
Kolumna Biljane Stepanović
Snađite se sami, to je valjda jasno
Broj 76, decembar 2020.
Iduća godina biće „godina velikih neizvesnosti“, kako su naveli iz Fiskalnog saveta, jedine preostale nezavisne kontrolne institucije u zemlji, a i...
Slobodno možemo reći da je Vučićeva spoljna politika, posebno posle debakla sa Trampom, doživela krah; to jedino ne vide Ana Brnabić i Siniša Mali, koji Vučića nazivaju „svetskim državnikom od koga mnogo uče“. Ali nije samo njegova politika bila neuspešna; takva je bila i spoljna politika svih njegovih prethodnika, mada su Vučićevi promašaji posebno groteskni. Svaki pojedinačno
Nije Aleksandar Vučić donelo ništa novo u spoljnoj politici Srbije, mada se trudi da se tako prikaže. On je samo nastavio spoljnu politiku svih garnitura koje su vladale u Srbiji posle petog oktobra. Njihov zadatak je bio veoma nezahvalan, pošto je zemlja bila (pre)opterećena teškim nasleđem Miloševićeve politike i kosovskim pitanjem kao omčom oko vrata. Ti izazovi su premašili kapacitet naših lidera – niko od njih nije uspeo da ostvari bilo kakav ozbiljniji i trajniji uspeh već su, naprotiv, svi doživeli velika razočaranja i poraze.
Da nabrojimo samo neke vrlo indikativne trenutke u kojima se nedvosmisleno pokazao neuspeh prozapadne orijentacije srpskih lidera: pismo koje Zoran Đinđić nekoliko meseci pre smrti šalje četvorici najmoćnijih zapadnih lidera i u kome izražava duboko nezadovoljstvo njihovim odnosom prema Srbiji povodom rešavanja kosovske krize; gest Zorana Živkovića kada je odbio da primi od Karle del Ponte haške naloge za hapšenje generala; Koštuničin bes posle proglašenja nezavisnosti „Kosova“ kada nije naložio ali ni sprečio paljenje američke ambasade; Tadićev fijasko sa posetom Angele Merkel i „verbalnim šamarima“ koje je od nje dobio pred novinarima u SIV-u.
Radi približavanja Zapadu Srbija je činila ogromne ustupke, a da nije dobila iole opipljive koristi. Tako smo prihvatili da odustanemo od državnog kontinuiteta, izručimo Miloševića, a posle i oko 40 generala i visokih oficira, okončamo zajednicu sa Crnom Gorom pod spornim okolnostima, bledo reagujemo na proglašenje nezavisnosti KiM i postavimo nedovoljno oštro i jasno pitanje Međunarodnom sudu pravde, odustanemo od sopstvene rezolucije na GS UN i prihvatimo prebacivanje pregovora oko Kosova u EU, najzad da povučemo državne institucije sa severa KiM po Briselskim sporazumima.
Niko od srpskih vođa nije izvukao pouku iz grešaka prethodnika; naša državna politika je i dalje usmerena isključivo ka EU bez alternative. Mimikrija sa Tadićeva četiri stuba srpske spoljne politike ili Vučićevim tvrdnjama o najboljim odnosima sa Rusijom i Kinom ne dovode u pitanje gotovo slepu poslušnost prema EU i SAD i služe samo za zamajavanje dela birača koji su skeptični prema Zapadu. Da nema kosovskog problema, vrlo je verovatno da bi Srbija glasala na svim međunarodnim forumima kao i zapadne države, odnosno protiv i Rusije i Kine i raznih drugih država nepodobnih na Zapadu.
Usmerenje ka EU nije dovelo do nagrade u vidu punopravnog članstva, već se članstvo uopšte ne nazire u skorijoj budućnosti. Što je još gore, a uporno se skriva od javnosti, sredstva koja dobijamo iz pretpristupnih fondova EU svake godine se realno smanjuju (sa 200 miliona evra godišnje do 2013. godine smanjena su na 182 u periodu 2013-2020. godine). To se može objasniti samo time da sa druge strane ne postoji ni ozbiljna želja, ni prava namera da se Srbija prihvati kao članica EU, iako su verbalna uveravanja drugačija.
Da podsetimo, čak su i Bugarska (koja je po mnogim parametrima i danas u lošijoj situaciji nego Srbija) i Rumunija primljene u EU još 2007. godine, dok su Srbiji tek 2009. godine ukinute ponižavajuće vize. Hrvatska je primljena u članstvo 2013. godine, a da nije rešila ono što se danas od Srbije traži (pored rešavanja kosovskog pitanja) pre članstva – granične sporove sa susedima, niti je obezbedila sitnice kao što su dvojezične table, a o vraćanju otetih stanarskih prava da ne govorimo.
Vučićeve iluzije sa „prijateljima“
I Aleksandar Vučić je krenuo istim putem ka Zapadu u iluziji da će svojim „posebnim sposobnostima“ rešiti probleme koje njegovi prethodnici nisu uspeli. Tako je brže-bolje potpisao Briselske sporazume i ukinuo skoro sve atribute srpske državnosti na severu KiM, iako se odmah videlo da albanska strana nema nikakvu nameru da formira „Zajednicu srpskih opština“ (njena jedina i veoma labava obaveza).
Posle tako (loše) odigranog uvodnog poteza, Vučić je računao da je obezbedio „prolaz“ kod ključnih zapadnih lidera. Međutim, tu nije ništa dugoročno postigao, iako je u početku delovalo da ima dobru komunikaciju sa Angelom Merkel (čak je njenog tadašnjeg spoljnopolitičkog savetnika Hojzgena nazivao „prijateljem“). Pored Hojzgena, u prvih nekoliko godina vlasti brojni zapadni političari su dobili takav „status“ (najzad je izgleda Vučić nešto naučio pa više ne naziva razne strane političare „prijateljima“). Od „prijatelja“ nije bilo puno koristi, a u poslednje vreme su se kontakti sa Merkelovom znatno proredili i Vučić je sve manje javno pominje (a i kad pominje, govori o tome da se ne slažu oko pitanja Kosova).
Broj 76, decembar 2020.
Iduća godina biće „godina velikih neizvesnosti“, kako su naveli iz Fiskalnog saveta, jedine preostale nezavisne kontrolne institucije u zemlji, a i...
Broj 76, decembar 2020.
Skupština bez opozicije vazda je vlažni san svakog iole pristojnog autokrate, ali izgleda da je predsedniku Srbije i, što je u ovom slučaju još važ...
Broj 76, decembar 2020.
Izdaci države zbog korone bili su manji od planiranih, pad privrede će umesto tri odsto biti jedan odsto, stigli su neplanirani porezi na dobit, od...
Broj 76, decembar 2020.
Ove jeseni je Evropska unija pored borbe sa novim talasom virusa, zapala u teškoće na tri fronta: usvajanje budžeta za period od 2021. do 2027. god...
Broj 76, decembar 2020.
IKEA je na ambicioznom putu da do 2030. godine postane klimatski pozitivna i potpuno cirkularna kompanija, a to podrazumeva da će nastaviti da razv...
Broj 76, decembar 2020.
Jovanka Nikolić je ceo svoj radni vek, do 50. godine života, posvetila novinarstvu. Bila je dugo novinarka i urednica tada čuvenog kragujevačkog ne...
Broj 76, decembar 2020.
U trenutku objavljivanja ovog komentara Srbija trpi do sada najžešći udar virusa korona; dnevno oboleva i preko 5.000 osoba, a slobodno možemo reći...
Broj 76, decembar 2020.
Istraživanje tržišta koje je uradila Generali grupa pokazuje da usled pandemije Covid-19 potreba ljudi za osiguranjem raste, naročito u segmentu ži...
Broj 76, decembar 2020.
Želimo da u što više gradova u Srbiji kupcima ponudimo naše gorivo i uslugu, kao i proizvode iz Fresh Cornera, inovativnog koncepta koji smo pr...
Broj 76, decembar 2020.
Dok na domaćem tržištu poplaćamo sve, ostanemo faktički bez zarade i zato smo strateški okrenuti izvozu, jer kada izvezeš robu tačno znaš kolika ti...
Broj 76, decembar 2020.
Propusti i nezakonitosti u javnim nabavkama JP Putevi Srbije teški su skoro pola milijarde evra. Nekoliko dana posle objave izveštaja državne reviz...
Broj 76, decembar 2020.
Ima li Srbija vrata na koja bi mladi mogli da pokucaju i da kažu – imam genijalnu ideju, imam super ekipu, imam želju i znanje, nemam novac i treba...
Broj 76, decembar 2020.
Osim što su žene u toku vanrednog stanja, ali i nakon njega, više čistile, prale, brinule o deci i starijima, one su i mnogo češće nego što je to b...
Broj 76, decembar 2020.
Ulaganje u usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja presudno je tokom pandemija. Ako to ne učinimo, trudnice mogu biti u riziku od komplikacija ...
Broj 76, decembar 2020.
U medijima često čujemo žalopojke o neobrazovanosti i neinformisanosti našeg stanovništva koje je, navodno, uzrok brojnih iracionalnih i kontraprod...
Broj 76, decembar 2020.
Mislili smo da će trajati kraće, da će nestati sa prvim zracima sunca, da ćemo uspeti da ostvarimo planove za leto. Ispostavilo se da su prognoze b...
Broj 76, decembar 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 76, decembar 2020.
Zapravo, sapunicama prilazim svesna da je s njima problem isti kao sa čokoladom ili smokijem: znam da su štetne po inteligenciju i da stvaraju kogn...
Broj 76, decembar 2020.
Kad kažeš opservatorija, zamišljaš ogromni, najveći na svetu teleskop koji može da prodre u najdublji svemir, zavuče se u prostore udaljene od nas ...
Broj 76, decembar 2020.
A šta bi zaista činilo promenu? Naravno, da se zaljubim. E to je tek zadatak ravan nemogućoj misiji. Gde da sretnem ljubav svog života i to bez pos...
Broj 76, decembar 2020.
Za one koji su imali priliku da svoj životni put ukrste sa njenim, Džordžija O'Kif mogla je da bude doživljena kao gruba i hirovita. Ipak, njeni li...
Nema komentara