
Kolumna Biljane Stepanović
Igrokazi sa Anom Brnabić
Broj 42, jul-avgust 2017
Nije popularno reći, pošto je opozicioni mejnstrim sasvim drugačiji, ali evo – neće Ana Brnabić na mestu premijera biti isto što je bio Mirko Cvet...
Broj 42, jul-avgust 2017
Ana Krajnc
0 komentara
Nikada nije imao dobre ocene u školi, ali zato već 11 godina radi 80 sati nedeljno. Prvi model drona napravio je kad je imao 26 godina u svojoj studentskoj sobi, danas je jedan od najbogatijih ljudi na svetu mlađih od 40 godina sa bogatstvom koje se, prema magazinu Forbes, procenjuje na 3,6 milijardi dolara.
Poznati kineski proizvođač profesionalnih i hobističkih bespilotnih letelica DJI (Da-Jiang Innovation) Technology, koji kontroliše 70 odsto svetskog tržišta dronova, krajem maja je u Njujorku predstavio svoj najnoviji proizvod. U pitanju je Spark dron koji može da poleti sa dlana, a težak je samo 300 grama. Koštaće 499 dolara, ima video-kameru od 1080 piksela, a upravlja se uz pomoć daljinskog upravljača, mobilnog telefona ili samo pokretima ruke. Do sada najprodavaniji dron ove kompanije, Phantom, na tržištu košta, zavisno od modela, od 670 do 1.200 dolara, dok je profesionalniji model Inspire 1 oko 2.700 dolara.
Prema pisanju portala Japantimes, DJI Technologies koji apsolutno dominira tržištem dronova za profesionalnu upotrebu, novim proizvodom pokušava da zauzme svoje mesto i na komercijalnom tržištu koje je preplavljeno jeftinim dronovima čija je cena oko 100 dolara. Prema procenama analitičarske kompanije Gartner, komercijalno svetsko tržište dronova porašće sa šest milijardi dolara koliki je obim prodaje u ovoj godini, na 11,2 milijarde dolara u 2020.
Međutim. njihov glavni fokus je usmeren na profesionalnu upotrebu dronova u poljoprivredi, različitim istraživanjima, spasilačkim misijama, filmskoj industriji. Dronove kompanije DJI Technologies najviše kupuju velike korporacije, za potrebe prskanja useva, pretragu minskih polja, proveru gasovoda, ali se sve više koriste tokom snimanja visokobudžetnih filmova, a to tržište će u 2020. godini, po procenama Gartnera, imati obim prodaje od 127 milijardi dolara.
DJI Technology je u 2016. godini imala profit od 1,5 milijardi dolara, a, prema pisanju magazina Forbes, njena vrednost procenjuje se na osam milijardi dolara. Osnivač i izvršni direktor te kompanije Frenk Veng (Veng Tao) poseduje 45 odsto udela u kompaniji, a njegovo bogatstvo procenjuje se na 3,6 milijardi dolara.
Frenk Veng rođen je 1980. godine u gradu Hangdžou na istoku Kine. Zainteresovanost za letilice razvila se još u detinjstvu kada je najveći deo slobodnog vremena provodio čitajući o modelima aviona i sanjajući o tome da ima crveni helikopter kakav je viđao u stripovima. Za 16. rođendan dobio je na poklon od roditelja upravo takav model helikoptera na daljinsko upravljanje, ali ga je vrlo brzo slupao. Posle je, kako je rekao za Fortune, čekao mesecima da stignu rezervni delovi iz Hongkonga. Kao tinejdžer, crtao je projekte uređaja sa kamerom koji bi leteo pored njega stalno, nazvao ga je vila.
Iako je prvobitno upisao studije psihologije, strast prema letilicama samo je rasla pa je, prema pisanju portala Successstory, Veng postao opsednut dronovima i želeo je da se bavi isključivo time. S obzirom na to da nikada nije imao dobre ocene u školi, a posebno zbog veoma loših rezultata na dotadašnjim studijama, nije uspeo da ostvari svoj san i upiše se na prestižne američke fakultete MIT i Stenford. Ispisao se ipak sa studija psihologije i 2003. godine upisao Hongkonški univerzitet nauke i tehnologije. Neko vreme nije uspevao da se pronađe ni na tom fakultetu, ali je na završnoj godini odlučio da se ponovo posveti isključivo projektovanju bespilotnog helikoptera. Provodio je noći radeći na modelu, a imao je sreće što je njegov profesor robotike i mentor prepoznao potencijale, pa mu je davao podršku i sve potrebno vreme koje je morao da odvoji za rad na projektu. Konačno je 2006. godine uspeo da razvije bespilotni minijaturni helikopter, prvi takve vrste koji je uspeo da stigne gotovo do vrha Mont Everesta. Tada je odlučio da osnuje kompaniju DJI.
Broj 42, jul-avgust 2017
Nije popularno reći, pošto je opozicioni mejnstrim sasvim drugačiji, ali evo – neće Ana Brnabić na mestu premijera biti isto što je bio Mirko Cvet...
Broj 42, jul-avgust 2017
U trenutku pisanja ovog teksta ne zna se zvanično ko će sastaviti novu vladu i kakav će biti njen sastav. Čak se pomišlja i na nove izbore jer kod ...
Broj 42, jul-avgust 2017
Budžet Beograda težak je 90 milijardi dinara (oko 730 miliona evra). Da li znate kako se troši taj novac? Ako ne znate, ovo je možda kolumna za vas...
Broj 42, jul-avgust 2017
Ispostavilo se da život piše ne samo drame, već da mu prilično dobro idu i ironije. Tako Beograd 2017. godine ima situaciju u kojoj mu na jednom kr...
Broj 42, jul-avgust 2017
U trenutku kada se usled unutrašnjih problema unutar same EU punopravno članstvo Srbije čini sve daljim a razočarenje Unijom postaje sve veće, uz p...
Broj 42, jul-avgust 2017
Tvorac poljskog reformskog čuda, koje je dokaz da šok terapija može da daje rezultate, poručuje srpskoj vladi da privatizuje državna preduzeća, jer...
Broj 42, jul-avgust 2017
Moglo bi se reći da je grad viđen kao plen. Političare nema ko da "udari po prstima", da ih zaustavi. Prostor je neobnovljiv resurs, nenadoknadiv! ...
Broj 42, jul-avgust 2017
Kreditni portfolio banaka u Srbiji značajno je pogoršan. O tome najbolje svedoči oko 3,5 milijardi evra nenaplativih potraživanja, što je više od 1...
Broj 42, jul-avgust 2017
Veliki problem za poslovanje savesnih firmi u Srbiji predstavlja činjenica da gotovo svaka treća firma u svojim finansijskim izveštajima ne pokazuj...
Broj 42, jul-avgust 2017
Pomeranje rokova za završetak Koridora 10, odnosno putnih pravaca ka Makedoniji i Grčkoj na sredinu 2018. godine, nije iznenađenje, pošto su do sad...
Broj 42, jul-avgust 2017
Sto mladih lidera iz cele Srbije, predstavnika kompanija i studenata različitih fakulteta, okupilo se 26-28. maja na Forumu mladih lidera Srbije 20...
Broj 42, jul-avgust 2017
Kod nas u kompaniji se dosta radi, traže se red i disciplina, poštovanje. Možda nekima smeta što mi tako radimo, ali drugačije ne mogu, jer sam tak...
Broj 42, jul-avgust 2017
Prvi koraci bile su analize, čime raspolažemo i na koji način trošimo energente. Na osnovu pokazatelja praćenja potrošnje i stanja postojeće opreme...
Broj 42, jul-avgust 2017
Povodom 80 godina Ekonomskog fakulteta u Beogradu održana međunarodna konferencija "Ekonomska politika za brz, inkluzivan i održiv razvoj” na kojoj...
Broj 42, jul-avgust 2017
Veštački med je naneo katastofalnu štetu pčelarstvu. U Gornjoj Trnavi je jedan čovek 80-ih godina počeo da pravi lažni med, ubrzo se udružio i sa k...
Broj 42, jul-avgust 2017
Oko 15 odsto ukupne populacije ne može grejanjem da obezbedi odgovarajuću temperaturu u svojim stanovima, što mereno preko prosečnog broja članova ...
Broj 42, jul-avgust 2017
Dugogodišnji sudski postupci i teška naplata potraživanja uvode ozbiljnu pravnu nesigurnost koja ne samo da odvraća ozbiljne strane investitore, ne...
Broj 42, jul-avgust 2017
Nakon što je završila Stomatološki fakultet u Beogradu, Biljana Gavrilović odlučila je da medicinsku uniformu zameni vojnom, bar privremeno. Upisal...
Broj 42, jul-avgust 2017
Da li je zaista nekoga iznenadila odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ministarku državne uprave i lokalne samouprave Anu Brnabić predlo...
Broj 42, jul-avgust 2017
Poluuronjiva platforma (semi-submersible) za smeštaj 500 ljudi u stvari je ploveći hotel tj. flotel (floatel/floating hotel), višespratnica na vodi...
Broj 42, jul-avgust 2017
Nekad najprisutniji Rusi, najbogatiji, a kad se all-inclusive napiju, onda i bahati, proredili su posetu nakon pada aviona u Šarm el Šeiku pre neku...
Nema komentara