
Kolumna Biljane Stepanović
Svakom po malo, pa i SNS-u
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
Vojislav Vuksanović
0 komentara
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koji nisu zavisnici i nemaju nikakav problem u tom smislu. Ove situacije pogoduju razvoju zavisnosti, ali i mentalnih bolesti, ili ih pogoršanju, ali se u ovim okolnostima manji broj ljudi javlja na lečenje i traži pomoć, pa onda dođe do eksplozije posle toga
Kako ova vanredna situacija i izolacija utiču na ljude koji nemaju konkretan problem, ali osećaju pojedine nelagodnosti, pojačan strah ili depresiju? Koliko interneta je previše i kako da prepoznamo da li imamo problem, zašto su kockarnice poslednje zatvorene i kako prilagoditi svakodnevni život da bismo lakše prebrodili krizu. Kako vanredno stanje utiče na zavisnike, koje su bolesti zavisnosti rasprostranjene u Srbiji? Ovo su pitanja na koja za „Novu ekonomiju“ odgovara prim. dr Aleksandar Ramah, psihijatar koji 30 godina radi u oblasti lečenja bolesti zavisnosti.
Kako izolacija uzrokovana korona virusom utiče na bolesti zavisnosti u generalnom smislu, ima li situacija da nekome pogoduje manjak socijalne interakcije?
Generalno je zanemarljiv broj osoba kojima ovo stanje izolacije pogoduje i to je nešto što je karakteristično za sve kategorije, čak i za ljude koji nisu zavisnici i nemaju nikakav problem u tom smislu. Ako govorimo sa aspekta zavisnosti, paradoks je u tome da većina nastavlja sa uspostavljenim obrascima ponašanja. Mogu se javiti pogoršanja, koja su više indirektna, gde je, na primer, neko izgubio posao, pa ima manje novca i samim tim i teže dolazi do droge ili neće imati novac za kocku, ali iskustvo govori da se retko dešavaju situacije u kojima neko kaže „teže mi je da stignem do droge, pa ću da prestanem“. To se praktično ne dešava, ljudi u tim okolnostima pronalaze načine kako da stignu do toga što smatraju da im je potrebno, nezadovoljni su i frustrirani ako to nisu u mogućnosti. Može se desiti da se trenutno smanji upotreba ili napravi neka pauza, ali čim se vrati stanje u normalu, obično se nastavlja sa upotrebom.
Postoje li primeri gde se stanje pogoršava zbog izolacije?
Uz zavisnost ide i takozvano zavisničko ponašanje i zavisnici su spremni da modifikuju ponašanje u skladu sa situacijom i da pronađu način da stignu do objekta zavisnosti. Sa druge strane se snalaze i preprodavci tih supstanci i prilagođavaju se datim okolnostima, tako da i dileri menjaju ponašanje i nalaze način da dostave supstance.
Pogoršanje stanja je u tom smislu više indirektno, ova situacija utiče na sve ljude i neminovno utiče i na zavisnike, tako da oni kao i svi drugi ljudi imaju osećanja straha, ugroženosti, neizvesnosti i slično. Javljaju se pojačani konflikti ukoliko je osoba u nekim partnerskim odnosima ili živi u zajednici, tako da se to može okarakterisati kao blago pogoršanje, ali to sve važi i za ljude koji nemaju konkretan problem.
Ovde možemo napraviti paralelu i uporediti ovo vanredno stanje sa onim iz 1999. godine, kada je bilo bombardovanje Srbije i vanredna situacija u vezi sa tim. Taj primer je pokazao da ove vanredne okolnosti dosta pogoduju i razvoju zavisnosti. Ljudi često razmišljaju: „Da uzmem nešto da se opustim, da mi brže prođe vreme, da zaboravim na brige…“ U tom smislu ove situacije pogoduju razvoju ili pogoršanju zavisnosti, ali i mentalnih bolesti, a takođe je karakteristično da se u ovim okolnostima manji broj ljudi javlja na lečenje i traži pomoć, ali onda dođe do eksplozije posle toga. Baš te 1999. godine se ispostavilo da je dosta mladih u tom periodu, za vreme bombardovanja, počelo da uzima razne supstance, a sve to je došlo na naplatu posle godinu ili dve dana.
Nastavak teksta možete pročitati u 70. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija".
Broj 70, maj 2020.
I tako su omraženi srpski tajkuni i onaj najgori među njima, a svi znamo ko je taj, ubedili srpskog predsednika da povuče svoju odluku da nas zaspe...
Broj 70, maj 2020.
U trenutku kada se u Evropi polako smiruje prvi nalet virusa korona, EU potresaju rasprave o tome kako finansirati oporavak urušenih ekonomija, prv...
Broj 70, maj 2020.
Mi spasavamo živote. I u to ime, spremni smo na sve. Blokiraćemo celu zemlju jer mi spasavamo živote. Ukinućemo vam pravo na kretanje jer mi spasav...
Broj 70, maj 2020.
Državni zvaničnici često govore da Srbija ima dovoljno novca, deviznih rezervi i rezervi zlata i da će krizu izazvanu korona virusom podneti lak&sc...
Broj 70, maj 2020.
Jedina realna dodatna pomoć koju je država u ovom trenutku obezbedila privredi (ako se ne računa odricanje od kamata i penala na odloženu otplatu o...
Broj 70, maj 2020.
U ovoj situaciji ne možemo očekivati veliki priliv stranih investicija bilo koje vrste. Do sada su investicije pokrivale deficit trgovinske razmene...
Broj 70, maj 2020.
Fiksiranje deviznog kursa, kao inače sasvim legitimna i jednostavna monetarna strategija, zapravo znači stavljanje monetarne politike u funkciju od...
Broj 70, maj 2020.
Politiku upravljanja deviznim rezervama je u nadležnosti Izvršnog odbora NBS (guverner i tri viceguvernera). Guverner podnosi izveštaj Savetu guver...
Broj 70, maj 2020.
Naš biznis je prilično pogođen, ali smo uspeli da održimo nivo rada, uz smanjen promet, ali i uz rad na smanjenju troškova. Mi smo „Anđele“ pokrenu...
Broj 70, maj 2020.
Pored kašnjenja čitavog procesa, nedostaje mera pomoći vlasnicima mikro i malih preduzeća, ugostiteljskim radnjama, frizerskim i kozmetičkim saloni...
Broj 70, maj 2020.
Celo čovečanstvo prvi put u istoriji ujedinjeno je u suočavanju sa pretnjama koje donosi kovid-19 pandemija. Ovo je nezapamćena pretnja po javno zd...
Broj 70, maj 2020.
Ima li aktuelnijeg povoda od korona virusa da razmislimo o odnosu prema resursima kojima raspolažemo, šta radimo sa otpadom, šta kupujemo novcem po...
Broj 70, maj 2020.
Korporativne obveznice odavno postoje na razvijenim tržištima, ali bojim se da bi se u našem slučaju mogle iskoristiti da se pokriju gubici i loši ...
Broj 70, maj 2020.
Javne nabavke su obustavljene 16. marta, a kao razlog za to navodi se zaključak Vlade koji je donet dan ranije,15. marta, kada je i proglašeno vanr...
Broj 70, maj 2020.
Glavni i odgovorni urednik agencije FoNet Zoran Sekulić generacijski pripada novinarima koji su živeli u „nekoliko“ država i preživeli nekoliko van...
Broj 70, maj 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 70, maj 2020.
Ovo je mesto direktnog suočavanja s vremenom prastarih slavnih dinastija od Ahemenida, pa Sasanida, Safavida, Afšanida. Srce grada je zaista ogleda...
Broj 70, maj 2020.
Paletu je uzimao u ruke da zabeleži samo ona lica koja je želeo. Recimo Žorž Sand i Frederik Šopen. Delakroa je ove portrete uradio na jednom platn...
Broj 70, maj 2020.
Narcis se hrani tuđim emocijama, pažnjom i iznad svega divljenjem. U pažnju spada i tzv. negativna pažnja, dakle kritika i neodobravanje. Pažnja je...
Broj 70, maj 2020.
Kad se korona virus kao avet proširio svetom, neki od naših povratnika, gastarbajtera, gastosa, požurili su kući da u sigurnosti domovine sačekaju ...
Broj 70, maj 2020.
Neki se odluče na kupovinu fensi stolice u kojoj može zasluženo da se odmori. Mir i moć često nisu u korelaciji, pa koliko samo ljudi anksiozno luč...
Broj 70, maj 2020.
Razlog za ljutnju imali su svi. I ateisti zbog privilegovanja verujućih, rimokatolici jer njihov je Uskrs slavljen pod vanrednim uslovima, musliman...
Nema komentara