
Kolumna Biljane Stepanović
Ko treba da deli pare, a ko ordenje
Broj 71, jun 2020.
Sasvim je nepotrebno bilo kome bacati na sto floskulu da je „dug zao drug“. Nema onoga ko o tome ne zna. Ali – kad dođu teška vremena, kao što celo...
Srbija je u maju izdala obveznice na stranim finansijskim tržištima u visini dve milijardi evra za period od sedam godina sa efektivnom kamatom od 3,375% godišnje. To su znatno nepovoljniji uslovi u odnosu na emisiju iz prethodne godine: u junu je kamata (za desetogodišnje, a ne sedmogodišnje obveznice!) iznosila 1,6%, a u novembru (prilikom reotvaranja) 1,25%. Kamata je skočila za više od 2% za par meseci - za desetogodišnje hartije bila bi verovatno preko 4%, pa se vlast opredelila za kraći period.
Konkretno, na dve milijarde evra za kamate država mora da plati 35 miliona evra više godišnje nego za junsku emisiju, odnosno preko 40 miliona evra više u odnosu na novembarsku emisiju.
Nije sporno da su okolnosti na međunarodnom finansijskom tržištu nepovoljnije nego prošle godine, ali to ne objašnjava ovoliki rast kamate. Treba uzeti u obzir da hrvatska 10-godišnja obveznica u ovom trenutku ima prinos od 1,35% godišnje, a bugarska 7-godišnja obveznica 0,6%, pa se lako može zaključiti da investitori nemaju previše poverenja u ekonomsku perspektivu Srbije.
Pri tome, treba imati u vidu da javni dug Hrvatske početkom godine bio čak 80% BDP-a naspram našeg od 52% BDP i da Hrvatsku očekuje užasno težak udar usled izvesnog kraha turističke sezone (turizam čini preko 15% društvenog proizvoda te države).
Vlast pokušava da emisiju obveznica predstavi kao uspeh, a narod se neprestano bombarduje optimističkim vestima. Predsednik Vučić nam čak obećava da ćemo biti „najbolji u Evropi“, odnosno da ćemo najmanje (pro)pasti ove godine, a da ćemo najbrže rasti iduće godine.
Međutim, da u projekcije vladinih finansijskih stručnjaka ne treba preterano verovati, govori podatak o visini neposredne državne pomoći privatnom sektoru (tromesečni minimalac koji dobijaju privatna preduzeća i preduzetnici). Krajem marta, kada su mere predstavljene javnosti, u opticaju je bio iznos od nešto preko 77 milijardi dinara izdvajanja za tu namenu. Međutim, posle usvajanja odgovarajućih propisa, kada su privatni subjekti podneli prijave Poreskoj upravi, ispostavilo se da treba isplatiti pomoć za više od milion preduzetnika i zaposlenih u privatnom sektoru, pa je za državnu pomoć u rebalansu budžeta predviđeno preko 97 milijardi dinara. Odnosno, država će za pomoć isplatiti čak 25% više sredstava nego što su predvideli u ministarstvu finansija na početku krize.
Drastičan „promašaj“ pokazuje da vlast nema adekvatne projekcije ekonomskih pokazatelja, kao što je broj zaposlenih u privatnom sektoru. Naravno, postavlja se i logično pitanje koliko su realne projekcije deficita u budžetu, odnosno, da li će rupa biti samo projektovanih tri milijarde evra ili znatno veća?
Umesto najboljeg od svih svetova, jesen i zima će pokazati dubinu problema, a država će morati da pribegne značajnim racionalizacijama tekuće potrošnje, ali i investicija, uz odustajanje od čitavog niza preskupih projekata koji ne donose neposredne efekte, kao što su auto-put „Karađorđe“, beogradski metro, tunel kroz Frušku goru i slično.
Država će ove godine morati da na međunarodnom tržištu pozajmi bar još četiri milijardi evra. Strani kreditori su sa ovom emisijom već pokazali da nemaju previše poverenja u naše „sjajne“ javne finansije; svaka sledeća tranša zaduživanja biće po svoj prilici uz još veću kamatu. Sigurno je i da potreba da se podeli „helikopterskih“ 100 evra svakom građaninu ne uliva nimalo poverenja u kvalitet ekonomske politike kod finansijskih investitora. Zato je važno da naredni potezi vlasti ne budu populistički i da se što pre pristupi racionalizaciji troškova, primereno dubokoj krizi koja predstoji.
Broj 71, jun 2020.
Sasvim je nepotrebno bilo kome bacati na sto floskulu da je „dug zao drug“. Nema onoga ko o tome ne zna. Ali – kad dođu teška vremena, kao što celo...
Broj 71, jun 2020.
Preživesmo. Vanredno stanje i najduži policijski časovi u novijoj srpskoj istoriji, a i istoriji kao takvoj, najzad su iza nas. Ali šta sada, šta d...
Broj 71, jun 2020.
U kriznim situacijama kao što je pandemija COVID-19, vidimo da su se svi ujedinili kako bismo što lakše i brže prebrodili ovu zaista tešku situacij...
Broj 71, jun 2020.
U skladu sa motom održivog poslovanja „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija napravila je promene u svom asortimanu, a sve u cilju odgovornog odno...
Broj 71, jun 2020.
Moje iskreno mišljenje je da je država morala da pomogne više malim i srednjim preduzećima jer su ona okosnica privrede u svakoj državi, pa i na&sc...
Broj 71, jun 2020.
Kao neko ko je nekoliko godina radio na razvoju vakcina mogu da kažem da taj proces nije nimalo jednostavan niti brz i može da potraje i po 20 godi...
Broj 71, jun 2020.
Pandemija je za digitalizaciju u Srbiji učinila više nego bilo koji državni program. Promenila je iskustvo ljudi, koji su se prvi put našli u prili...
Broj 71, jun 2020.
Sada је kriva korona – strukturne anomalije sistema volšebno će biti zaboravljene, dok će ekonomski model razvijenih zemalja ostati neupitan. Uprav...
Broj 71, jun 2020.
Dosta je nepoznanica koje nosi ova epidemija. Na delu je prilagođavanje u pokretu, pogotovo u industrijskim sektorima koji su pretrpeli najveći pad...
Broj 71, jun 2020.
Tokom prošle godine 549 javnih preduzeća napravilo pet miliona evra gubitka uz 244 miliona evra subvencija, dok su tokom 2018. godine javna preduze...
Broj 71, jun 2020.
Hirurške maske koje su nekada zdravstvene ustanove mogle da kupe za manje od 2 dinara, sada su spremne da plate i do 30 puta više. Ipak, mnoge boln...
Broj 71, jun 2020.
Na početku da krenemo od toga kako smo se našli ovde gde smo se našli. Čini mi se da mi živimo u jednom institucionalnom rasulu, naše društvo je u ...
Broj 71, jun 2020.
Možda je zaista gavran, a ne grlica, glavni junak priče o Nojevoj barci? Bolji je letač i pametniji od grlice. Po toj teoriji, Noje je iz marketin...
Broj 71, jun 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 71, jun 2020.
Popularnost ova kuća stiče 2012. godine sa rediteljem Goranom Paskaljevićem i filmom „Kad svane dan“ snimljenim u ovom objektu. I tako velelepno zd...
Broj 71, jun 2020.
Imali su mladost, snagu i entuzijazam. Roseti je imao i snažnu harizmu koja ga je postavila u centar Bratstva prerafaelita. Magični realizam njihov...
Broj 71, jun 2020.
Imala sam partnera iz tog klastera, te su mi sve nijanse sprege mama-sin poznate. Pa iako sam podmirivala sve njegove prohteve, mnogo sam žvanjkala...
Broj 71, jun 2020.
Sve je počelo tako šta ja zapravo nisam temeljno shvatala pojam „white water raftinga“. U suštini, znala sam šta je splavarenje, ali i mislila u sv...
Broj 71, jun 2020.
Prvi korak je uvek otvorenost da se zaista iskreno čuje šta mi taj drugi govori. To znači ne samo da sedim mirno i ne upadam drugom u reč, a u stva...
Nema komentara