
Kolumna Biljane Stepanović
Svakom po malo, pa i SNS-u
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
Jelica Stojančić
0 komentara
Kad se korona virus kao avet proširio svetom, neki od naših povratnika, gastarbajtera, gastosa, požurili su kući da u sigurnosti domovine sačekaju da opasnost prođe. A nisu ih svi srdačno dočekali. Neki su osuli po njima drvlje i kamenje. Dobri su kad šalju pare od kojih Srbija živi, a kad se vrate na svoje, nađu se neki da ih opljunu
Jes’ vic sa bradom, al’ se adekvatno uglavio u korona virus situaciju.
Pita sin oca:
Tato, tato će idemo na more ove godine?
Pa vidi sine, kako da ti kažem, 60 posto da ’oćemo i 100 odsto da nećemo.
Dakle, sve je jasno, što rekla moja drugarica, letovanje na peščanim plažama pod suncobranima, borovima i palmama izgleda valja zaboraviti, ali kad ćemo ponovo u bioskope, u pozorište, operu, na koncerte... Da li će sale, dvorane, hale u dogledno vreme biti otvorene, da li će ih publika posećivati, a umetnici izvoditi predstave, ili će nas sve strah od nepoznatog zadržati kod kuće daleko od svetala pozornica sve dok ne pronađu vakcinu za tešku boljku. Bilo kako bilo, svi strasno žele nekakvu kompenzaciju za duševnu bol. U nečemu se plivati mora, kad nema mora.
I kod slučaja korona, često su se u negativnom kontekstu pominjali povratnici, naši ljudi na privremenom boravku u inostranstvu, odnosno gastosi, gastarbajteri, pečalbari, ekspati kako se to sada moderno kaže. Rasuli su se napolju, pohitali trbuhom za kruhom, vođeni teškim ekonomskim razlogom ili pobegli od ratnog zla i haosa, da se snađu, skuće, zarade pare, pa možda vrate jednog lepog dana. Kad se korona virus kao avet proširio svetom, neki su požurili kući da u sigurnosti domovine sačekaju da opasnost prođe. A nisu ih svi srdačno dočekali. Neki su osuli po njima drvlje i kamenje. Dobri su kad šalju pare od kojih Srbija živi, a kad se vrate na svoje, nađu se neki da ih opljunu.
Prema izveštaju Ministarstva finansija, od doznaka iz inostranstva godišnje se na ime podrške porodicama slije oko tri milijarde evra. Legne na bankovne račune gastarbajterskih familija. Ali superupućeni, oni što sve znaju dok broje tuđe pare, procenjuju da je ta suma skoro pa duplo veća. Kad deca punih ruku o praznicima i godišnjim odmorima masovno pohode mame, tate, babe, dede i ostalu mnogobrojnu rodbinu po spisku, ostave im gotovinu - hrpe evra i dolara da im se nađu, za zlu ne trebalo. I mala digresija. Pre nekoliko godina, mesecima se kao vrhunac neukusa i beslovesnost vlasti, uz salve smeha u Singapuru prepričavala onlajn vest iz beogradskih medija. Naime, informaciju o gomilanju grdnih deviznih milijardi iz inostranstva na računima najmilijih i najdražih u Srbiji, pratio je i predlog jednog visokorangiranog državnog službenika da dijaspora novac direktno ulože u privredni razvoj zemlje, a ne da njime hrani porodice. „Jok, nego ćemo vama lopovima da dajemo, kad majci i sestri pošaljem dolare, znam da će dostojanstveno živeti, pa moj boravak u tuđini ima smisla“, govorio je jedan Beograđanin i dodavao klastere reči koje nisu za finu štampu.
Nagradu publike i lista Politika „Milutin Čolić“ na ovogodišnjem 48. Festu „za autentičan, iskren i human film o traganju za srećom u doba velikih migracija“, dobio je režiser Mladen Đorđević za ostvarenje „Sumrak u bečkom haustoru“. Prestižna priznanja je posvetio upravo gastarbajterima o kojima govori njegov film naglasivši, u obraćanju publici festivala, da od njih Srbija i dan-danas živi.
„Činjenica je da gastarbajteri i sad, 2020. godine, dobrim delom izdržavaju Srbiju“, naglašava za NE Mladen Đorđević i dodaje:
„Statistika pokazuje da su u zemljama bivše Jugoslavije uplate iz inostranstva na privatne račune u Srbiji, takozvane doznake, i dalje veće od stranih investicaja i da rastu. Moram da priznam da mi nije prijao animozitet prema gastarbajterima, koji je razvijen tokom epidemije korona virusa. Ti ljudi su dobri kad šalju pare u Srbiju, a sad odjednom ne valjaju ? Vezani su za zavičaj i to je razlog što su se u vreme krize vratili u svoja sela i gradove. Hteli su da budu uz svoje. A mnogi od njih su, kao posledica krize, ostali bez posla u inostranstvu i bili su prinuđeni da se vrate.“
Igrani film sa dokumentarističkim elementima sniman je četiri godine, uglavnom u carskom gradu „na lepom plavom Dunavu” i bio je inspirisan romanom “Sumrak u bečkom haustoru” Darka Markova, taksiste, pisca, glumca… naglašava reditelj.
Nastavak teksta možete pročitati u 70. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija".
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
U trenutku kada se u Evropi polako smiruje prvi nalet virusa korona, EU potresaju rasprave o tome kako finansirati oporavak urušenih ekonomija, prv...
Broj 70, maj 2020.
Mi spasavamo živote. I u to ime, spremni smo na sve. Blokiraćemo celu zemlju jer mi spasavamo živote. Ukinućemo vam pravo na kretanje jer mi spasav...
Broj 70, maj 2020.
Državni zvaničnici često govore da Srbija ima dovoljno novca, deviznih rezervi i rezervi zlata i da će krizu izazvanu korona virusom podneti lak&sc...
Broj 70, maj 2020.
Jedina realna dodatna pomoć koju je država u ovom trenutku obezbedila privredi (ako se ne računa odricanje od kamata i penala na odloženu otplatu o...
Broj 70, maj 2020.
U ovoj situaciji ne možemo očekivati veliki priliv stranih investicija bilo koje vrste. Do sada su investicije pokrivale deficit trgovinske razmene...
Broj 70, maj 2020.
Fiksiranje deviznog kursa, kao inače sasvim legitimna i jednostavna monetarna strategija, zapravo znači stavljanje monetarne politike u funkciju od...
Broj 70, maj 2020.
Politiku upravljanja deviznim rezervama je u nadležnosti Izvršnog odbora NBS (guverner i tri viceguvernera). Guverner podnosi izveštaj Savetu guver...
Broj 70, maj 2020.
Naš biznis je prilično pogođen, ali smo uspeli da održimo nivo rada, uz smanjen promet, ali i uz rad na smanjenju troškova. Mi smo „Anđele“ pokrenu...
Broj 70, maj 2020.
Pored kašnjenja čitavog procesa, nedostaje mera pomoći vlasnicima mikro i malih preduzeća, ugostiteljskim radnjama, frizerskim i kozmetičkim saloni...
Broj 70, maj 2020.
Celo čovečanstvo prvi put u istoriji ujedinjeno je u suočavanju sa pretnjama koje donosi kovid-19 pandemija. Ovo je nezapamćena pretnja po javno zd...
Broj 70, maj 2020.
Ima li aktuelnijeg povoda od korona virusa da razmislimo o odnosu prema resursima kojima raspolažemo, šta radimo sa otpadom, šta kupujemo novcem po...
Broj 70, maj 2020.
Korporativne obveznice odavno postoje na razvijenim tržištima, ali bojim se da bi se u našem slučaju mogle iskoristiti da se pokriju gubici i loši ...
Broj 70, maj 2020.
Javne nabavke su obustavljene 16. marta, a kao razlog za to navodi se zaključak Vlade koji je donet dan ranije,15. marta, kada je i proglašeno vanr...
Broj 70, maj 2020.
Glavni i odgovorni urednik agencije FoNet Zoran Sekulić generacijski pripada novinarima koji su živeli u „nekoliko“ država i preživeli nekoliko van...
Broj 70, maj 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 70, maj 2020.
Ovo je mesto direktnog suočavanja s vremenom prastarih slavnih dinastija od Ahemenida, pa Sasanida, Safavida, Afšanida. Srce grada je zaista ogleda...
Broj 70, maj 2020.
Paletu je uzimao u ruke da zabeleži samo ona lica koja je želeo. Recimo Žorž Sand i Frederik Šopen. Delakroa je ove portrete uradio na jednom platn...
Broj 70, maj 2020.
Narcis se hrani tuđim emocijama, pažnjom i iznad svega divljenjem. U pažnju spada i tzv. negativna pažnja, dakle kritika i neodobravanje. Pažnja je...
Broj 70, maj 2020.
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koj...
Broj 70, maj 2020.
Neki se odluče na kupovinu fensi stolice u kojoj može zasluženo da se odmori. Mir i moć često nisu u korelaciji, pa koliko samo ljudi anksiozno luč...
Broj 70, maj 2020.
Razlog za ljutnju imali su svi. I ateisti zbog privilegovanja verujućih, rimokatolici jer njihov je Uskrs slavljen pod vanrednim uslovima, musliman...
Nema komentara