Vesti iz izdanja

27.09.2017. 13:05

Autor: Julijana Kuzmić

Trka koju gubimo

Da li će Srbija odobriti genetski modifikovanu hranu

Ministarstvo poljoprivrede nije odgovorilo na naše pitanje da li će u Srbiji biti dozvoljena proizvodnja i promet genetski modifikovanih organizama. Nezvanično, upravo se radi na izmeni Zakona o GMO ali je pitanje šta će te izmene da sadrže

Iako su gotovo svi srpski medij preneli vest da je u maju ove godine osnovan Savet za procenu rizika u oblasti bezbednosti hrane i GMO, taj Savet uopšte nije nadležan za pitanje genetski modifikovanih organizama, već na tome radi isključivo Uprava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede. Od nadležnog Ministarstva, nažalost, ”Nova ekonomija” nije dobila nikakav odgovor o tome da li će biti dozvoljeni promet i proizvodnja ovih organizama.

Međutim, na osnovu nezvaničnih informacija do kojih smo došli, trenutno se radi na izmeni zakona o GMO i u tome igra veliku ulogu upravo politika, naročito kad je u pitanju pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Na sajtu Uprave za zaštitu bilja se navodi da je jedan od opisa poslova Uprave usklađivanje propisa sa standardima i preporukama EU i drugih međunarodnih organizacija.

Kada se vratimo malo unazad, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović u maju ove godine rekao je da naši zakoni ”zabranjuju promet i produkciju GMO i da je to to”, dok je prošlog meseca naveo  da ʺodluka o tome da li će se dozvoliti promet GMO ili ne, zavisi od političke odluke hoće li Srbija u STO ili neʺ. Možda je pravo pitanje, šta će biti sutra politički korektno prihvatiti?

Pre tačno 25 godina, započeta je prva proizvodnja genetski modifikovane hrane i to sa paradajzom, pa su nakon prikazivanja filma ”Park iz doba jure“ započete kampanje protiv ovakve proizvodnje kao pretnje po čovečanstvo, koje traju do danas. Upravo postoje mnoge članice EU i STO koje su se izjasnile protiv GMO, i to čak njih 19. Među njima su Nemačka, Francuska, Italija, Austrija, Grčka, Belgija i druge. Nijedna zemlja zbog zabrane nije imala trgovinske sporove sa STO.

Zanimljivo je to što su Nemačka i Brazil proširili svoju saradnju na polju proizvodnje ne-GM soje u južnoameričkog zemlji koja je vrlo dobro poznata po uzgajanju GM hrane i njenoj primeni u stočarstvu.

S druge strane, Škotska je najzanimljiviji primer kad je u pitanju zabrana GMO. Dok je genetski modifikovana produkcija podržana u ostatku Britanskog ostrva, na škotskom delu je zabranjena. Škoti su naveli kao argument njihovu „lepu i prirodnu sredinu za koju žele da takva i ostane”. Odlika Srbije je takođe zdrava i nezagađena sredina, ali je pravo pitanje hoće li sa strancima kao veleposednicima takva i ostati? Mnogi stručnjaci iz oblasti genetike navode da će upravo velika koncentracija moći u proizvodnji hrane samo ubrzati GMO u agraru.

Nastavak teksta možete pročitati u 44. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.