
Kolumna Bogdana Petrović
Igranka sa paušalcima
Broj 68, mart 2020.
Početak godine doneo je velike pozitivne promene za preduzetnike koji plaćaju paušalni porez - prvi put su dobili u januaru poreska rešenja. Za obv...
Broj 68, mart 2020.
Olga Božinović
0 komentara
Svega polovina majki u Srbiji ima stalno zaposlenje – petina njih je nezaposlena, a trećina radi na crno ili je povremeno angažovana u privremenim poslovima
Više od 60 odsto zaposlenih majki u Srbiji ima primanja niža od republičkog proseka, a skoro polovina njih zarađuje između 150 i 300 evra
Veliki broj žena sa srednjim i nižim obrazovanjem radi na crno, na privremeno-povremenim poslovima, a odluku da rode dete su donele kada su stekle subjektivni osećaj da se njihov posao koliko-toliko stabilizovao
Uprkos protestima i predlozima za izmene zakona, ni budžetom za 2020. godinu nisu predviđena veća izdvajanja za porodilje
Svaka treća mama koja je u 2018. godini donela dete na svet bila je bez posla i bilo kakvih primanja. Čak 11.646 beba rodile su nezaposlene majke, dok je 8.548 beba rođeno u porodici gde je majka ekonomski neaktivna, bilo da je domaćica ili studentkinja. Statistika takođe svedoči da se u toj godini porodilo 63.975 mama, a svega 43.378 njih imalo je posao u trenutku rođenja deteta.
Interesantan je i podatak da je manje od 1.000 porodilja bilo na rukovodećim i menadžerskim pozicijama, dok je 5.313 žena svrstano u kategoriju domaćica, glasi zabrinjavajući podatak izveden iz publikacije pod nazivom „Demografska statistika“, koju je nedavno predstavio Republički zavod za statistiku.
Govor brojki i slova svedoči da je najteža situacija u Šumadiji i zapadnoj Srbiji u kojoj je nezaposlena svaka peta mama, dok je nezaposlenost porodilja najmanja u Beogradu – u prestonici posao nema „svega“ 14,8 odsto mama. Zvanični podaci govore da je u glavnom gradu 2018. godine bilo 11.646 nezaposlenih mama, dok su sa druge strane bila 13,3 procenta ekonomski neaktivnih roditelja, koji nisu ni tražili posao. Svima njima je zajedničko da prvih godinu dana nakon rođenja bebe nisu imali nikakva primanja.
Najmlađim majkama najniže plate
Odgovor na pitanje – kakav je radni status porodilja u Srbiji bio protekle godine, odnosno koliko njih je imalo posao u trenutku rođenja deteta, saznaćemo tek 30. juna ove godine, kada Republički zavod za statistiku prezentuje podatke za 2019. godinu.
Istraživanje koje je prošle godine sproveo Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu uz podršku „Centra za mame” takođe je pokazalo da svega polovina majki u Srbiji ima stalno zaposlenje – petina njih je nezaposlena, a trećina radi na crno ili je povremeno angažovana na privremenim poslovima.
„Studija koja je sprovedena na reprezentativnom uzorku od 1.560 žena pokazala je da više od 60 odsto zaposlenih majki u Srbiji ima primanja niža od republičkog proseka. Svaka sedma majka mesečno ima na raspolaganju manje od 150 evra, a skoro polovina njih zarađuje između 150 i 300 evra u dinarskoj protivvrednosti – najmlađe majke imaju najniže plate. A upravo su ovo žene od kojih se očekuje da popravljaju natalitetnu sliku nacije, rađaju još dece i promene statistiku koja svedoči da ’bela kuga’ svake godine ’izbriše’ grad od 36.000 stanovnika“, ističe Jovana Ružičić, direktorka „Centra za mame“.
Položaj porodilja u Srbiji dodatno je pogoršan donošenjem Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom koji je stupio na snagu 1. jula 2018. godine. Već nakon mesec-dva primene pokazalo se da su ovim zakonom najviše pogođene žene koje nisu radile 18 meseci u kontinuitetu pre dolaska bebe na svet – mnogima od njih je na kućnu adresu počelo da stiže svega nekoliko hiljada dinara, jer je zbog promena načina obračunavanja zarada, broj meseci koje žena mora da radi u kontinuitetu kako bi primila puni iznos plate povećan sa 12 na 18 meseci.
S obzirom na to da je Ministarstvo rada uporno odbijalo da saopšti koliko je porodilja oštećeno novim Zakonom o finansijskoj podršci porodicama sa decom, roditeljski portal „Bebac“ pozvao se na slovo zakona o informacijama od javnog značaja i od resornog ministarstva dobio podatak da je u prvih jedanaest meseci primene zakona čak 13.000 porodilja oštećeno ovim zakonskim aktom. Najviše su pogođene one žene koje su radile manje od 18 meseci pre nego što su otišle na porodiljsko odsustvo ili su radile privremeno-povremene poslove. Najveći broj majki kojima su umanjene plate radio je između 12 i 18 meseci – 5.311 njih.
Rađanje zavisi od stabilnosti zaposlenja
„Porodilje koje su imale veća primanja od tri prosečne plate posebno su oštećene ovim zakonom – za njih je država procenila da su im tokom trajanja porodiljskog odsustva sasvim dovoljne tri prosečne plate, iako su one i njihovi poslodavci plaćali poreze i doprinose na pet prosečnih plata. Ovih žena je oko 400 u Srbiji i one su svakog meseca uskraćene za više od 90.000 dinara od novca koje su zaradile. Osim toga, mame preduzetnice su oštećene zato što nemaju pravo na dve godine porodiljskog odsustva za treće dete, već samo na godinu dana odsustvovanja sa posla – statistika kaže da je nekoliko stotina mama preduzetnica pogođeno ovim zakonom”, objašnjava Jasmina Mihnjak iz roditeljskog portala „Bebac“. Ona dodaje i da je roditeljima dece sa invaliditetom oduzeto pravo na naknadu za odsustvo sa posla, odnosno oni su prinuđeni da biraju između naknade za odsustvo i tuđe nege i pomoći.
„U najnezavidnijoj poziciji nalaze se žene sa srednjim i nižim obrazovanjem, jer tek četvrtina njih ima poslove koji bi se smatrali stabilnim. Veliki broj osoba ovog socijalno-psihološkog profila radi na crno, odnosno u ’sivoj’ ekonomiji, angažovane su na privremeno-povremenim poslovima, a odluku da rode dete su donele kada su stekle subjektivni osećaj da se njihov posao koliko-toliko stabilizovao. Nažalost, jedan broj njih je ostao bez posla kada je poslodavcu saopštio da je u drugom stanju i to je dodatno zakomplikovalo njihovu ekonomsku i porodičnu situaciju“, dodaje Jovana Ružičić.
Prvi protest trudnica i porodilja zbog donošenja novog Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom bio je održan 25. septembra 2018. godine u Beogradu, a nakon protestne šetnje centralnim beogradskim ulicama, porodilje, trudnice i poslanica Narodne skupštine Tatjana Macura predale su Skupštini Srbije Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom. U njemu se, između ostalog, traži da naknada za vreme porodiljskog odsustva ili odsustva radi nege deteta ne može biti manja od minimalne zarade. Takođe je predloženo da se osnovica naknade zarade obračunava tako što se zbir mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi podeli sa 12 umesto važećim zakonom predviđenih 18 meseci. U proteklih godinu i po dana protesti mama i porodilja održani su u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i svim većim gradovima Srbije, ali ni budžetom za 2020. godinu nisu predviđena veća izdvajanja za porodilje koje su pogođene ovim zakonom.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 68, mart 2020.
Početak godine doneo je velike pozitivne promene za preduzetnike koji plaćaju paušalni porez - prvi put su dobili u januaru poreska rešenja. Za obv...
Broj 68, mart 2020.
Ovo samo na prvi pogled izgleda kao priča o budućem beogradskom metrou, ali nije. Ovo je još jedna priča, ili bolje reći veliki dokaz o totalnoj pr...
Broj 68, mart 2020.
Da li ste znali da u inostranstvu, suprotno svim zvaničnim podacima i ličnim iskustvima, plate uopšte nisu mnogo veće nego u Srbiji? A da li znate ...
Broj 68, mart 2020.
Zdravlje je ne samo opšta društvena vrednost, već i ekonomska kategorija. Kvalitet zdravstvene zaštite srazmeran je ekonomskoj moći države. Kako bi...
Broj 68, mart 2020.
Ove godine ističe sedmogodišnja razvojna strategija USAID-a u Srbiji i u toku je pravljenje nove, od čega će zavisiti i kojim projektima će se ubud...
Broj 68, mart 2020.
Globalne digitalne onlajn platforme kao neki „Deus Ex Internet“ rešavaju dva problema na tržištu rada u zemljama istočne i jugoistočne Evrope: nud...
Broj 68, mart 2020.
Pišući o uticaju koji imaju ekonomske sankcije EU, koje su Rusiju uvele u recesiju i dovele do devalvacije rublje, MAT je naveo da su „eksperti Sve...
Broj 68, mart 2020.
Povećanje naknade bi kod stanovništva razobličilo šta stoji iza „zelene energije“ i to ne bi više bila pogodna tema za slikanje – naprotiv, ljudi b...
Broj 68, mart 2020.
Ovo su modeli od papira koje cela porodica sklapa. Poklonjeno je detetu, pa se uključe braća i sestre i na kraju dođu baba i deda Đurđa Kovač i L...
Broj 68, mart 2020.
Moji planove nisu bili ni odlazak u inostranstvo, niti da se zaposlim u nekoj firmi, a nisam hteo da nastavim ni porodični biznis proizvodnje name&...
Broj 68, mart 2020.
Naš odnos prema životnoj sredini je katastrofalan i zabrinjavajući, a ulaganja države u zaštitu životne sredine su nedopustivo mala, složili su se ...
Broj 68, mart 2020.
Prema budžetu za ovu godinu više od 200 miliona evra država će izdvojiti za subvencije javnim preduzećima. Najveći deo, 14 milijardi dinara, ide Že...
Broj 68, mart 2020.
Dragoljub Žarković je, iz bolnice, svega dan ili dva pred odlazak, po članu svoje porodice poslao poruku: „Recite onom Filipu da ću umreti u sredu ...
Broj 68, mart 2020.
Neke od aspiranata na buduća zlatna odličja, „lavove“ i „palme“ videće i publika 48. Festa, koji se u Beogradu dešava od 28. februara do 8. marta p...
Broj 68, mart 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 68, mart 2020.
Običan život odavno je u fokusu umetnosti, dok su narodnjački motivi svojevrstan saundtrek života na našem prostoru. Narodnjaci, iako, naizgled, mo...
Broj 68, mart 2020.
Najčešći simptomi anksiozno-depresivnih stanja su upravo stid i osećanje krivice, a ako u društvenoj klimi osetimo osudu, samo ćemo dodatno kriviti...
Broj 68, mart 2020.
Kipar je treće po veličini ostrvo u Mediteranu, bogato rajskim peščanim plažama od kojih je čak 63 sa „plavom zastavom“. Ima više od 340 sunčanih d...
Nema komentara