
Kolumna Biljane Stepanović
Mehanizam ispiranja mozgova
Broj 54, oktobar 2018.
„Za Vučića je opasnije da izgubi Pink nego Kosovo“, napisao je jedan tviteraš i sa ovih desetak reči objasnio sve – i prirodu ove vlasti, i njene s...
Broj 54, oktobar 2018.
Miloš Obradović
0 komentara
Mnogo toga se kod nas i dalje dobija preko veze, partije, rodbine i slično, pa šta će nam brending!? On nam treba samo kada izađemo u inostranstvo i tu shvatimo gde smo. To je i razlog zašto nama više prija, iako je komercijalno lošije, da izvozimo sirovine, umesto finalne proizvode.
U eri u kojoj će roboti i automati obavljati veliki broj poslova koje danas obavljaju ljudi, kreativnost će biti glavni resurs i konkurentska prednost. Ova era već nastupa i naziva se Četvrta industrijska revolucija. Prema istraživanjima Oksfordskog univerziteta, za dvadeset godina će do 47 odsto poslova u SAD zameniće mašine. Međutim jedno drugo istraživanje tvrdi da je kreativni sektor u dobroj meri siguran od robota jer se procenjuje da oko 86 odsto kreativnih poslova nema nikakav rizik da ih zameni automatizacija. Ovo istraživanje se odnosi na SAD i Veliku Britaniju. U Srbiji se već nekoliko godina priča o šansama koju pruža digitalna ili četvrta industrijska revolucija, a procenjuje se da kreativne industrije čine oko 13,5 odsto srpskog BDP-a. Ove godine je premijerka Ana Brnabić osnovala Savet za kreativne industrije i jedan od njenih članova je Lazar Džamić, marketing stručnjak, profesor na Fakultetu za medije i komunikacije. Džamić je jedan deo karijere proveo kao šef za brend planiranje u evropskoj centrali Gugla. Sada govori za Novu ekonomiju.
Za početak, šta su to kreativne industrije?
Moram odmah da kažem da nisam veliki ljubitelj naziva, jer je u pitanju direktno i ne baš spretno prenošenje engleskog izraza “creative industries”, samo što ta reč tamo ima malo šire značenje. Malo mi je prihvatljiviji termin “kreativna ekonomija” ili “kreativne delatnosti”, mada i ovo mnogi osporavaju. Koncept je proizašao iz ere Tonija Blera u Britaniji i opisuje razvoj delova ekonomije koji u svom fokusu imaju kreiranje i eksploataciju ideja, intelektualne svojine, podataka i digitalne tehnologije. Najveće oblasti, tradicionalno, su razvoj različitih vrsta sofvera i IT, mediji i izdavaštvo, oblast marketing usluga, film i muzika, ostale kulturne delatnosti, arhitektura i tako dalje. Lista nije konačna i u nekim zemljama obuhvata i po dvadesetak oblasti privrede, ukljujući i stare zanate, čak i turizam...Ova oznaka je jednim delom simbolična i označava fokus na novije oblasti takozvanog postindustrijskog društva, dok s druge označava čitav spektar principa i pristupa koji jesu malo drugačiji od upravljanja resursima i talentima u tradicionalnoj industriji.
Kakav je njihov značaj za privredu sada, a kakav bi mogao da bude?
Ono što je interesantno s ovim delatnostima je da su one multiplikator ostalih. Drugim rečima, oni vode i podržavaju inovaciju u svim drugim oblastima. Nema danas uspešnog proizvoda bez dobrog marketinga, dizajna, promocije, ali i onlajn prodaje, potrošačkog servisa. Uspešni proizvodi, čak i mašine, danas zahtevaju dobar dizajn. Uspešni softveri nisu samo kodiranje, već i čitava lista specijalističkih zanimanja koja ih čine lakim za upotrebu i čak lepim. Kulturne delatnosti razvijaju takozvanu “meku moć” jedne zemlje, njenu reputaciju i percepciju u svetu. U digitalnom prostoru se izvozi i uvozi pritiskom na dugme. Tehnologija je fantastičan demokratizator šansi u modernom svetu jer se i kod nas, i u Brazilu, i u Americi ili Britaniji koriste isti softveri, platforme, principi, veštine. Kreativna ekonomija je jedna od naših najvećih šansi da uhvatimo korak sa svetom i pripremimo se za predstojeći talas automatizacije i robotizacije, koji nas već polako zapljuskuje. Britanija trenutno od kreativnih industrija zarađuje 10,5 miliona funti na sat, dok firme iz ovih oblasti takođe rastu mnogo brže i proizvode više dodate vrednosti za privredu i do nekoliko puta od sličnih u tradicionalnim privrednim oblastima. Sad nam je šansa da “hakujemo” našu državu i sistem, da bismo bili uspešniji.
Nastavak teksta možete pročitati u 54. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija".
Broj 54, oktobar 2018.
„Za Vučića je opasnije da izgubi Pink nego Kosovo“, napisao je jedan tviteraš i sa ovih desetak reči objasnio sve – i prirodu ove vlasti, i njene s...
Broj 54, oktobar 2018.
To da država Srbija nema moć da sprovodi svoje zakone na čitavoj svojoj teritoriji nije nikakva novina još od 1999. godine. Da se, međutim, ta teri...
Broj 54, oktobar 2018.
Sedamnaest godina od početka procesa „eksterne“ privatizacije došao je trenutak za prodaju PKB-a. Ceo postupak je po svoj prilici bio „prilagođen&l...
Broj 54, oktobar 2018.
Pre deset godina, veliki broj „opinion mejkera“ i investitora odjednom je počelo da govori o Centralnoj i Istočnoj Evropi kao ekstremno rizičnoj i ...
Broj 54, oktobar 2018.
Potencijal srpske naučne dijaspore danas premašuje razmere naučne zajednice Srbije, a samo u Americi živi i radi više od 2.000 srpskih doktora nauk...
Broj 54, oktobar 2018.
Koliko je kineska kompanija platila za RTB Bor, koliko je uložila svog novca, a koliko će ulagati iz budućih prihoda, koliko stvarno vredi RTB posl...
Broj 54, oktobar 2018.
Nemaju zanat, a otvaraju radnje, nikada nije video mešenje hleba, a otvara pekaru. Problem je to što se ljudi iz drugih zanimanja bave nečim za šta...
Broj 54, oktobar 2018.
Prema važećim propisima, minimalac u Srbiji iznosi 27.000 dinara, a prosečna plata medicinske sestre je jedva nešto preko 30.000 dinara. Sa naknado...
Broj 54, oktobar 2018.
Dokazivanje ulaganja kupaca po ugovoru se vršilo na osnovu izveštaja ovlašćenog revizora. Agencija u početku nije ulazila preterano u detalje – što...
Broj 54, oktobar 2018.
O odnosu države i to najviših državnih institucija prema izveštajima DRI, mada daleko više o odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, govori podatak da...
Broj 54, oktobar 2018.
Građani imaju pravo da znaju kako se raspolaže javnim novcem, što je novac svih nas. Zato su revizori tu. Sprovodimo revizije i transparentno objav...
Broj 54, oktobar 2018.
Ovo je pričao o dve neobične žene, majci koja je pored svoje profesije arhitekte u 52. godini života odlučila da započne nešto novo, i ćerki koja s...
Broj 54, oktobar 2018.
Fakulteti umeju da budu malo sporiji sistemi, za razliku od industrije i teže se adaptiraju na promene, što mladom i dinamičnom čoveku može predsta...
Broj 54, oktobar 2018.
U istoriji najuređenijih i najuspešnijih evropskih društava u 20. veku, pokazalo je kako se lako i brzo može pasti u najstrašnije varvarstvo. I to ...
Broj 54, oktobar 2018.
Mnogi ljudi u određenom periodu života zavole tišinu. Duge šetnje šumom postaju jako prijatne i opuštajuće za um i telo. Kada krene da pada mrak, v...
Broj 54, oktobar 2018.
Uzroke, kao i uvek, treba tražiti u porodici, prestrogoj, punoj prevelikih očekivanja i projektovanih ambicija, sklonoj da za svaku grešku kazni, m...
Broj 54, oktobar 2018.
Na šest međunarodnih putničkih pristaništa – Beograd, Novi Sad, Donji Milanovac, Sremska Mitrovica, Veliko Gradište i Golubac, ove godine pristalo ...
Broj 54, oktobar 2018.
Na otvaranju neopisiva gužva. Potom se čaršijska elita polako rasipa, svesna da će radove moći da sagleda tek sutradan. Međutim, u nedelju se odmar...
Nema komentara