
Kolumna Biljane Stepanović
Čemu služi rekonstrukcija vlade
Broj 49, april 2018
Ovako je išla cela stvar sa tom rekonstrukcijom Vlade Srbije: Prvo se premijerka Ana Brnabić prenemagala pred novinarima da ne shvata dokle će da ...
Broj 49, april 2018
Branislav Krivokapić
0 komentara
Po novom obračunu prosečna zarada će biti nešto niža, a samim tim i mnoga socijalna davanja.
U prosek se više neće računati nagomilani zaostaci zarada, u slučaju da budu isplaćeni kumulativno u jednom mesecu. No, kako ni Zavod za statistiku ni Poreska uprava ne raspolažu podacima da li je obračunata zarada i isplaćena, i dalje nećemo znati koliki je broj zaposlenih kojima isplata zarada kasniZajednički projekat Deda Mraza i Barona Minhauzena, poznat pod nazivom prosečna zarada za decembar, po pravilu značajno veća od novembarskog proseka, definitivno odlazi u istoriju. Od januara ove godine Zavod za statistiku prosečnu zaradu računa na osnovu podataka preuzetih iz evidencije Poreske uprave, a ne na osnovu mesečnog istraživanja o zaradama, kao što je to rađeno od 1963. do sada.
Tako je, po staroj metodologiji, prosečna zarada za decembar 2017, sa bonusima, 13. platama itd, iznosila 54.344 dinara (16 odsto više nego u novembru), a prema podacima Poreske uprave, koja registruje samo zarade obračunate za dati mesec, ali ne i vanredne isplate, prosek je 48.743 dinara. Dakle, samo dva odsto više u odnosu na novembar.
Osim što će znatno ujednačiti prosečne zarade tokom godine, nova metodologija će uticati na obračun čitavog niza finansijskih kategorija važnih za život građana: osnovice za porez na dohodak građana, osnovice za obračun doprinosa za socijalno osiguranje, naknade za nezaposlene, naknade hraniteljskim porodicama, otpremnina, dečjih dodataka, prava na socijalnu pomoć, obračun penzija itd.
S obzirom na to da su prosečne zarade u 2017. računate po novoj metodologiji u svakom mesecu, izuzev januara, manje od proseka računatih po starom modelu (vidi Tabelu 1), jasno je da će se i iznosi većine navedenih finansijskih kategorija pomeriti naniže. Tako ćemo, kao direktnu posledicu promene računanja prosečne zarade, s jedne strane imati smanjenje pojedinih prihoda države, a s druge smanjenje primanja korisnika različitih socijalnih davanja. Kako će to u praksi izgledati, videćemo tek kad bude objavljen prosek za januar, što će se desiti 27. marta, s obzirom na to da će Zavod za statistiku ubuduće iznos prosečne zarade dostavljati javnosti tek 55 dana nakon isteka posmatranog meseca, umesto 25 dana koliko je bilo do sada.
Glavna razlika između nove i stare metodologije ogleda se u činjenici da je dosadašnji obračun obuhvatao zarade isplaćene u mesecu za koji se pravi izveštaj, bez obzira na to da li su one i ostvarene u tom mesecu, ili je u pitanju isplata zaostalih zarada, dok će ubuduće biti obuhvaćene sve zarade obračunate samo za izveštajni mesec, bez obzira na to da li su isplaćene ili ne. Dakle u prosek se više neće računati nagomilani zaostaci zarada, u slučaju da budu isplaćeni kumulativno u jednom mesecu. No, kako ni Zavod za statistiku, a ni Poreska uprava, ne raspolažu podacima da li je obračunata zarada i isplaćena, i dalje nećemo znati koliki je broj zaposlenih kojima isplata zarada kasni.
Mesečno istraživanje o zaradama sprovođeno je na uzorku pravnih lica koji obuhvata oko 800.000 zaposlenih i koji je, kako je na predstavljanju nove metodologije rekla Vesna Pantelić, načelnik Odeljenja za tržište rada u RZS, „sačinjen uglavnom od velikih firmi sa velikim brojem zaposlenih". Na izvestan način ovo je priznanje da su kritičari dosadašnjeg načina obračuna prosečne zarade bili u pravu, jer ćemo novim načinom obračuna sasvim sigurno dobiti reprezentativniji uzorak. Do sada je istraživanje obavljano tako što je 8.000 odabranih firmi, u kojima radi oko 40 odsto formalno zaposlenih, popunjavalo obrazac o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada u određenom mesecu, dok će ubuduće uzorak za obračun prosečnih zarada činiti svi formalno zaposleni, prijavljeni u evidenciji Poreske uprave, pa će, za razliku od dosadašnje prakse, u prosek ulaziti i zarade zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane, ali i naknade za rad po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima (izuzev zarada po osnovu ugovora o delu).
Broj 49, april 2018
Ovako je išla cela stvar sa tom rekonstrukcijom Vlade Srbije: Prvo se premijerka Ana Brnabić prenemagala pred novinarima da ne shvata dokle će da ...
Broj 49, april 2018
Otvoreno pismo inicijativi za podizanje spomenika Slobodanu Miloševiću Poštovani / Poštovana, Najpre želim da vam čestitam na vašoj hrabroj inic...
Broj 49, april 2018
Izborne pobede u poslednjih nekoliko godina Aleksandar Vučić koristi kako bi uspostavio autoritativan sistem rukovođenja državom. Nakon uklanjanja...
Broj 49, april 2018
Postavlja se pitanje da li treba da rađamo decu, jer kada se rode gde će raditi ako sve bude automatizovano. Iskustva moje kompanije su takva da na...
Broj 49, april 2018
Dok Fiskalni savet postavlja logično pitanje – kako je to samo u Srbiji moguće da kod ovako visokog rasta zaposlenosti (prema zvaničnim statistički...
Broj 49, april 2018
Kružile su procene da u Srbiji postoji više od 7.000 preduzeća sa društvenim kapitalom koja mogu biti predmet privatizacije. Na kraju, u postupku p...
Broj 49, april 2018
Dobar karikaturista nikako nije „samo crtač". Ne - da bi napravio dobru karikaturu, i te kako mora dobro da poznaje različite discipline i da bude ...
Broj 49, april 2018
Pored čuvenih gubitaša, kao što su Putevi Srbije, RTB Bor ili Železara, kojima se bavi cela država, „ispod haube” krije se još jedan, ne manje ozbi...
Broj 49, april 2018
"Mislim da je glavni razlog ćutanja dela akademske zajednice strah. U tome ih donekle i razumem. Meni je čak u Nemačku redakcija provladinog tab...
Broj 49, april 2018
U martu je Imapct hab privodio kraju odabir pet od deset najboljih započetih startapova koji će biti u programu akceleracije, odnosno osnaživanja b...
Broj 49, april 2018
Kako se finansira zdravstveni sistem u Srbiji Građani koji nemaju novca za odlazak kod privatnika, često se nalaze u nerešivoj situaciji – iako su...
Broj 49, april 2018
Propaganda jeste prisilna sugestibilnost. To je naturanje jedne političke ideje, političke opcije ili jednog političkog kandidata svim zakonom dozv...
Broj 49, april 2018
Ministarstvo za Evropu i spoljne poslove je 2015. godine prihvatilo ideju Alena Dikasa, jednog od najpoznatijih francuskih kuvara, da gastronomsku...
Broj 49, april 2018
Vizuelni umetnik i reditelj Lazar Bodroža ima razloga da bude zadovoljan. Njegov debi film Ederlezi Rising je na ovogodišnjem Festu osvojio nagradu...
Broj 49, april 2018
Sudeći po rezultatima nedavno završenih izbora za Skupštinu grada Beograda, izgleda da je narodni heroj Jugoslavije, akademik i publicista Vladimir...
Broj 49, april 2018
Kako je nastao ovaj neobičan biznis? Te godine, masovna histerija za novim modelom Iphone-a bila je tolika da su je ljudi poredili sa „crnim petkom...
Broj 49, april 2018
Lubardine slike koštaju od 10.000 do 20.000 evra, zavisi od formata. Izazov su za falsifikatore. Postoji lanac. Naručilac, pa osoba koja slika, pa ...
Broj 49, april 2018
Ovaj 24-godišnji momak, student Tehnološko/metalurškog fakulteta, odsek za tehnologiju materijala, još kao srednjoškolac je naučio da šije. Odeću s...
Nema komentara