
Kolumna Bogdana Petrovića
Kamatni udar na srpsko zaduženje
Broj 71, jun 2020.
Srbija je u maju izdala obveznice na stranim finansijskim tržištima u visini dve milijardi evra za period od sedam godina sa efektivnom kamatom od ...
Sasvim je nepotrebno bilo kome bacati na sto floskulu da je „dug zao drug“. Nema onoga ko o tome ne zna. Ali – kad dođu teška vremena, kao što celom svetu pa i nama upravo dolaze, onda dug postaje najbolji drug. To se dešava kad nemate kud. Kasa prazna, dugovi se gomilaju, a nekako moraju da se plate i onda, logično, idete kod onoga ko novca ima. Koja je cena pozajmice, zajedno sa svim ostalim uslovima, određuje onaj ko ga daje. Da li će tu cenu da prihvati, sa svim uslovima, određuje onaj ko ga uzima. Ako se poklope, onda je u redu. Ako ne, obe strane traže dalje. Ili pregovaraju, postoji i ta opcija.
Ako ova opšta i osnovna pravila prebacimo na državu Srbiju, ona je put od izjava predsednika države i ministra finansija da mi imamo para koliko nam treba, pa će kriza ceo svet da urniše ali nas neće, do ponosnog hvalisanja kako je „Srbija prva izašla na Londonsku berzu da proda svoje obveznice“ prošla za jedva dve-tri nedelje. Čak je i fakat da smo prvi potrčali da se zadužimo iskorišćen za PR – narod treba da pomisli kako smo mi nešto najspretniji i najbolje prodajemo obveznice, svi se otimaju o nas.
Ekonomisti, pak, smatraju da je visoka kamata po kojoj smo se tom prilikom zadužili, najviša u regionu, pokazatelj koliko se Srbija loše kotira na međunarodnom tržištu kapitala.
Da krenemo, međutim, redom.
Rebalansom budžeta Srbije za 2020. godinu (koji prvi put nije usvojila Skupština Srbije kao zakon, nego Vlada Srbije kao uredbu) predviđeno je da se država Srbija zaduži za 7,5 milijardi evra do kraja 2020. godine. Plan Ministarstva finansija je da se 3,8 milijardi evra zaduži na domaćem tržištu, do tri milijarde evra na međunarodnom tržištu emisijom evroobveznica, dok će se oko 650 miliona evra pozajmiti kod institucionalnih kreditora, Svetske banke, Razvojne banke Saveta Evrope, Azijske infrastrukturne banke itd.
Fiskalni savet Srbije prethodno je procenio da se Srbija tokom 2020. mora zadužiti minimalno 6,5 milijardi evra: tri milijarde evra za otplatu glavnice dospelog spoljnog duga i 3,5 milijardi evra za pokriće deficita budžeta nastalog zbog smanjenih budžetskih prihoda izazvanih ekonomskim zastojem i uvećanim budžetskim davanjima iz paketa ekonomske pomoći privredi i građanima, uglavnom zbog korona krize.
Ova projekcija Fiskalnog saveta je pravljena na osnovu procene Ministarstva finansija o padu BDP-a od dva odsto, dok je recimo kasnije MMF objavio projekciju o padu od tri odsto, što bi bilo među najmanjim recesijama u Evropi.
Država Srbija ovu procenu Fiskalnog saveta o nivou zaduženja povećala je za još milijardu evra, da bi se izbegao još jedan eventualni rebalans budžeta do kraja godine.
Srbija se zadužila od sredine marta do sada na domaćem tržištu prodajom dinarskih obveznica u vrednosti od 1,12 milijardi evra sa rokom dospeća od jedne do 12 godina i kamatama od 1,8 do 2,6% godišnje. Zadužila se na domaćem tržištu za još 90 miliona evra, ali u evrima.
Ekonomisti u Srbiji odmah su skrenuli pažnju da se ne sme preterivati u zaduživanju na domaćem tržištu, jer ako banke svoju likvidnost usmere u kupovinu državnih obveznica, neće ostati novca za kreditiranje privrede kojoj su krediti potrebni da bi preživela.
Republika Srbija u Londonu je emitovala i sedmogodišnje evroobveznice u vrednosti dve milijarde evra sa godišnjom kamatnom stopom (kuponom) od 3,125 odsto i stopom prinosa od 3,375 odsto. Prethodne sedmogodišnje evroobveznice emitovane sredinom 2018. godine otišle su po kamatnoj stopi od 2,5 odsto.
Velike polemike u javnosti izazvala je odluka države Srbije da ne uzme ponuđeni kredit od 700 miliona evra od MMF-a za saniranje posledica kovida-19, uz argument kritičara da je ovaj kredit znatno jeftiniji od kamate koja je plaćena na komercijalnom tržištu.
Odgovor Narodne banke Srbije bio je sledeći: to je kredit koji je namenjen podršci deviznim rezervama i platnom bilansu i zato taj kredit Srbiji sada nije potreban. Ona ima devizne rezerve veće od 13 milijardi evra i nema platnobilansnih problema.
To je, za sada, tačno. Fiskalni savet, pak, u svom izveštaju ne isključuje mogućnost da se Srbija do kraja godine naknadno obrati MMF-u za kreditnu podršku.
Ovde glavni problem nije pitanje – da li uzeti kredit od MMF-a za jednu namenu po nižoj kamati, ili od komercijalnih kreditora za druge namene po višoj kamati. Načelno, to zavisi od potrebe države i namene kredita. Naš problem je drugi – pravna država toliko je razorena, svaka kontrola uništena, Aleksandar Vučić sa mesta predsednika države suprotno Ustavu sam odlučuje od koga će uzeti, a kome dati novac, da više niko ne veruje kako su odluke koje donosi u najboljem interesu države i građana i da će se novac trošiti domaćinski ako nema MMF za vratom. Da Aleksandar Vučić deli samo ordenje, kako Ustav Srbije predviđa, moglo bi mu se verovati. Ovako ne može.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 71, jun 2020.
Srbija je u maju izdala obveznice na stranim finansijskim tržištima u visini dve milijardi evra za period od sedam godina sa efektivnom kamatom od ...
Broj 71, jun 2020.
Preživesmo. Vanredno stanje i najduži policijski časovi u novijoj srpskoj istoriji, a i istoriji kao takvoj, najzad su iza nas. Ali šta sada, šta d...
Broj 71, jun 2020.
U kriznim situacijama kao što je pandemija COVID-19, vidimo da su se svi ujedinili kako bismo što lakše i brže prebrodili ovu zaista tešku situacij...
Broj 71, jun 2020.
U skladu sa motom održivog poslovanja „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija napravila je promene u svom asortimanu, a sve u cilju odgovornog odno...
Broj 71, jun 2020.
Moje iskreno mišljenje je da je država morala da pomogne više malim i srednjim preduzećima jer su ona okosnica privrede u svakoj državi, pa i na&sc...
Broj 71, jun 2020.
Kao neko ko je nekoliko godina radio na razvoju vakcina mogu da kažem da taj proces nije nimalo jednostavan niti brz i može da potraje i po 20 godi...
Broj 71, jun 2020.
Pandemija je za digitalizaciju u Srbiji učinila više nego bilo koji državni program. Promenila je iskustvo ljudi, koji su se prvi put našli u prili...
Broj 71, jun 2020.
Sada је kriva korona – strukturne anomalije sistema volšebno će biti zaboravljene, dok će ekonomski model razvijenih zemalja ostati neupitan. Uprav...
Broj 71, jun 2020.
Dosta je nepoznanica koje nosi ova epidemija. Na delu je prilagođavanje u pokretu, pogotovo u industrijskim sektorima koji su pretrpeli najveći pad...
Broj 71, jun 2020.
Tokom prošle godine 549 javnih preduzeća napravilo pet miliona evra gubitka uz 244 miliona evra subvencija, dok su tokom 2018. godine javna preduze...
Broj 71, jun 2020.
Hirurške maske koje su nekada zdravstvene ustanove mogle da kupe za manje od 2 dinara, sada su spremne da plate i do 30 puta više. Ipak, mnoge boln...
Broj 71, jun 2020.
Na početku da krenemo od toga kako smo se našli ovde gde smo se našli. Čini mi se da mi živimo u jednom institucionalnom rasulu, naše društvo je u ...
Broj 71, jun 2020.
Možda je zaista gavran, a ne grlica, glavni junak priče o Nojevoj barci? Bolji je letač i pametniji od grlice. Po toj teoriji, Noje je iz marketin...
Broj 71, jun 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 71, jun 2020.
Popularnost ova kuća stiče 2012. godine sa rediteljem Goranom Paskaljevićem i filmom „Kad svane dan“ snimljenim u ovom objektu. I tako velelepno zd...
Broj 71, jun 2020.
Imali su mladost, snagu i entuzijazam. Roseti je imao i snažnu harizmu koja ga je postavila u centar Bratstva prerafaelita. Magični realizam njihov...
Broj 71, jun 2020.
Imala sam partnera iz tog klastera, te su mi sve nijanse sprege mama-sin poznate. Pa iako sam podmirivala sve njegove prohteve, mnogo sam žvanjkala...
Broj 71, jun 2020.
Sve je počelo tako šta ja zapravo nisam temeljno shvatala pojam „white water raftinga“. U suštini, znala sam šta je splavarenje, ali i mislila u sv...
Broj 71, jun 2020.
Prvi korak je uvek otvorenost da se zaista iskreno čuje šta mi taj drugi govori. To znači ne samo da sedim mirno i ne upadam drugom u reč, a u stva...
Nema komentara