
Kolumna Biljane Stepanović
Svakom po malo, pa i SNS-u
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
Miloš Obradović
0 komentara
Jedina realna dodatna pomoć koju je država u ovom trenutku obezbedila privredi (ako se ne računa odricanje od kamata i penala na odloženu otplatu obaveza prema državi) jeste isplata minimalca. Kao izvor likvidnosti isplata minimalaca takođe kasni, ali se oni ipak bitno razlikuju od ostalih mera jer je samo u njihovom slučaju reč o bespovratnoj pomoći, a ne o pozajmici
Srbija ne pamti da je u istoriji „uspešno“ štampala novac – u 90-im nas je ono koštalo ekonomskog blagostanja dve generacije građana. To ne znači da novac ponekad ne treba da se štampa. Ova kriza je takav trenutak. Problem nije da li štampati, već kad i kako. „Kad“ je bilo juče. Prošlo je već šest nedelja od uvođenja vanrednog stanja, a do privrede Srbije su dosegle samo one mere ekonomske pomoći koje odlažu isplatu poreza i doprinosa na plate prema državi i prema bankama. Kako vreme odmiče, potencijalni efekti štampanja novca postaju sve manji. Proizvodnja u toku vanrednog stanja biće niža, a broj privrednika koji će iz njega izaći prezaduženi biće veći nego što je moralo da bude. Sad je važno da mere pomoći privredi zaista promene i olakšaju uslove njihovog poslovanja. Isplata minimalca će da odigra bitnu ulogu, ali priprema sprovođenja ostalih mera, osim što kasni, ne obećava. Da bi se privrednicima koji još uvek mogu da spasu poslovanje pružila realna pomoć, neko mora da preuzme ogromno povećani rizik u ovim uslovima. Taj neko može samo biti država.
Veliki deo srpske privrede živi i „obrće kapital“ oslanjajući se samo na sopstvene rezerve. To je u ovim uslovima bila dosad srećna okolnost – mala privreda u Srbiji bila je u stanju da nastavi da posluje i onda kad su na svetskim tržištima mnogi krenuli da krahiraju, jer su im presahnuli izvori kreditiranja. Međutim, te su rezerve u prethodnim sedmicama oštro smanjene. Ako želimo da se sad ta privreda ne zaglibi u blatu nelikvidnosti i međusobnih dugovanja, nešto mora istinski da se promeni u uslovima njihovog poslovanja. Za sada, olakšana likvidnost koju je NBS na vreme krenula da ubrizgava u finansijski sistem ne stiže do njih. Ona stiže samo do najbolje uspostavljenih bankarskih klijenata. Većina srpske privrede to nije. Skoro polovina malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, a da ne govorimo o poljoprivrednicima, uopšte ne uzima bankarske kredite. Od one polovine koja se zadužuje, mnogi to rade samo povremeno.
Zasad, podrška kreditiranju banaka neće, kao što je najavljeno, bitnije da promeni uslove u kojima posluje srpska privreda. U ovim neverovatno neizvesnim i svakako visokorizičnim uslovima banke mogu samo vrlo oprezno proširiti krug onih sa kojima rade. I pod najboljim uslovima njihovi krediti ne bi dosegli do dobrog dela manjih, potpuno nepoznatih, ili ranjivih preduzeća. Uslovi još nisu sasvim jasni, ali će biti daleko od „najboljih“. Državne garancije pokrivaju 80% kreditnog iznosa, ali je 100% garantovanje imovinom i dalje takođe uslov, a i način na koji se ta mera sprovodi, dodatna ograničenja, po svemu sudeći će bitno suziti krug preduzeća kojima će se banke usuditi da ih daju. Nadam se da još uvek ima vremena da se nešto promeni, ali u ovim okolnostima biće to kap u moru.
Očekivanje je bilo da će krediti Fonda za razvoj biti ti koji ciljaju na one do kojih je malo verovatno da dosegnu banke. Međutim uslovi za dobijanje kredita preko Fonda za razvoj neshvatljivo su strogi. Kamata nije visoka, 1% sa grejsom od 12 meseci. Međutim, zahteva se obezbeđivanje ličnom imovinom. To su uslovi kreditiranja MSP za normalne, mirne dane! K tome, sužavanje kruga potencijalnih primalaca samo na one koji nisu otpustili zaposlene u procentu većem od 10% obesmišljava meru. Uporedimo to sa primerom Švajcarske koja 100% garantuje kredite u iznosu do 10% od prošlogodišnjih prihoda preduzeća, a 85% za iznose iznad toga. Aplikacije su tako jednostavne da se popunjavaju u jednom danu, kad se i izdaju prve tranše kredita. Recimo da na kraju pola tih kredita ne bude vraćeno, biće to 100 miliona evra dodatnog duga države, pa čak i ako se pokaže da je pola od toga bilo zloupotrebljeno... Zar to nije vredno spasavanja svih onih kojima je taj novac spas, i svih onih koji će zato na vreme biti plaćeni?
Jedina realna dodatna pomoć koju je država u ovom trenutku obezbedila privredi (ako se ne računa odricanje od kamata i penala na odloženu otplatu obaveza prema državi) jeste isplata minimalca. Kao izvor likvidnosti isplata minimalaca takođe kasni, ali se oni ipak bitno razlikuju od ostalih mera jer je samo u njihovom slučaju reč o bespovratnoj pomoći, a ne o pozajmici. Biće dobrodošli kad god da stignu, a i njihova najava bila je važna.
I kod isplate minimalca sprovođenje najavljenih mera donelo je razočaranje - nije reč o punom iznosu bruto minimalca, već preduzeće ostaje dužno za iznos poreza i doprinosa. Ova mera snažno štiti zaposlenost time što se sredstva dodeljuju proporcionalno broju zaposlenih. Međutim, ova mera neće sprečiti otpuštanje baš kod najpogođenijih subjekta sa niskim platama, kao ni kod snažno pogođenih sa većim platama jer uslovljava da primalac nije otpustio više od 10% zaposlenih. A ostaviće ih bez pomoći. Namera da se u najvećoj mogućoj meri zaštiti zaposlenost je na mestu, ali se tom cilju najbolje pomaže tako što se spasava održivost i zdravo poslovanje što većeg dela preduzeća.
Država mora da napravi veliki deficit i uđe u rizike. Oklevanje je razumljivo, ali će na duži rok više da košta. Odakle? Najkraći odgovor je da ne treba zazirati od povećanja javnog duga. Svi će iz ove krize izaći zaduženiji. Strani dug predstavlja prebacivanje platežne moći Srbije iz budućeg u sadašnje vreme. Možemo da se zadužimo i na finansijskom tržištu, a pogotovo kod MMF-a i Evropske unije. Dosad takvu pomoć nismo tražili, što znači da je država procenila da sa rezervama dobro stojimo (u trenutku pisanja ovog teksta nisu javno poznate). Država svakako treba da snažno poveća domaći dug. Nije dovoljno da se osloni na uobičajeni finansijski prostor, već zahteva i „štampanje novca“: NBS mora da emituje novac i pozajmljuje ga bankama, a one da pozajmljuju dalje, uključujući i samoj državi. Takvo štampanja novca nam je nezamislivo. Ali trik je u tome da se štampanim novcem pažljivo upravlja. Ako se kreditira onaj koji zato uspe da podigne proizvodnju, onda će se taj odštampani novac vratiti iz realnih sredstava, iako je u trenutku štampanja bio „fikcija“. Domaći javni dug samo je prebacivanje platežne moći sa jednih građana (budućih poreskih obveznika, ili svih građana, zbog inflacije) na druge (one koji danas prime pomoć). Naravno, to ne sme dugo da traje.
Ako danas pomoć prime oni kojima će to povećati proizvodnju, a ne oni koji imaju imovinu da garantuju otplate duga, takva preraspodela platežne moći postiže dva cilja. Solidarno prebacuje sredstva od onih koji imaju ka onima koji su naročito pogođeni, i omogućava nam da danas i sutra svi zajedno više proizvedemo, a samim tim svi skupa imamo i više da potrošimo.
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
U trenutku kada se u Evropi polako smiruje prvi nalet virusa korona, EU potresaju rasprave o tome kako finansirati oporavak urušenih ekonomija, prv...
Broj 70, maj 2020.
Mi spasavamo živote. I u to ime, spremni smo na sve. Blokiraćemo celu zemlju jer mi spasavamo živote. Ukinućemo vam pravo na kretanje jer mi spasav...
Broj 70, maj 2020.
Državni zvaničnici često govore da Srbija ima dovoljno novca, deviznih rezervi i rezervi zlata i da će krizu izazvanu korona virusom podneti lak&sc...
Broj 70, maj 2020.
U ovoj situaciji ne možemo očekivati veliki priliv stranih investicija bilo koje vrste. Do sada su investicije pokrivale deficit trgovinske razmene...
Broj 70, maj 2020.
Fiksiranje deviznog kursa, kao inače sasvim legitimna i jednostavna monetarna strategija, zapravo znači stavljanje monetarne politike u funkciju od...
Broj 70, maj 2020.
Politiku upravljanja deviznim rezervama je u nadležnosti Izvršnog odbora NBS (guverner i tri viceguvernera). Guverner podnosi izveštaj Savetu guver...
Broj 70, maj 2020.
Naš biznis je prilično pogođen, ali smo uspeli da održimo nivo rada, uz smanjen promet, ali i uz rad na smanjenju troškova. Mi smo „Anđele“ pokrenu...
Broj 70, maj 2020.
Pored kašnjenja čitavog procesa, nedostaje mera pomoći vlasnicima mikro i malih preduzeća, ugostiteljskim radnjama, frizerskim i kozmetičkim saloni...
Broj 70, maj 2020.
Celo čovečanstvo prvi put u istoriji ujedinjeno je u suočavanju sa pretnjama koje donosi kovid-19 pandemija. Ovo je nezapamćena pretnja po javno zd...
Broj 70, maj 2020.
Ima li aktuelnijeg povoda od korona virusa da razmislimo o odnosu prema resursima kojima raspolažemo, šta radimo sa otpadom, šta kupujemo novcem po...
Broj 70, maj 2020.
Korporativne obveznice odavno postoje na razvijenim tržištima, ali bojim se da bi se u našem slučaju mogle iskoristiti da se pokriju gubici i loši ...
Broj 70, maj 2020.
Javne nabavke su obustavljene 16. marta, a kao razlog za to navodi se zaključak Vlade koji je donet dan ranije,15. marta, kada je i proglašeno vanr...
Broj 70, maj 2020.
Glavni i odgovorni urednik agencije FoNet Zoran Sekulić generacijski pripada novinarima koji su živeli u „nekoliko“ država i preživeli nekoliko van...
Broj 70, maj 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 70, maj 2020.
Ovo je mesto direktnog suočavanja s vremenom prastarih slavnih dinastija od Ahemenida, pa Sasanida, Safavida, Afšanida. Srce grada je zaista ogleda...
Broj 70, maj 2020.
Paletu je uzimao u ruke da zabeleži samo ona lica koja je želeo. Recimo Žorž Sand i Frederik Šopen. Delakroa je ove portrete uradio na jednom platn...
Broj 70, maj 2020.
Narcis se hrani tuđim emocijama, pažnjom i iznad svega divljenjem. U pažnju spada i tzv. negativna pažnja, dakle kritika i neodobravanje. Pažnja je...
Broj 70, maj 2020.
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koj...
Broj 70, maj 2020.
Kad se korona virus kao avet proširio svetom, neki od naših povratnika, gastarbajtera, gastosa, požurili su kući da u sigurnosti domovine sačekaju ...
Broj 70, maj 2020.
Neki se odluče na kupovinu fensi stolice u kojoj može zasluženo da se odmori. Mir i moć često nisu u korelaciji, pa koliko samo ljudi anksiozno luč...
Broj 70, maj 2020.
Razlog za ljutnju imali su svi. I ateisti zbog privilegovanja verujućih, rimokatolici jer njihov je Uskrs slavljen pod vanrednim uslovima, musliman...
Nema komentara