
Kolumna Biljane Stepanović
Niko nije siguran. Dok se ne učlani u SNS
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Miloš Obradović
0 komentara
Utisak je da su sve karte bačene na strane investicije, ali u svetskoj istoriji ne postoji slučaj zemlje koja se razvila na tuđoj akumulaciji. Strane investicije mogu da pomognu da se popune neke praznine u investicionom procesu i privrednoj strukturi, ali da igraju ključnu ulogu, to ne biva
Mi smo ušli faktički u jednopartijski sistem i nemamo probleme kakve su imale ranije koalicione vlade. Koalicione vlade su veoma neefikasne, može svako da ih uceni, zaustavi u bilo kojoj akciji. S druge strane, imamo situaciju da jaka ličnost počinje da deluje kao institucija, pa se čini kao da prestaje potreba za institucijama. Po tome ćemo donekle biti slični Rusiji, gde je Putin centralna tačka. Ali privredni razvoj Rusije je nezadovoljavajući upravo zato što nema institucija. Institucije uvek ograničavaju moć, a moćne ličnosti ne vole da im se moć ograničava.
Nedostatak institucija se vidi i po slučaju rušenja zgrada u Savamali, tu je i Beograd na vodi, neki aranžmani sa stranim investitorima, mnogo toga je urađeno da nije očigledno da je baš u skladu sa zakonom. To može jaka ličnost, ali to je atak na institucije, kaže za „Novu ekonomiju! jedan od najstarijih i najpriznatijih ekonomista na našim prostorima, Ljubomir Madžar.
Kako vama izgleda, ko će imati faktičku vlast u rukama posle izbora, premijer ili predsednik?
Jedna od bitnih crta našeg političkog života je da moć ide sa ličnošću, a ne sa funkcijom ili položajem u državnoj hijerarhiji. To je bio slučaj sa Tadićem, to je na neki način slučaj i sa Nikolićem, jer da moć ide sa funkcijom, on bi bio najmoćniji čovek u državi, a ipak je bio u dubokoj senci premijera. Moja prognoza je da će se moć preseliti tamo gde će biti Vučić. To je uostalom deo naše tradicije još od Pašića.Onaj ko je na čelu najveće partije, taj kontroliše Skupštinu. Nikolić je principijelno postupio kada je dao ostavku na mesto predsednika partije, ali ne i u svom političkom interesu, jer da nije dao ostavku, sada bi odnosi moći bili mnogo drugačiji. Drugi izvor moći je stranačka infrastruktura i lokalni odbori, jer to omogućava mobilisanje biračkog tela za izbore. To su glavni razlozi zašto će od juna predsednik biti centralna tačka.
Kako ocenjujete pojave kada u nekoj privatnoj kompaniji dođe do problema, kao na primer u Goši, koji se rešavaju tako što premijer dođe da obećava novac iz budžeta za radnike? Kakvu to poruku šalje investitorima?
Zaprepastio sam se kad sam za to čuo. Ne mogu da zamislim koja bi pravna osnova bila za takav postupak. Lako je zamisliti da je to u suprotnosti sa zakonskom regulativom. U pravnom sistemu je nezamislivo da pojedinac, makar i predsednik vlade, ode i obeća tako nešto radnicima i to u privatnoj firmi, a ne bi smeo ni da je državna. To su znaci slabosti institucija u odnosu na ličnost koja donosi odluke ne obazirući se na vladavinu prava kao princip u civilizovanom društvu.
Ako, kao što ste rekli, izvršna vlast kontroliše zakonodavnu vlast, ostaje još treća grana, sudska vlast...
Koja je slabašna. Finansijski zavisi od odluka koje donosi neko drugi, čak i ako je formalno nezavisna. To je onda problem sistema u celini. Podela vlasti je važna stvar.
U prethodne tri godine Srbija je izašla iz recesije i uspostavila određenu stabilnost javnih finansija. Da li mislite da je taj posao gotov?
Odmah da kažem da mi imamo važnijih stvari od fiskalne konsolidacije, a to je pokretanje privrednog razvoja. Među ekonomistima postoji uverenje da nerazvijene zemlje, a Srbija je bez sumnje nerazvijena, treba da ostvare stopu rasta BDP-a najmanje pet, šest odsto godišnje da bi se otvorila neka nada da se razvijenije zemlje mogu pristići. Srbija nije stigla ni do tri odsto, a onih 2,7 odsto prošle godine je naširoko i nadaleko reklamirano kao neko veliko dostignuće. Ali to za Srbiju nije dovoljno, posebno što smo izgubili četvrt veka. Od 1989. godine Srbija u proseku gledano stagnira. Tek u prethodnih par godina je dostignut fizički obim proizvodnje iz 1989. godine.
S druge strane, nije jasno kako bi se taj rast mogao ostvariti. Utisak je da su sve karte bačene na strane investicije, ali u svetskoj istoriji ne postoji slučaj zemlje koja se razvila na tuđoj akumulaciji. Strane investicije mogu da pomognu da se popune neke praznine u investicionom procesu i privrednoj strukturi, ali da igraju ključnu ulogu, to ne biva. Naš problem je što je domaća akumulacija veoma niska. Mi smo zemlja sa jednom od najnižih stopa štednje u svetu.
Broj 41, jun 2017
Naš se pravni sistem, dame i gospodo, rašiva po svim šavovima. Ide se ka njegovom ukidanju. Bivši načelnik Uprave saobraćajne policije Dragiša Sim...
Broj 41, jun 2017
Proces pridruživanja Evropskoj uniji za tranzicione države ostaje jedan od najvažnijih sistemskih podsticaja za temeljnu sistemsku transformaciju k...
Broj 41, jun 2017
Jedna od mojih omiljenih kletvi je ona „dabogda živeo u zanimljiva vremena". Kod nas je od smrti druga Tita ne samo zanimljivo vreme, nego je to za...
Broj 41, jun 2017
Fakulteti treba da učine napor i da se približe studentima da, ako imaju neka pitanja, nedoumice, zamerke, mogu slobodno da im se obrate. Da se ose...
Broj 41, jun 2017
Ugostiteljstvo je dubinski povezano sa turizmom koji značajno napreduje, posebno u Beogradu kao destinaciji za kongresni turizam i kao vikend turi ...
Broj 41, jun 2017
Progresivno oporezivanje zarada u Srbiji nije dobro postavljeno, pa je minimalna zarada oporezovana istim stopama kao i zarada od 200.000 dinara. S...
Broj 41, jun 2017
Početkom iduće godine država treba da prekine pomoć Er Srbiji, a od megalomanskih planova se polako odustaje. Od dugačkih letova zasad ostaje inače...
Broj 41, jun 2017
Straha od neuspeha nije bilo jer sam u taj posao uložio sebe, dosta rada i požrtvovanja. Kada se pogleda Ćuprija u kojoj živim, u tom periodu realn...
Broj 41, jun 2017
Mi više nemamo ni kvalifikovane majstore. Obrazovani odlaze iz zemlje, a proces školovanja traje godinama. Da bismo iškolovali vrhunskog doktora, p...
Broj 41, jun 2017
Ove godine "Dunav reosiguranje” a.d.o, slavi jubilej - 40 godina svog upešnog poslovanja, i tim povodom imamo čast da u ovom broju našeg magazina o...
Broj 41, jun 2017
Bez obzira na priču o tome da ćemo osim u Evropsku uniju sada meso izvoziti i u Kinu, istina je da mi nemamo mesa ni za sopstvene potrebe, pa ga zb...
Broj 41, jun 2017
Energetski sektor je od ključnog značaja za ukupan razvoj Srbije i potrebna je izgradnja novih kapaciteta kako bi se obezbedile dovoljne količine e...
Broj 41, jun 2017
Rođena u vreme aparthejda u siromašnom predgrađu Johanesburga, još u osnovnoj školi zarađivala je prodajući sendviče, a tokom studija medicine uspe...
Broj 41, jun 2017
Ne samo da se važni zakoni donose po hitnom postupku, bez ikakve javne rasprave, čak se ne ostavi dovoljno vremena da ih zainteresovane strane i pr...
Broj 41, jun 2017
Dragoljub Žarković je u novinarstvu više od četiri decenije. U „Vremenu" je od osnivanja, već 27 godina. Preživeo je dakle i Miloševića i sve posle...
Broj 41, jun 2017
Sa osam godina bio je treći šahista u Evropi u kategoriji do 10 godina, sa 18 je postao omladinski prvak sveta u košarci, danas, sa 28 godina, Stef...
Broj 41, jun 2017
Bio sam zapanjen što ima ljudi koji mogu da veruju da je mogla šaka studenata da smeni Josipa Broza koga su podržavale i Rusija i Amerika, koji je ...
Broj 41, jun 2017
Ravan kao ogledalo, izuzev brda Krojcberg, Berlin je raj za bicikliste. Ič oni ne mare ako pada kiša, a vetar lomi (grmljavina je ovde prava retkos...
Broj 41, jun 2017
Kratak, ali sabijen, moj fikserski staž, razgoreo mi je apetite. Opet ne po pitanju honorara, iako su se mnogi na ovaj način obogatili, čak i kupil...
Nema komentara