
Kolumna Biljane Stepanović
Konačno razvrstavanje
Broj 48, mart 2018
Nema ovo veze više sa politikom. Na delu je kulturološka, civilizacijska, pa ako hoćemo i antropološka podela na ljude koji misle da je zarad vlast...
Dva nedavna događaja su me podstakla da pišem o ovoj temi. Prvo, iz Evropske unije se pominje 2025. godina kao moguća godina pristupanja Srbije Evropskoj uniji. Drugo, na nedavnom sastanku Nacionalnog konventa za Evropsku uniju ministar finansija je sumirao rezultate za 2017. i nagovestio kurs ekonomske politike za 2018. godinu.
Vest da je Komisija EU prihvatila 2025. godinu kao godinu ulaska Srbije (i Crne Gore) prvo je protumačena kao cilj, a potom je razvodnjena u nagoveštaj. Može tog datuma, ali ne mora. Može i pre i posle!? Dosadašnje iskustvo Evropske unije u prijemu novih zemalja zaista potvrđuje da je sve moguće. U velikoj grupi istočnoevropskih zemalja koje su primljene 2004. godine desilo se i jedno i drugo. Prvobitno u tom grupi nije bila Slovačka, jer se režim premijera Mečjara „nije žurio u Evropu". Onda je došlo do smene vlasti, slovački automobil reformi je ubacio u šestu brzinu i oni su ušli 2004. godine. S druge strane, Bugarska i Rumunija koje su bile na originalnom spisku, zbog sporosti reformi nisu ušle te godine nego tri godine kasnije, i to više zbog geopolitičkih razloga nego zbog kvaliteta obavljenih reformi.
Šta to znači za Srbiju? Da je, ipak, najbolje nastaviti sprovođenje neophodnih reformi i povećati nadzor nad kvalitetom onog što se reformiše. Najbolji način za ulazak u Evropsku uniju je da se ubrza „ulazak" Evropske unije, njenih zakona i pravila ponašanja u Srbiju i to na način koji neće zahtevati naknadne dorade. U ovom trenutku, prioritet su poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbednost). I sedamnaest godina nakon 5. oktobra pomaci u ove dve oblasti su vrlo skromni i ne zadovoljavaju kriterijume Evropske unije i, što je još važnije, potrebe građana Srbije. Zašto kod nas prosečan proces traje više od sedam godina, u većini zemalja EU je ispod tri, a u Velikoj Britaniji čak i ispod dve godine? Zašto kod nas ima toliko puno procesa koji su obustavljeni zbog zastarevanja? Ponavljam, glavni dobitnik u ovim reformama nije EU, nego građani Srbije. A slično je u mnogim drugim oblastima.
Imati 2025. godinu kao orijentir nije loše, ali bi bilo loše kad bi se sa naše strane protumačilo da ima još mnogo vremena i da se može usporiti tempo reformi.
Drugi pomenuti prioritet je vezan za razvoj, konkretnije za stopu razvoja. Ministar finansija je, sumirajući rezultate za prošlu godinu, ocenio da je ekonomska politika, a pre svega fiskalna konsolidacija, pomogla da se „izađe iz rupe". To ne sporim. Pitao sam ministra: pošto smo izašli iz rupe, šta nam je sad cilj - Kosmaj ili Kopaonik? Dakle, niska ili visoka stopa rasta društvenog proizvoda. Odgovor je bio, otprilike, nije važno da li je Kopaonik ili Kosmaj, važno je da se penjemo. Slažem se da je važno da se penjemo, ali je u našem slučaju jednako važna brzina penjanja. Zato smatram da je drugi prioritet u ovoj godini povećati tu brzinu penjanja. Nije svejedno za građane da li rastemo po stopi od 2, 2,5, ili 3 posto, s jedne strane, ili rastemo po stopi od 5 posto i više.
Da li mi to možemo? U principu da. Ako mogu brojne druge zemlje, uključujući i našeg strateškog partnera – Kinu, možemo i mi. Ključ je naravno u investicijama, odnosno u učešću investicija u društvenom proizvodu.
Eksperti se slažu da bi taj udeo morao da poraste sa oko 18% prošle godine na oko 25% ove i sledećih godina. Pri tome bi još bolje bilo kad bi to bile domaće investicije, a naročito one koje pomažu nova mala preduzeća. Krenulo se u tom pravcu, ali bi brzina promena mogla i morala biti znatno veća.
Broj 48, mart 2018
Nema ovo veze više sa politikom. Na delu je kulturološka, civilizacijska, pa ako hoćemo i antropološka podela na ljude koji misle da je zarad vlast...
Broj 48, mart 2018
Pre nekog vremena čitao sam naučnu studiju o tome kako je jedan od najvećih problema Srbije za uspešnije privlačenje kvalitetnih stranih investicij...
Broj 48, mart 2018
Krajem januara, na sastanku u Turskoj između predsednika Erdogana i Vučića kao i bošnjačkog člana predsedništva BiH Izetbegovića postignut je „dogo...
Broj 48, mart 2018
Posle dve propale prodaje Telekoma Srbija, veliko je pitanje šta sad. Ne možete tek tako treći put izaći pred kupce i očekivati da vas shvate ozbil...
Broj 48, mart 2018
Postoje biznisi u Srbiji koji su dokazali da mogu uspeti globalno, da mogu da upotrebe najkvalitetnije domaće stručnjake da stvore dobar proizvod. ...
Broj 48, mart 2018
Kad se Etihad zbog svojih problema u poslovanju povukao sa evropskog tržišta, zašto nije izašao i iz Er Srbije? Moguće je da će se to dogoditi – uo...
Broj 48, mart 2018
Tužna sudbina preduzeća privatizovanih po Zakonu o svojinskoj transformaciji - ZOST-u (u kojima je u samo retkim slučajevima akcionarima isplaćena ...
Broj 48, mart 2018
Nedavno je Evropska komisija uputila oštre kritike Srbiji i zemljama u regionu zbog stanja u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije. I pr...
Broj 48, mart 2018
Ako vam je do sada, da biste se bavili trgovinom novcem, bilo potrebno znanje nekog brokera ili bankara, od sada - ili je bolje reći ubuduće - za ...
Broj 48, mart 2018
Marković svoj mentorski posao radi bez nadoknade. On je pratio studentske timove gotovo na svim takmičenjima i kaže da uživa u njihovom uspehu. Sma...
Broj 48, mart 2018
Organska hrana je jedina roba za kojom je tražnja u svetu rasla čak i u periodu ekonomske krize 2008, a uz lagano ubrzanje taj trend traje i danas....
Broj 48, mart 2018
Mog oca su na pecanje pozvali ljudi iz ovih krajeva i prolazili su pored dva državna izvora termalne vode u Bogatiću. Ovo ovde je jedan od tri najb...
Broj 48, mart 2018
Za prva obeštećenja oduzete imovine koja ne može biti vraćena u naturi, budžetom za 2018. godinu planirane su dve milijarde dinara. To je iznos koj...
Broj 48, mart 2018
„Nova ekonomija" će tokom 2018. godine objavljivati seriju tekstova o funkcionisanju zdravstvenog sistema Srbije, u okviru EU projekta podrške medi...
Broj 48, mart 2018
Direktorica beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju, dramaturškinja Borka Pavićević, već tri decenije ponavlja istu pjesmu, onu Martina Niml...
Broj 48, mart 2018
I sama nesigurna da li vadi porodične slike iz ormara ili govori o događajima koji su „uramili" sudbinu hiljadama ljudi i celoj zemlji, tokom decen...
Broj 48, mart 2018
Koliko smo puta čuli izreku da odelo ne čini čoveka. Na to bi cinici odgovorili – ne čini, ali ga sačinjava. Ono što je važno znati, jeste činjenic...
Broj 48, mart 2018
Za nepunih pet meseci počinje Svetsko prvenstvo u fudbalu. Ova manifestacija će tokom trideset dana promeniti životni ritam mnogih pojedinaca, paro...
Broj 48, mart 2018
Mnogi od nas, pored silnih poslova, misle da je vežbanje samo još jedan izdatak i gubljenje vremena. Međutim, oni koji su probali jogu i slične veš...
Broj 48, mart 2018
I moj drug slikar davno je nekada pripadao vikend tragačima za vrednim delima. Dvadeset godina je svake subote odlazio na Bubanj potok, kaže, i niš...
Nema komentara