
Kolumna Biljane Stepanović
Svakom po malo, pa i SNS-u
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
U trenutku kada se u Evropi polako smiruje prvi nalet virusa korona, EU potresaju rasprave o tome kako finansirati oporavak urušenih ekonomija, prvenstveno Italije i Španije. Obe države su već bile u velikim problemima pre desetak godina kada je izbila kriza u evrozoni. Iako su izbegle poniženje da moraju da traže pomoć MMF-a i članica evrozone, ni Italija ni Španija nisu prošle bez ožiljaka. Da se podsetimo, kako bi se Italija „privela redu“, na pritisak Nemačke sklonjen je premijer Berluskoni i doveden tehnokrata Monti; u Španiji je pala vlada premijera Zapatera a posledice krize je platio i njegov naslednik Rahoj.
Italija i Španija (nešto manje glasno to traži i Francuska) insistiraju da podrška za koju bi solidarno garantovale članice EU bude bespovratna, a ne u vidu kredita, Iako je u martu izgledalo da je usaglašen kompromisni predlog angažovanja nešto preko 500 milijardi evra u formi zajmova, već posle nekoliko nedelja Italija i Španija su krenule u novu ofanzivu, pa se sada razmatra podrška od čak 2.000 milijardi evra.
Na poslednjem video-samitu evropskih lidera načelno je dogovoreno da će se podrška realizovati preko novog sedmogodišnjeg budžeta EU koji bi bio značajno uvećan u odnosu na pretkriznu varijantu (predlog treba da pripremi Evropska komisija do 6. maja). Izvori iz EU nisu međutim nimalo optimistični da će se takav budžet usaglasiti u skorije vreme, posebno ne preko video-konferencija, koje nisu pogodne za „teške sastanke“ jer na njima ne postoji mogućnost neposrednih kontakata lidera.
Iza rasprave oko oblika pomoći (kredit ili donacija) krije se fundamentalno pitanje da li će najslabije evropske ekonomije izaći iz krize još slabije i (pre)zaduženije. Pre krize, dug Italije je bio 134% BPD, Francuske 102% a Španije 98%. Svako dalje uvećanje njihovog javnog duga uz pad BDP-a ove godine od 10-15% (po procenama ECB) dovodi ih u neodrživ položaj. Teret ogromnog duga bi činio njihove ekonomije još manje kompetitivnim u odnosu na druge države u zoni evra, čime se dovodi u pitanje i njihov interes da koriste evro kao zajedničku valutu.
Ali sa druge strane, u državama koje su već pružale otpor prilikom usvajanja budžeta EU u februaru ove godine postavlja se pitanje da li njihovi poreski obveznici treba da finansiraju ogromne donacije za države koje nisu ni inače bile ekonomski uspešne.
Obe strane (i tražioci i protivnici donacija) nalaze se u nekom obliku samrtničkog zagrljaja. U Holandiji, najtvrđem protivniku donacija, vladajućoj stranci (koja inače nema stabilnu većinu) duva za vrat tvrdo evroskeptična opozicija dok u Nemačkoj Angela Merkel odlazi iz politike uz ogromnu fragmentaciju političke scene. Obe države čekaju izbori sledeće godine – prihvatanje velikih donacija uništiće šanse vladajućih stranaka. I druga strana ima iste probleme – uzimanje kredita urušiće ionako labilnu vladu u Italiji sa „nestranačkim premijerom“, Španija je jedva formirala vladu koja je na ivici opstanka, a Makrona čekaju izbori 2022. godine uz (i bez ovoga) ogromno nezadovoljstvo u zemlji, pa bi i u tim državama evroskeptici mogli da pomrse račune vlastima.
Debata, koja će po svoj prilici potrajati nekoliko meseci, oblikovaće buduće konture EU – ili će to biti zajednica solidarnosti (uz transfere teže pogođenim državama) ili će prevagnuti tvrda linija štedljivih 4-5 država. Dobro rešenje, prihvatljivo za obe strane, ne vidi se; zato će izlazak iz ovog „samrtničkog zagrljaja“ biti veoma težak; u najgorem scenariju će se obe strane međusobno zadaviti.
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
Mi spasavamo živote. I u to ime, spremni smo na sve. Blokiraćemo celu zemlju jer mi spasavamo živote. Ukinućemo vam pravo na kretanje jer mi spasav...
Broj 70, maj 2020.
Državni zvaničnici često govore da Srbija ima dovoljno novca, deviznih rezervi i rezervi zlata i da će krizu izazvanu korona virusom podneti lak&sc...
Broj 70, maj 2020.
Jedina realna dodatna pomoć koju je država u ovom trenutku obezbedila privredi (ako se ne računa odricanje od kamata i penala na odloženu otplatu o...
Broj 70, maj 2020.
U ovoj situaciji ne možemo očekivati veliki priliv stranih investicija bilo koje vrste. Do sada su investicije pokrivale deficit trgovinske razmene...
Broj 70, maj 2020.
Fiksiranje deviznog kursa, kao inače sasvim legitimna i jednostavna monetarna strategija, zapravo znači stavljanje monetarne politike u funkciju od...
Broj 70, maj 2020.
Politiku upravljanja deviznim rezervama je u nadležnosti Izvršnog odbora NBS (guverner i tri viceguvernera). Guverner podnosi izveštaj Savetu guver...
Broj 70, maj 2020.
Naš biznis je prilično pogođen, ali smo uspeli da održimo nivo rada, uz smanjen promet, ali i uz rad na smanjenju troškova. Mi smo „Anđele“ pokrenu...
Broj 70, maj 2020.
Pored kašnjenja čitavog procesa, nedostaje mera pomoći vlasnicima mikro i malih preduzeća, ugostiteljskim radnjama, frizerskim i kozmetičkim saloni...
Broj 70, maj 2020.
Celo čovečanstvo prvi put u istoriji ujedinjeno je u suočavanju sa pretnjama koje donosi kovid-19 pandemija. Ovo je nezapamćena pretnja po javno zd...
Broj 70, maj 2020.
Ima li aktuelnijeg povoda od korona virusa da razmislimo o odnosu prema resursima kojima raspolažemo, šta radimo sa otpadom, šta kupujemo novcem po...
Broj 70, maj 2020.
Korporativne obveznice odavno postoje na razvijenim tržištima, ali bojim se da bi se u našem slučaju mogle iskoristiti da se pokriju gubici i loši ...
Broj 70, maj 2020.
Javne nabavke su obustavljene 16. marta, a kao razlog za to navodi se zaključak Vlade koji je donet dan ranije,15. marta, kada je i proglašeno vanr...
Broj 70, maj 2020.
Glavni i odgovorni urednik agencije FoNet Zoran Sekulić generacijski pripada novinarima koji su živeli u „nekoliko“ država i preživeli nekoliko van...
Broj 70, maj 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 70, maj 2020.
Ovo je mesto direktnog suočavanja s vremenom prastarih slavnih dinastija od Ahemenida, pa Sasanida, Safavida, Afšanida. Srce grada je zaista ogleda...
Broj 70, maj 2020.
Paletu je uzimao u ruke da zabeleži samo ona lica koja je želeo. Recimo Žorž Sand i Frederik Šopen. Delakroa je ove portrete uradio na jednom platn...
Broj 70, maj 2020.
Narcis se hrani tuđim emocijama, pažnjom i iznad svega divljenjem. U pažnju spada i tzv. negativna pažnja, dakle kritika i neodobravanje. Pažnja je...
Broj 70, maj 2020.
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koj...
Broj 70, maj 2020.
Kad se korona virus kao avet proširio svetom, neki od naših povratnika, gastarbajtera, gastosa, požurili su kući da u sigurnosti domovine sačekaju ...
Broj 70, maj 2020.
Neki se odluče na kupovinu fensi stolice u kojoj može zasluženo da se odmori. Mir i moć često nisu u korelaciji, pa koliko samo ljudi anksiozno luč...
Broj 70, maj 2020.
Razlog za ljutnju imali su svi. I ateisti zbog privilegovanja verujućih, rimokatolici jer njihov je Uskrs slavljen pod vanrednim uslovima, musliman...
Nema komentara