
Kolumna Nenada Milosavljevića
Dajte hologramske đilase i šolake
Broj 76, decembar 2020.
Skupština bez opozicije vazda je vlažni san svakog iole pristojnog autokrate, ali izgleda da je predsedniku Srbije i, što je u ovom slučaju još važ...
Broj 76, decembar 2020.
Bogdan Petrović
0 komentara
Ove jeseni je Evropska unija pored borbe sa novim talasom virusa, zapala u teškoće na tri fronta: usvajanje budžeta za period od 2021. do 2027. godine dovedeno je u pitanje zbog veta Mađarske i Poljske; pregovori sa Velikom Britanijom o trgovinskom sporazumu zapali su u cajtnot; povrh svega, Bugarska je vetom blokirala početak pregovora o članstvu Severne Makedonije
Za funkcionisanje EU ključno je usvajanje sedmogodišnjeg budžeta u visini od 1.074 milijarde evra, koji treba da se usvoji u paketu sa fondom od 750 milijardi evra za saniranje posledica krize uzrokovane kovidom. Na maratonskom samitu lidera EU u julu usaglašen je okvir budžeta, ali je ostalo nejasno pitanje uslovljavanja isplata iz budžeta poštovanjem „vladavine prava“. Kako bi izbegao neuspeh samita, u najboljem maniru briselskih političara, usvojena je nedovoljno precizna formulacija koju su obe suprotstavljene strane tumačile kao „pobedu“.
Zbog čitavog niza pitanja Mađarska i Poljska su već duže vreme na meti liberalnih medija i političara. Njima se zamera odnos prema migrantima, LBGT populaciji, stanje u medijima, pritisci na pravosuđe i drugo. Evropska komisija i Evropski parlament su više puta pokretali postupke protiv tih država po članu 7 ugovora o osnivanju EU, međutim da bi se članici EU uvele sankcije zbog nepoštovanja vladavine prava, potrebno je obezbediti jednoglasnost u Evropskom savetu, ne računajući članicu o kojoj se odlučuje. U situaciji kada Mađarska i Poljska jedna drugoj „drže leđa“ u Evropskom savetu, uvođenje sankcija predviđenih članom 7 je nemoguće.
Zato što ne može efikasno da se primeni član 7, kritičari mađarskih i poljskih vlasti insistiraju na „kažnjavanju“ preko budžeta. Lideri te dve države se plaše da bi se uslovljavanje isplata vladavinom prava (zlo)upotrebljavalo i da bi služilo za mešanje u njihove unutrašnje stvari, suprotno evropskim ugovorima.
Šok sa vetom
Posle julskog samita, budžet se dugo usaglašavao sa Evropskim parlamentom. To nije išlo nimalo lako, jer su poslanici posebno bili nezadovoljni smanjivanjem programa kao što su Horizont i Erazmus. Sa parlamentom je dogovorena formulacija oko vladavina prava, po kojoj Evropska komisija može da blokira isplate članicama ako smatra da postoje problemi oko vladavine prava. O tome bi poslednju reč dao Evropski savet, gde bi se odlučivalo kvalifikovanom većinom, odnosno bez mogućnosti ulaganja veta.
Mađarska i Poljska to nisu htele da prihvate pa su uložile veto i time iznenadile evropske političare, koji do kraja nisu verovali da će dve države koje dobijaju najviše sredstava iz budžeta blokirati njegovo usvajanje. Da situacija bude još nezgodnija, ne postoji alternativni „plan B“, pa je nastupila potpuna blokada usvajanja budžeta, bez jasnog rešenja na vidiku.
Stvari nisu nimalo jednostavne; lideri Mađarske i Poljske koriste veoma oštru retoriku, tvrdeći da ih nedovoljno jasni kriterijumi „vladavine prava“ podsećaju na vreme kada su bili pod kontrolom SSSR-a. Očekivati da druga strana popusti tek je iluzorno; holandski premijer Rute je kategoričan da neće dozvoliti nikakvo razvodnjavanje, Finska isto ima tvrd stav, kao i Evropski parlament.
Julski (truli) kompromis sa neodređenom formulacijom oko vladavine prava je došao na naplatu. Da postoji veće poverenje između evropskih političara, stvar bi možda legla sa određenim garancijama Mađarskoj i Poljskoj da neće biti zloupotreba tog mehanizma. Postoji i teoretska mogućnost da se kriza prevaziđe posebnim dogovorom 25 članica, mimo zvaničnih organa Unije, što se desilo kada je Velika Britanija uložila veto za fond za saniranje dužničke krize u Grčkoj. Međutim, taj put je dugotrajan i komplikovan; u tom slučaju bi se praktično formirala neka nova EU bez Mađarske i Poljske.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 76, decembar 2020.
Skupština bez opozicije vazda je vlažni san svakog iole pristojnog autokrate, ali izgleda da je predsedniku Srbije i, što je u ovom slučaju još važ...
Broj 76, decembar 2020.
Iduća godina biće „godina velikih neizvesnosti“, kako su naveli iz Fiskalnog saveta, jedine preostale nezavisne kontrolne institucije u zemlji, a i...
Broj 76, decembar 2020.
U trenutku objavljivanja ovog komentara Srbija trpi do sada najžešći udar virusa korona; dnevno oboleva i preko 5.000 osoba, a slobodno možemo reći...
Broj 76, decembar 2020.
Izdaci države zbog korone bili su manji od planiranih, pad privrede će umesto tri odsto biti jedan odsto, stigli su neplanirani porezi na dobit, od...
Broj 76, decembar 2020.
IKEA je na ambicioznom putu da do 2030. godine postane klimatski pozitivna i potpuno cirkularna kompanija, a to podrazumeva da će nastaviti da razv...
Broj 76, decembar 2020.
Jovanka Nikolić je ceo svoj radni vek, do 50. godine života, posvetila novinarstvu. Bila je dugo novinarka i urednica tada čuvenog kragujevačkog ne...
Broj 76, decembar 2020.
Slobodno možemo reći da je Vučićeva spoljna politika, posebno posle debakla sa Trampom, doživela krah; to jedino ne vide Ana Brnabić i Siniša Mali,...
Broj 76, decembar 2020.
Istraživanje tržišta koje je uradila Generali grupa pokazuje da usled pandemije Covid-19 potreba ljudi za osiguranjem raste, naročito u segmentu ži...
Broj 76, decembar 2020.
Želimo da u što više gradova u Srbiji kupcima ponudimo naše gorivo i uslugu, kao i proizvode iz Fresh Cornera, inovativnog koncepta koji smo pr...
Broj 76, decembar 2020.
Dok na domaćem tržištu poplaćamo sve, ostanemo faktički bez zarade i zato smo strateški okrenuti izvozu, jer kada izvezeš robu tačno znaš kolika ti...
Broj 76, decembar 2020.
Propusti i nezakonitosti u javnim nabavkama JP Putevi Srbije teški su skoro pola milijarde evra. Nekoliko dana posle objave izveštaja državne reviz...
Broj 76, decembar 2020.
Ima li Srbija vrata na koja bi mladi mogli da pokucaju i da kažu – imam genijalnu ideju, imam super ekipu, imam želju i znanje, nemam novac i treba...
Broj 76, decembar 2020.
Osim što su žene u toku vanrednog stanja, ali i nakon njega, više čistile, prale, brinule o deci i starijima, one su i mnogo češće nego što je to b...
Broj 76, decembar 2020.
Ulaganje u usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja presudno je tokom pandemija. Ako to ne učinimo, trudnice mogu biti u riziku od komplikacija ...
Broj 76, decembar 2020.
U medijima često čujemo žalopojke o neobrazovanosti i neinformisanosti našeg stanovništva koje je, navodno, uzrok brojnih iracionalnih i kontraprod...
Broj 76, decembar 2020.
Mislili smo da će trajati kraće, da će nestati sa prvim zracima sunca, da ćemo uspeti da ostvarimo planove za leto. Ispostavilo se da su prognoze b...
Broj 76, decembar 2020.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 76, decembar 2020.
Zapravo, sapunicama prilazim svesna da je s njima problem isti kao sa čokoladom ili smokijem: znam da su štetne po inteligenciju i da stvaraju kogn...
Broj 76, decembar 2020.
Kad kažeš opservatorija, zamišljaš ogromni, najveći na svetu teleskop koji može da prodre u najdublji svemir, zavuče se u prostore udaljene od nas ...
Broj 76, decembar 2020.
A šta bi zaista činilo promenu? Naravno, da se zaljubim. E to je tek zadatak ravan nemogućoj misiji. Gde da sretnem ljubav svog života i to bez pos...
Broj 76, decembar 2020.
Za one koji su imali priliku da svoj životni put ukrste sa njenim, Džordžija O'Kif mogla je da bude doživljena kao gruba i hirovita. Ipak, njeni li...
Nema komentara