
Kolumna Biljane Stepanović
Čemu služi rekonstrukcija vlade
Broj 49, april 2018
Ovako je išla cela stvar sa tom rekonstrukcijom Vlade Srbije: Prvo se premijerka Ana Brnabić prenemagala pred novinarima da ne shvata dokle će da ...
Izborne pobede u poslednjih nekoliko godina Aleksandar Vučić koristi kako bi uspostavio autoritativan sistem rukovođenja državom. Nakon uklanjanja Tomislava Nikolića sa političke scene, ostao je praktično sam na vlasti, iako se još malo koprca Ivica Dačić, kome se svakodnevno smanjuje manevarski prostor.
Politička debata sa opozicijom se guši i u medijima i u parlamentu. Rukovodstvo parlamenta sistematski zloupotrebljava ionako restriktivni poslovnik i ograničava i kažnjava opoziciju. Ni to vlasti nije dovoljno, pa se u parlamentu dešava i najgnusnije vređanje opozicionih poslanika, koje sprovodi poslanik SNS-a Marijan Rističević uz još nekoliko „junoša".
Pritisak na opoziciju preko nekoliko tabloida, koji su pod direktnom kontrolom vrha vlasti, dodatno zagađuje politički život. Opozicija nema pristup ni javnom servisu, osim u „strogo kontrolisanim" i ograničenim terminima, dok sa TV Pink maltene svakog dana idu napadi koji po pravilu prelaze granice dobrog ukusa, a imaju malo veze sa istinom.
„Topli zec" koji je priređen 2017. godine u kampanji za predsedničke izbore prema dvojici vodećih kandidata opozicije, Saši Jankoviću i Vuku Jeremiću, trebalo je da posluži kao poslednje upozorenje opozicionim strankama da u ovako naopakom političkom okruženju izlaz treba tražiti kroz drugačije metode političke borbe. Napuštanje parlamenta bi bila jedna od mogućnosti, i to je teška politička odluka, ali time se vlasti uskraćuje legitimitet, otvara prostor za debatu sa vlastima oko izbornih uslova, parlamentarnog poslovnika, medijskog predstavljanja i čitavog niza drugih pitanja. Izgovor opozicionih poslanika da je parlament „jedini ventil" da nešto kažu javnosti pao je u vodu nakon debakla koji su ostvarili na martovskim izborima, na kojima nijedna stranka nije uspela, čak ni u koaliciji, da dobije 41.000 glasova i pređe cenzus za skupštinu Beograda. Ispostavilo se da njihove birače parlamentarni cirkus u kome učestvuju ne interesuje, te su ih zato i kaznili na izborima.
Fenomen Belog koji se 2017. godine pojavio ni iz čega, bez sredstava i izborne kampanje, i uspeo da osvoji fascinantnih 350.000 glasova trebalo je da bude poslednja opomena strankama da birači ne vide rešenje u stranačkom establišmentu koji ih predstavlja u Skupštini, niti da „cene" tu vrstu opozicionog delovanja.
Posle kampanje 2017. godine, koja je obilovala gnusnim napadima vlasti na Jankovića i Jeremića, kao relativni pobednik među opozicionim kandidatima, Saša Janković je (uz Jeremića) imao priliku (a i obavezu) da pozove stranke na napuštanje parlamenta. Međutim, Janković je pokazao nedostatak bilo kakvog koncepta i političkog talenta kada je dan nakon objave izbornih rezultata, „krajnje relaksirano" popio kafu sa akademikom Dušanom Teodorovićem i fotografiju postavio na društvene mreže. Janković je sa tom kafom po svemu sudeći okončao i političku karijeru kao ozbiljan činilac, a uskoro je okončao i saradnju sa akademikom Teodorovićem, koji se pretvorio u njegovog najvećeg kritičara.
Ohrabrena Vučićevom ubedljivom pobedom, ali još više odsustvom bilo kakve ozbiljne reakcije opozicije, vlast je počela još više da šamara poslanike i obesmišljava opoziciono delovanje. Iako skupštinski poslovnik opoziciji ostavlja minimalno vreme za raspravu, vlast je smislila dodatni način da ućutka i ponizi opozicione poslanike (kao da Rističević i kompanija nisu dovoljni da obesmisle njihove nastupe). Kako bi potrošili vreme za raspravu o amandmanima (koja se ionako drži objedinjena za po 10-20 zakona, pa i više) vladini poslanici počeli su da podnose po više stotina besmislenih amandmana. Taj recept primenjen je prvi put prilikom rasprave o budžetu za 2018. godinu, a ponovljen je i nakon izbora na martovskom zasedanju.
Beogradski izbori su pokazali novi nivo manipulacija na koji je vlast spremna. Vlast je kreirala bar 15 fiktivnih lista, pojavila se „dvojnička lista" Dosta je bilo, ekspresno su promenjeni lični podaci za Belog i slično, a u medijima je sprovedena prava tortura protiv dva vodeća opoziciona kandidata sa objavljivanjem čak i delova nekih njihovih dosijea. Sve to ponovo je otvorilo pitanje svrsishodnosti, ali i legitimiteta daljeg boravka opozicije u Skupštini, posebno što nijedna parlamentarna stranka nije prešla cenzus u Beogradu.
Ovog puta, umesto Jankovića, Dragan Đilas je trebalo da pozove opozicione stranke na napuštanje Skupštine – međutim, i on je svoj politički (ne)talenat pokazao odsustvom koncepcije za delovanje u narednom periodu, ali i zabranom da prorežimski mediji prisustvuju njegovoj pres-konferenciji.
Broj 49, april 2018
Ovako je išla cela stvar sa tom rekonstrukcijom Vlade Srbije: Prvo se premijerka Ana Brnabić prenemagala pred novinarima da ne shvata dokle će da ...
Broj 49, april 2018
Otvoreno pismo inicijativi za podizanje spomenika Slobodanu Miloševiću Poštovani / Poštovana, Najpre želim da vam čestitam na vašoj hrabroj inic...
Broj 49, april 2018
Postavlja se pitanje da li treba da rađamo decu, jer kada se rode gde će raditi ako sve bude automatizovano. Iskustva moje kompanije su takva da na...
Broj 49, april 2018
Dok Fiskalni savet postavlja logično pitanje – kako je to samo u Srbiji moguće da kod ovako visokog rasta zaposlenosti (prema zvaničnim statistički...
Broj 49, april 2018
Kružile su procene da u Srbiji postoji više od 7.000 preduzeća sa društvenim kapitalom koja mogu biti predmet privatizacije. Na kraju, u postupku p...
Broj 49, april 2018
Dobar karikaturista nikako nije „samo crtač". Ne - da bi napravio dobru karikaturu, i te kako mora dobro da poznaje različite discipline i da bude ...
Broj 49, april 2018
Pored čuvenih gubitaša, kao što su Putevi Srbije, RTB Bor ili Železara, kojima se bavi cela država, „ispod haube” krije se još jedan, ne manje ozbi...
Broj 49, april 2018
"Mislim da je glavni razlog ćutanja dela akademske zajednice strah. U tome ih donekle i razumem. Meni je čak u Nemačku redakcija provladinog tab...
Broj 49, april 2018
Po novom obračunu prosečna zarada će biti nešto niža, a samim tim i mnoga socijalna davanja. U prosek se više neće računati nagomilani zaostaci za...
Broj 49, april 2018
U martu je Imapct hab privodio kraju odabir pet od deset najboljih započetih startapova koji će biti u programu akceleracije, odnosno osnaživanja b...
Broj 49, april 2018
Kako se finansira zdravstveni sistem u Srbiji Građani koji nemaju novca za odlazak kod privatnika, često se nalaze u nerešivoj situaciji – iako su...
Broj 49, april 2018
Propaganda jeste prisilna sugestibilnost. To je naturanje jedne političke ideje, političke opcije ili jednog političkog kandidata svim zakonom dozv...
Broj 49, april 2018
Ministarstvo za Evropu i spoljne poslove je 2015. godine prihvatilo ideju Alena Dikasa, jednog od najpoznatijih francuskih kuvara, da gastronomsku...
Broj 49, april 2018
Vizuelni umetnik i reditelj Lazar Bodroža ima razloga da bude zadovoljan. Njegov debi film Ederlezi Rising je na ovogodišnjem Festu osvojio nagradu...
Broj 49, april 2018
Sudeći po rezultatima nedavno završenih izbora za Skupštinu grada Beograda, izgleda da je narodni heroj Jugoslavije, akademik i publicista Vladimir...
Broj 49, april 2018
Kako je nastao ovaj neobičan biznis? Te godine, masovna histerija za novim modelom Iphone-a bila je tolika da su je ljudi poredili sa „crnim petkom...
Broj 49, april 2018
Lubardine slike koštaju od 10.000 do 20.000 evra, zavisi od formata. Izazov su za falsifikatore. Postoji lanac. Naručilac, pa osoba koja slika, pa ...
Broj 49, april 2018
Ovaj 24-godišnji momak, student Tehnološko/metalurškog fakulteta, odsek za tehnologiju materijala, još kao srednjoškolac je naučio da šije. Odeću s...
Nema komentara