u novinarstvu više od četiri decenije. U „Vremenu" je od osnivanja, već 27 godina. Preživeo je dakle i Miloševića i sve posle...
Broj 41, jun 2017
Sa osam godina bio je treći šahista u Evropi u kategoriji do 10 godina, sa 18 je postao omladinski prvak sveta u košarci, danas, sa 28 godina, Stef...
Broj 41, jun 2017
Bio sam zapanjen što ima ljudi koji mogu da veruju da je mogla šaka studenata da smeni Josipa Broza koga su podržavale i Rusija i Amerika, koji je ...
Broj 41, jun 2017
Kratak, ali sabijen, moj fikserski staž, razgoreo mi je apetite. Opet ne po pitanju honorara, iako su se mnogi na ovaj način obogatili, čak i kupil...
Nema komentara