
Kolumna Biljane Stepanović
Svakom po malo, pa i SNS-u
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Neki se odluče na kupovinu fensi stolice u kojoj može zasluženo da se odmori. Mir i moć često nisu u korelaciji, pa koliko samo ljudi anksiozno luči znoj na kožnim sedištima, lepeći se za neko odrano tele. Vrsta stolice koju kupimo dosta govori o tome šta smo isprojektovali da smo mi kao ljudi
Već neko vreme živimo u jako čudnom dobu. Ukoliko se „dobom“ može nazvati nešto što se još nije završilo. Zvuči kao definicija besa koju predlaže Hana Arent, opisujući ga kao stanje u kome znamo da možemo da promenimo stvari, a one se uporno ne menjaju. Trenutno živimo jako iščašen bes. Stvari ne možemo sami da promenimo, a one se uporno menjaju. Opet, kao neka izokrenuta pozitivna psihologija: nalik bestseleru Ekharta Tola, „Moć sadašnjeg trenutka“. Ova knjiga nas uči da volimo sopstvenu tišinu i nađemo u njoj snagu. Moć je opasna i krhka kategorija, zato njom pažljivo moramo da upravljamo, kao i vremenom koje nam klizi kroz opsesivno oribane prste.
Vreme kome ne vidimo kraj, a volimo da ga zovemo „život u doba korone“, još uvek nije život. Samo je jedan stravičan trenutak koji nikako da se završi. Moć koju on ima je razorna po našu u svest. Autor koncepta o snazi sadašnjeg trenutka bi, logikom svoje teorije, vrlo verovatno rekao da je naša svest moćna da pažnju ne usmerava na pretnje koje su pred njom. Samo što se čini da trenutno (a trenutak se baš otegao) nema mnogo prostora za tišinu. Morate mnogo da pojačate radio da ne biste čuli komšijine vesti o broju preminulih, novim merama koje nam daju iluziju da je i dalje sve pod kontrolom i tako zaustavili navalu dnevne „virusopolitike“. Čini se da smo rezistenciju na neposrednu informaciju već stekli. Sada možemo da jačamo filozofski imunitet i promislimo vreme koje još uvek nije doba, a to je agonija u doba korone.
Kako je ovo priča o jednoj stolici, pozivanje na dva velika mislioca u uvodu sasvim je dovoljno. Nisu nam potrebni radovi filozofa da bismo razumeli zašto je ona korisna. U jednom davnom izdanju emisije „Utisak nedelje“, Jelena Karleuša se pobunila jer sagovornici mnogo filozofiraju o običnim stvarima. Vrlo dobronamernim tonom, Borka Pavićević ju je prekinula i rekla nešto poput: „Jelena, pa filozofija je vrlo praktična!“ U trenucima velikih svetskih kriza, filozofija je maltene neophodna, jer je u najmanju ruku važno da mišljenje upotrebimo u službi razumevanja, a ne samo prejedanja postojećom informacijom. Barem dok ne dođe neka nova, jer je i misli potrebno hraniti raznovrsno. Dok ovo čitate, možete da se pravite da niste kod kuće koja je posao. Bar na petnaestak minuta promislite vrlo banalne stvari. Jedna od njih je: „Na čemu ja to sedim?“
Vi ste sada verovatno smešteni na stolici, kauču, sedite u obližnjem parku u dozvoljeno vreme i trpite društvenu osudu jer ste sami u prirodi pa se pokrivate novinama, ali kod kuće vas čeka nekakva stolica. Hajde, recimo, da kažemo da imate komplet običnih drvenih kuhinjskih stolica. Vi, stanodavac, roditelji, vaš partner ili prijatelj, neko je kupio tu stolicu. Možda je mnogo starija nego vi, pa sedite u nečemu u čemu su bile zavaljene generacije? Nemamo nameru da razglabamo o „privilegovanosti“, takođe prilično novovekovnom fenomenu. O tome da li smo dobili nešto nezasluženo više ako smo se rodili u dvorcu, imali priliku da studiramo ili pak radimo u trafici gde smo kupili novine. Priča o privilegovanosti se završava činjenicom da svako od nas može da završi na respiratoru.
Nastavak teksta možete pročitati u 70. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija".
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
U trenutku kada se u Evropi polako smiruje prvi nalet virusa korona, EU potresaju rasprave o tome kako finansirati oporavak urušenih ekonomija, prv...
Broj 70, maj 2020.
Mi spasavamo živote. I u to ime, spremni smo na sve. Blokiraćemo celu zemlju jer mi spasavamo živote. Ukinućemo vam pravo na kretanje jer mi spasav...
Broj 70, maj 2020.
Državni zvaničnici često govore da Srbija ima dovoljno novca, deviznih rezervi i rezervi zlata i da će krizu izazvanu korona virusom podneti lak&sc...
Broj 70, maj 2020.
Jedina realna dodatna pomoć koju je država u ovom trenutku obezbedila privredi (ako se ne računa odricanje od kamata i penala na odloženu otplatu o...
Broj 70, maj 2020.
U ovoj situaciji ne možemo očekivati veliki priliv stranih investicija bilo koje vrste. Do sada su investicije pokrivale deficit trgovinske razmene...
Broj 70, maj 2020.
Fiksiranje deviznog kursa, kao inače sasvim legitimna i jednostavna monetarna strategija, zapravo znači stavljanje monetarne politike u funkciju od...
Broj 70, maj 2020.
Politiku upravljanja deviznim rezervama je u nadležnosti Izvršnog odbora NBS (guverner i tri viceguvernera). Guverner podnosi izveštaj Savetu guver...
Broj 70, maj 2020.
Naš biznis je prilično pogođen, ali smo uspeli da održimo nivo rada, uz smanjen promet, ali i uz rad na smanjenju troškova. Mi smo „Anđele“ pokrenu...
Broj 70, maj 2020.
Pored kašnjenja čitavog procesa, nedostaje mera pomoći vlasnicima mikro i malih preduzeća, ugostiteljskim radnjama, frizerskim i kozmetičkim saloni...
Broj 70, maj 2020.
Celo čovečanstvo prvi put u istoriji ujedinjeno je u suočavanju sa pretnjama koje donosi kovid-19 pandemija. Ovo je nezapamćena pretnja po javno zd...
Broj 70, maj 2020.
Ima li aktuelnijeg povoda od korona virusa da razmislimo o odnosu prema resursima kojima raspolažemo, šta radimo sa otpadom, šta kupujemo novcem po...
Broj 70, maj 2020.
Korporativne obveznice odavno postoje na razvijenim tržištima, ali bojim se da bi se u našem slučaju mogle iskoristiti da se pokriju gubici i loši ...
Broj 70, maj 2020.
Javne nabavke su obustavljene 16. marta, a kao razlog za to navodi se zaključak Vlade koji je donet dan ranije,15. marta, kada je i proglašeno vanr...
Broj 70, maj 2020.
Glavni i odgovorni urednik agencije FoNet Zoran Sekulić generacijski pripada novinarima koji su živeli u „nekoliko“ država i preživeli nekoliko van...
Broj 70, maj 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 70, maj 2020.
Ovo je mesto direktnog suočavanja s vremenom prastarih slavnih dinastija od Ahemenida, pa Sasanida, Safavida, Afšanida. Srce grada je zaista ogleda...
Broj 70, maj 2020.
Paletu je uzimao u ruke da zabeleži samo ona lica koja je želeo. Recimo Žorž Sand i Frederik Šopen. Delakroa je ove portrete uradio na jednom platn...
Broj 70, maj 2020.
Narcis se hrani tuđim emocijama, pažnjom i iznad svega divljenjem. U pažnju spada i tzv. negativna pažnja, dakle kritika i neodobravanje. Pažnja je...
Broj 70, maj 2020.
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koj...
Broj 70, maj 2020.
Kad se korona virus kao avet proširio svetom, neki od naših povratnika, gastarbajtera, gastosa, požurili su kući da u sigurnosti domovine sačekaju ...
Broj 70, maj 2020.
Razlog za ljutnju imali su svi. I ateisti zbog privilegovanja verujućih, rimokatolici jer njihov je Uskrs slavljen pod vanrednim uslovima, musliman...
Nema komentara