
Kolumna Biljane Stepanović
Na prvi pogled, priča o metrou
Broj 68, mart 2020.
Ovo samo na prvi pogled izgleda kao priča o budućem beogradskom metrou, ali nije. Ovo je još jedna priča, ili bolje reći veliki dokaz o totalnoj pr...
Početak godine doneo je velike pozitivne promene za preduzetnike koji plaćaju paušalni porez - prvi put su dobili u januaru poreska rešenja. Za obveznike je to znatno olakšanje, pošto više ne moraju sa zebnjom oko visine obaveza da čekaju rešenja po šest i više meseci i da u roku od 15 dana plate razliku od akontacije.
Značajna novina je i „kalkulator paušala“ koji omogućava obveznicima da saznaju visinu obaveze u narednim godinama, kao i u slučaju promene delatnosti i/ili sedišta. Početnici više nemaju nikakvih dilema, pošto primenom kalkulatora mogu precizno da utvrde kolika će im biti poreska davanja. Da bismo do kraja razumeli značaj ovih promena, dovoljno je da se podsetimo na skandalozno ponašanje Ministarstva finansija i Poreske uprave pre nekoliko godina, kada se na izdavanje rešenja paušalcima čekalo i po 2-3 godine od dana osnivanja (nisu bili u stanju da usvoje izmene odgovarajuće uredbe).
Ali ni ove pozitivne promene nisu mogle da prođu bez par koraka unazad. Prvi problem je takozvani test samostalnosti. Poreska uprava će kod angažovanja preduzetnika (bio on paušalac ili ne) proveravati da li je od devet kriterijuma za samostalnost ispunjeno pet ili više. Ukoliko preduzetnik ne ispuni test samostalnosti, isplatilac je dužan da plati porez po odbitku od 20% kao i doprinos za PIO, odnosno sâm preduzetnik ako ga isplaćuje strano lice. Tih „9 kriterijuma“ je dosta neodređeno i ostavlja mogućnost proizvoljnog tumačenja poreskih organa (a samim tim i korupcije).
Test samostalnosti su izboksovale pojedine IT kompanije, tvrdeći da konkurencija angažuje programere koji su defakto u radnom odnosu, ali se plaćaju kao paušalci, što je neuporedivo niži trošak za poslodavca. Utisak je ipak da se neće kontrolom angažovanja preduzetnika konkurencija „uterati u red“ pošto će se poreske obaveze izvrdati na drugi način. Te kompanije mogu plaćati doskorašnje paušalce isplatom minimalca tokom 11 meseci (obaveze od 20.000 dinara mesečno), a jednokratnom isplatom bonusa drastično umanjiti poreska davanja u odnosu na firme koje isplaćuju redovne zarade (na preko pet prosečnih zarada ne plaćaju se doprinosi već samo 10% poreza). Tako će se na kraju zaklati vo za kilo mesa, pošto je država mogla da uveća koeficijente za delatnosti iz IT sektora sa približnim efektom, a ovako je uneta značajna pravna nesigurnost kod svih koji angažuju preduzetnike (ne samo u IT sektoru).
Drugi korak unazad je znatno povećanja paušala u pojedinim delatnostima koje će pogoditi nove obveznike. Ilustrativan primer je izdavačka delatnost u Beogradu: do sada su mesečne obaveze iznosile 25.000 dinara, dok će novi preduzetnik plaćati čak 44.000 dinara, a u nerazvijenoj opštini ta delatnost će biti oporezovana sa 18.000 dinara. To će dovesti do registrovanja velikog broja novih preduzetnika u zabačenim opštinama za delatnosti koje ne zahtevaju poslovni prostor; te adrese mogu biti i fiktivne, pošto Poreska uprava ionako za dostavu rešenja koristi „elektronsko sanduče“, a za poslovnu komunikaciju se klasična pošta i ne koristi.
Uteha za postojeće preduzetnike je da nove poreske obaveze ne mogu biti uvećane više od 10% (što je u skladu sa povećanjem minimalne zarade), pa neće biti primorani na fiktivne promene sedišta. Ostaje gorki utisak da je država mogla bolje da „preračuna“ koeficijente za paušal, jer u čitavom nizu delatnosti novi obveznici iz razvijenih sredina treba da plaćaju skoro duplo više nego njihove kolege koje su se registrovale pre 31. 12. 2019. godine. Na kraju će dara biti veća nego mera, pošto će dosta početnika promenom sedišta uspešno izigrati državu i plaćati čak i manje nego po starom sistemu.
Broj 68, mart 2020.
Ovo samo na prvi pogled izgleda kao priča o budućem beogradskom metrou, ali nije. Ovo je još jedna priča, ili bolje reći veliki dokaz o totalnoj pr...
Broj 68, mart 2020.
Da li ste znali da u inostranstvu, suprotno svim zvaničnim podacima i ličnim iskustvima, plate uopšte nisu mnogo veće nego u Srbiji? A da li znate ...
Broj 68, mart 2020.
Zdravlje je ne samo opšta društvena vrednost, već i ekonomska kategorija. Kvalitet zdravstvene zaštite srazmeran je ekonomskoj moći države. Kako bi...
Broj 68, mart 2020.
Ove godine ističe sedmogodišnja razvojna strategija USAID-a u Srbiji i u toku je pravljenje nove, od čega će zavisiti i kojim projektima će se ubud...
Broj 68, mart 2020.
Globalne digitalne onlajn platforme kao neki „Deus Ex Internet“ rešavaju dva problema na tržištu rada u zemljama istočne i jugoistočne Evrope: nud...
Broj 68, mart 2020.
Pišući o uticaju koji imaju ekonomske sankcije EU, koje su Rusiju uvele u recesiju i dovele do devalvacije rublje, MAT je naveo da su „eksperti Sve...
Broj 68, mart 2020.
Povećanje naknade bi kod stanovništva razobličilo šta stoji iza „zelene energije“ i to ne bi više bila pogodna tema za slikanje – naprotiv, ljudi b...
Broj 68, mart 2020.
Ovo su modeli od papira koje cela porodica sklapa. Poklonjeno je detetu, pa se uključe braća i sestre i na kraju dođu baba i deda Đurđa Kovač i L...
Broj 68, mart 2020.
Moji planove nisu bili ni odlazak u inostranstvo, niti da se zaposlim u nekoj firmi, a nisam hteo da nastavim ni porodični biznis proizvodnje name&...
Broj 68, mart 2020.
Svega polovina majki u Srbiji ima stalno zaposlenje – petina njih je nezaposlena, a trećina radi na crno ili je povremeno angažovana u privremenim ...
Broj 68, mart 2020.
Naš odnos prema životnoj sredini je katastrofalan i zabrinjavajući, a ulaganja države u zaštitu životne sredine su nedopustivo mala, složili su se ...
Broj 68, mart 2020.
Prema budžetu za ovu godinu više od 200 miliona evra država će izdvojiti za subvencije javnim preduzećima. Najveći deo, 14 milijardi dinara, ide Že...
Broj 68, mart 2020.
Dragoljub Žarković je, iz bolnice, svega dan ili dva pred odlazak, po članu svoje porodice poslao poruku: „Recite onom Filipu da ću umreti u sredu ...
Broj 68, mart 2020.
Neke od aspiranata na buduća zlatna odličja, „lavove“ i „palme“ videće i publika 48. Festa, koji se u Beogradu dešava od 28. februara do 8. marta p...
Broj 68, mart 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 68, mart 2020.
Običan život odavno je u fokusu umetnosti, dok su narodnjački motivi svojevrstan saundtrek života na našem prostoru. Narodnjaci, iako, naizgled, mo...
Broj 68, mart 2020.
Najčešći simptomi anksiozno-depresivnih stanja su upravo stid i osećanje krivice, a ako u društvenoj klimi osetimo osudu, samo ćemo dodatno kriviti...
Broj 68, mart 2020.
Kipar je treće po veličini ostrvo u Mediteranu, bogato rajskim peščanim plažama od kojih je čak 63 sa „plavom zastavom“. Ima više od 340 sunčanih d...
Nema komentara