
Kolumna Biljane Stepanović
Zakon ekspres lonca
Broj 72, jul 2020.
Do izbora je sve teklo odlično, bolje nije moglo: koronu smo pobedili, prestala je da se širi, naglo smo izlečili stotine obolelih, broj novoobolel...
Broj 72, jul 2020.
Ivana Pavlović
0 komentara
Dalekosežne posledice krize mogu se ublažiti strateškim investiranjem u oporavak, pre svega u MSP, preduzeća sa srednjom tržišnom kapitacijalizom i mikrokompanije. EIB-ov paket pomoći za privredu zajedno sa postojećim kreditnim linijama mogao bi da se iskoristi za ubrizgavanje kapitala na tržište zarad podrške u očuvanju radnih mesta i biznisa, pogotovo za sektore koji su pretrpeli najveće gubitke, kaže u ekskluzivnom intervjuu za „Novu ekonomiju“ Dario Skanapijeko, potpredsednik EIB
EU će ove godine biti značajno pogođena ekonomskom krizom. Prolećna prognoza Evropske komisije predviđa pad BDP-a od 7,4%. Kakav će biti fiskalni odgovor EU i koja je uloga Evropske investicione banke u tome?
Naša uloga, kao najveće multilateralne finansijske institucije i banke EU, biće u tome da nastavimo sa analizom potreba i zahteva tržišta svake zemlje pojedinačno, kako bismo u skladu sa tim obezbedili potrebne finansije. Na ovaj način, EIB doprinosi ekonomskom i socijalnom oporavku svih zemalja u kojima posluje, što podrazumeva EU i preko 100 zemalja izvan EU. U periodu posle pandemije, nastojaćemo da obezbedimo pravovremena sredstva za zdravstveni i privredni sektor koji su najpogođeniji krizom, kako bi podmirili najurgentnije potrebe. U te svrhe pripremili smo prvi paket finansijske pomoći za zemlje EU i nastavićemo da ga povećavamo kako bismo raspodelili 200 milijardi evra za podršku realnoj ekonomiji, pre svega malim i srednjim preduzećima. Za preko 100 zemalja van EU obezbedili smo 5,2 milijarde evra, u okviru kojih je 1,7 milijardi evra predviđeno za Zapadni Balkan, kao paket hitne pomoći u borbi protiv posledica pandemije kovida-19.
Kako vidite ekonomski oporavak EU? Optimisti to vide u obliku slova V, ali manje optimistični to vide kao U ili čak W.
Ekonomski razvoj zemalja EU neće se odvijati istim intenzitetom u svim regionima. Zavisiće od brzine kojom će uspeti da izađu iz pandemije i počnu sa oživljavanjem ekonomije. Na primer, neke zemlje su se oslanjale na turizam koji je imao najveći udeo u nacionalnom BDP-a, a ovaj sektor je doživeo najozbiljniji udar tokom krize i nakon nje. Kod ovakvih slučajeva, EIB će takođe pomoći i već sada je namenio 600 miliona evra samo za privatni sektor. Obnova poslovanja, očuvanje radnih mesta i sposobnosti kompanija da apliciraju za nove investicije u budućnosti biće neki od glavnih prioriteta na putu ekonomskog oporavka.
Evropska investiciona banka pruža veliki doprinosi finansijskoj podršci EU vrednoj 3,3 milijarde evra namenjenoj postpandemijskom oporavku Zapadnog Balkana. Da li možete da nam kažete nešto više o tom programu?
Ova finansijska podrška je rezultat zajedničkih napora EU i Evropske investicione banke, što pokazuje našu čvrstu posvećenost partnerskim zemljama Zapadanog Balkana u vreme ovih izazova bez presedana. EIB učestvuje sa 1,7 milijardi evra u ovom finansijsku programu koji je usmeren u dva ključna sektora – zdravstveni i sektor malih i srednjih preduzeća.
Pored ubrzane pomoći za rešavanje najurgentnijih problema izazvanih krizom, EIB će podržati partnerske zemlje na putu njihovog dugoročnog oporavka. Želja nam je da strateškim investicijama u zdravstvo i lokalne privrede osnažimo ove sektore kako bi daleko spremnije dočekali potencijalne nove krize. Podržaćemo ulaganje u modernizaciju i obnovu zdravstvene infrastrukture i time doprineti kvalitetnijoj medicinskoj nezi dostupnoj svima i povećanoj otpornosti prema budućim zdravstvenim krizama. Za dugoročni oporavak zemalja Zapadanog Balkana EIB je pripremio portfolio projekata u ukupnoj vrednosti od 2,3 milijarde evra i njihova realizacija bi mogla da se očekuje u narednom periodu.
Nastavak teksta možete pročitati u 72. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija".
Broj 72, jul 2020.
Do izbora je sve teklo odlično, bolje nije moglo: koronu smo pobedili, prestala je da se širi, naglo smo izlečili stotine obolelih, broj novoobolel...
Broj 72, jul 2020.
Organizovati rad za preko hiljadu ljudi, u vanrednim okolnostima koje su se svakodnevno menjale i razvijale, zaista je nešto što nisam iskusio do s...
Broj 72, jul 2020.
Za mene je najvažnije da je Hemofarm tokom korone poslovao odgovorno i u skladu sa našom misijom – da vodimo računa o zdravlju ljudi. To smo učinil...
Broj 72, jul 2020.
Vanredno stanje uvedeno zbog virusa korona „uspavalo“ je i stanovništvo i privredu Srbije. Na samom početku krize svi bankarski krediti su automats...
Broj 72, jul 2020.
Na mnogim mestima počinjene su neoprostive greške, a vrh vlasti, koji je po logici kadrovskog orkestriranja i dirigovanja saodgovoran za takve gre&...
Broj 72, jul 2020.
Vučić se, koncentrišući svu moć u državi i razarajući bez milosti sve političke protivnike, ipak žestoko preigrao. I njegova „servilnost“ prema zap...
Broj 72, jul 2020.
Pošto nisu svi studenti ambiciozni, oni koji daju sve od sebe se lepo snađu. Ali za neke više korake, ako neko završi u nekoj revizorskoj firmi - t...
Broj 72, jul 2020.
Suočeni sa krizom usled pandemije COVID-19, mali i srednji biznisi koji ranije nisu imali svoju online prodavnicu, sada su zasigurno dobili povod d...
Broj 72, jul 2020.
Osiguravajuće pokriće od sajber rizika sve je traženije. Troškove odbrane od eventualnih tužbi vlasnika kapitala protiv menadžmenta, pa i samu nado...
Broj 72, jul 2020.
Ovde su sela opustela, nema ljudi, nema obnove stočnog fonda, sve je zamrlo. To je i strateški problem ove države, da spreči odumiranje sela, da ob...
Broj 72, jul 2020.
Ostajući bez posla usled pandemije i krize, milioni ljudi su ostali bez redovnih primanja. To je već postojeću debatu o univerzalnom osnovnom dohot...
Broj 72, jul 2020.
I ove godine se, kao i svake prethodne, povela polemika o jednom od ključnih pitanja savremene Srbije, na pitanju na kojem se prelamaju naša prošlo...
Broj 72, jul 2020.
Koliko će pandemija koštati Er Srbiju i da li će cenu platiti samo poreski obveznici Srbije? Da li će se postići sporazum da za dugove garantuje dr...
Broj 72, jul 2020.
Pandemija i svetski strah od novog korona virusa još jednom je pokazao koliko nam je potreban stabilan i jak zdravstveni sektor. Podrške za zdravst...
Broj 72, jul 2020.
Kada kao žena odete na razgovor za posao, velike su šanse da će vas, makar indirektno, pitati da li imate dece, da li ih planirate, da li ste udati...
Broj 72, jul 2020.
Mi smo kao zajednica, upravo zbog svoje istorije prebogate sukobima, ratovima i stradanjima u bratoubilačkim obračunima, tj. velike i konstantne ko...
Broj 72, jul 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 72, jul 2020.
„U mom životu desile su se dve velike nesreće. Jedna je tramvaj, druga Dijego. Dijego je bio gora“, stoji u slikarkinom dnevniku „Stopala, šta će ...
Broj 72, jul 2020.
Nema tu mesta emocijama. Ako imate emocije, ne možete da funkcionišete. Emocije se isključe, to dođe posle, one se vrate kad se završi snimanje. Pr...
Broj 72, jul 2020.
Trotoari su ovde jedino javno dobro, sve ostalo je debelo privatizovano. Naravno, na tranzicioni način, što nespojivo deli bogate i siromašne. Još ...
Nema komentara