
Kolumna Biljane Stepanović
Kako je Vučić ukinuo višepartijski sistem
Broj 75, novembar 2020.
“Ja sam taj koji je predložio ta kadrovska rešenja – da se zamene Aleksandar Vulin i Nebojša Stefanović, kao što sam predložio i za Zoranu Mihajlov...
Broj 75, novembar 2020.
Ljubiša Mijačić, konsultant i analitičar na polju resursa iz životne sredine
0 komentara
U poslednjih 20 godina nakon dolaska međunarodnih snaga i uprave na Kosovo, vodoprivredni sistem oko jezera Gazivode funkcioniše kao oligopolni sistem gde JP Ibar kao preduzeće kojim upravljaju Srbi, realizuje proizvodnju energije, isporučuje vodu i održava objekte, a prištinsko preduzeće Ibar-Lepenac distribuira vodu potrošačima. Iako se uzajamno ne priznaju i ne postoji nikakva zvanična međusobna komunikacija, voda se neometano isporučuje u zahtevanim količinama, a proizvodnja energije je sinhronizovana sa sistemom na Kosovu. Pri tome, preduzeće Ibar-Lepenac je jedina strana koja prihoduje, a JP Ibar posluje isključivo uz podršku Srbije
Imajući u vidu da je autor i protagonista sporazuma potpisanog 4. septembra u Beloj kući upravo američka administracija, analiza ovog sporazuma ili njegovih delova se mora učiniti na tom nivou, stavljajući u istu ravan Srbiju i Kosovo, što je u spoljnoj politici SAD uobičajena praksa. Semantička, politička korektnost pa i ustavna doslednost ne bi bile od pomoći u razumevanju motiva američke administracije koja ovu temu posmatra iz ugla problema prekograničnih slivova u sferi ekonomije.
Iako je u nekim delovima sporazum o „ekonomskoj normalizaciji“ potpisan nedavno u Vašingtonu u prisustvu američkog predsednika Donalda Trampa koristan ili štetan za strane u pregovorima, ovaj sporazum je u svim tačkama u potpunosti saglasan sa kratkoročnim ili dugoročnim interesima SAD u regionu. Ono što je novo i što je mnoge iznenadilo, jeste činjenica da je jezero Gazivode prvi put prezentovano kao tema. Insistiranje Vašingtona na ovoj temi je sasvim logičan potez i u slučaju jezera Gazivode, osnovni razlog da bude deo sporazuma su dugoročni američki finansijski interesi. Ovo takođe nagoveštava da se dijalog približio završnoj fazi.
Gde su i šta su zaista Gazivode
Reka Ibar izvire u Crnoj Gori kod Rožaja, a zatim teče pravcem zapad-istok do Kosovske Mitrovice. Odatle Ibar prima svoju desnu pritoku reku Sitnicu i menja tok pravcem jug-sever do uliva u Zapadnu Moravu kod Kraljeva. Dezintegracija bivše SFRJ je tako nekada domicilnu reku učinila međunarodnom, a njen sliv postao je prekogranični sliv koji u međunarodnim odnosima nosi specifične izazove. Ono što je ključno za ovu temu je to da je Ibar jedina značajna reka koja utiče na Kosovo, ali nakon značajnog korišćenja i industrijskog i drugog zagađenja reke sa Kosova ističe u opštinu Raška. Srbija u odnosu na Kosovo po pogledu kontrole reke Ibar i jezera Gazivode drži „viši teren“ u bukvalnom i prenesenom značenju.
Kreditom Svetske banke 70-ih godina prošlog veka je započeta izgradnja veštačke zemljane brane u selu Gazivode u opštini Zubin Potok na Kosovu. Akumulacija Gazivode je u najvišem vodostaju zapremine oko 390 miliona kubnih metara vode i zahvata površinu od oko 11 kvadratnih kilometara na Kosovu i centralnoj Srbiji. Ibar se tako od 1976. godine, od kada je akumulacija formirana, uliva u jezero Gazivode u mestu Ribariće (opština Tutin). Brana Gazivode i oko 75% od ukupne površine vode se tako nalazi u opštini Zubin Potok na Kosovu, dok se oko 25% od ukupne površine nalazi u opštinama Novi Pazar i Tutin. Ukupna površina koja sabira površinske vode koje pune akumulaciju Gazivode je 1.090 kvadratnih kilometara, a od čega se na Kosovu nalazi manje od 200 kvadratnih kilometara (18,3%) i to skoro isključivo na teritoriji opštine Zubin Potok.
Par kilometara nizvodno od brane Gazivode nalazi se brana Pridvorica, koja reguliše ispust vode u korito reke Ibar i umiruje oscilacije vode prouzrokovane režimom rada turbina hidrocentrale. Ova instalacija je ujedno i prevodnica odakle se voda isporučuje na centralno Kosovo sve do Prištine kanalom Ibar-Lepenac, dugim oko 49 km. Kanalom se prosečno transportuje 3,5 kubnih metara u sekundi ili 110 miliona kubnih metara godišnje. Voda iz kanala se koristi za piće, industriju, energiju i poljoprivredu na centralnom, najgušće naseljenom području i sa najvećom koncetracijom privrednih aktivnosti.
U poslednjih 20 godina nakon dolaska međunarodnih snaga i uprave na Kosovo, vodoprivredni sistem oko jezera Gazivode funkcioniše kao oligopolni sistem gde JP Ibar kao preduzeće kojim upravljaju Srbi, realizuje proizvodnju energije, isporučuje vodu i održava objekte, a prištinsko preduzeće Ibar-Lepenac distribuira vodu potrošačima. Iako se uzajamno ne priznaju i ne postoji nikakva zvanična međusobna komunikacija, voda se neometano isporučuje u zahtevanim količinama, a proizvodnja energije je sinhronizovana sa sistemom na Kosovu. Pri tome, preduzeće Ibar-Lepenac je jedina strana koja prihoduje, a JP IBAR posluje isključivo uz podršku Srbije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 75, novembar 2020.
“Ja sam taj koji je predložio ta kadrovska rešenja – da se zamene Aleksandar Vulin i Nebojša Stefanović, kao što sam predložio i za Zoranu Mihajlov...
Broj 75, novembar 2020.
Šta biste pomislili ako bih vam rekao da je predsednik Amerike Donald Tramp, pomoću vojske, u maju mesecu spasao 50.000 dece iz tunela ispod nekoli...
Broj 75, novembar 2020.
Sredinom oktobra Poreska uprava je „zapretila“ svim licima koja imaju devizne prilive iz inostranstva od pravnih lica da podnesu poreske prijave i ...
Broj 75, novembar 2020.
Posle fakulteta zaposlila se u jednoj od evropskih agencija u Ljubljani i bila veoma nesrećna. Seća se telefonskog razgovora, kada je pozvala svog ...
Broj 75, novembar 2020.
Amerikanci su uspeli da jednim papirom Vučiću naprave geopolitički pakao. Protiv sebe je (p)okrenuo i Ruse i Kineze i Arape i Evropljane. Vučićevi ...
Broj 75, novembar 2020.
Kao najprodavanija berzanska roba posle nafte, kafa znači zaradu za sve u njenom dugačkom proizvodno-logističkom lancu. Svetsko tržište kafe vredno...
Broj 75, novembar 2020.
Tradicionalna kafa je i dalje najzastupljenija u regionu, iako je primetno da potrošači sve više prate savremene trendove na koje mi uspešno odgova...
Broj 75, novembar 2020.
Srbija ostaje na dobro poznati način ukleta sa jakom državom i nerazvijenim društvom, uključujući osobito i privredu. Ta zlosrećna kombinacija rezu...
Broj 75, novembar 2020.
Dve godine država, vlasnik najvećeg telekomunikacionog operatera, sluša kritike na račun investicija u kupovinu kablovskih operatera. Poslovni rezu...
Broj 75, novembar 2020.
Jeste li zaboravili kako je to otići u pozorište, bioskop ili kupiti knjigu u knjižari, a ne onlajn? Možda vi niste, ali čini se da država jeste za...
Broj 75, novembar 2020.
Kada su najbolje godine ako smo sa 45 već stare? Ili bar tako srpsko tržište rada tretira žene. I zašto je znanje od pre trideset godina odjednom b...
Broj 75, novembar 2020.
Za mene su gradovi fascinantni, oni su ogledalo dosega civilizacije i društva. Nigde se jedno društvo ne vidi tako jasno kao u gradovima. Oni su za...
Broj 75, novembar 2020.
Majstor Branislav Bane Stajić (57) je jedinstveni beogradski zanatlija. Posvećen je veoma starim, gotovo izumrlim obućarskim tehnikama i alatima,...
Broj 75, novembar 2020.
Ono što ljudi najčešće rade kada pokušavaju da pridobiju druge na svoju stranu i da ih uvere u svoje argumente, jeste da „guraju” i „pritiskaju” s...
Broj 75, novembar 2020.
Teško je objasniti da se, u mesecu obeležavanja godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, od fašizma, oko nas dešava nasilje koje neo...
Broj 75, novembar 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 75, novembar 2020.
Krajnje sam skeptična po pitanju horoskopa i ne dotiču me mnogo opservacije „verujućih“ da je glupo odbacivati ono što ne razumeš. Zato sam konsult...
Broj 75, novembar 2020.
Raskošna diva koja je punila tabloide, vodila je dvostruki život u Parizu. Danju je zajedno sa visokom aristokratijom bila deo književnog krema u s...
Nema komentara