
Kolumna Biljane Stepanović
Ko pregura zimu, taj je pobedio
Broj 77, januar 2021.
Protesti preduzetnika i malih privrednika počeli su pre nego što se očekivalo – još pre Nove godine došli su autobusima i automobilima iz raznih me...
Broj 77, januar 2021.
Uroš Radojević, Sustainability Manager, Two Rivers.
0 komentara
Da li smo svesni koliko naše aktivnosti utiču na društvo, životnu sredinu i uopšte na kapacitet našeg prirodnog i društvenog okruženja da iste uslove pruži budućim generacijama? Da li takvi uticaji imaju veći efekat ako se radi o kompanijama, a ne o pojedincima?
Većina nas suočena je sa problemima kao što su klimatske promene, zagađenje vazduha, gubitak biodiverziteta, pa u određenoj meri i aktuelnom pandemijom, počinje da uviđa značaj naših aktivnosti i uticaja koje one mogu prouzrokovati. Imajući u vidu značaj koji privreda i industrijski razvoj mogu da imaju, Evropski parlament je u decembru 2014. godine usvojio Direktivu (br. 2014/95/EU) o nefinansijskom izveštavanju. Ova direktiva obavezuje sve kompanije, odnosno, subjekte od javnog interesa koji imaju više od 500 zaposlenih da pored finansijskog objavljuju i ovaj nefinansijski izveštaj koji, pre svega, sadrži informacije o ekološkim pitanjima, brizi o zaposlenima, poštovanju ljudskih prava i borbi protiv korupcije.
Srbija je ovu direktivu implementirala u domaće zakonodavstvo u okviru novog Zakon o računovodstvu. Ovaj zakon obavezuje sva privredna društva koja imaju preko 500 zaposlenih i posluju u Srbiji da u 2021. godini objave nefinansijske izveštaje za prethodnu, odnosno, 2020. godinu. Osim mogućnosti da se na sveobuhvatan način sagledaju svi mogući uticaji na prirodno i društveno okruženje, nefinansijsko izveštavanje (ili kako se još naziva izveštavanje o održivosti ili izveštavanje o korporativnoj odgovornosti) sa sobom nosi i još čitav niz benefita.
Tako na primer, transparentnost kompanije u vezi sa ekološkim, ekonomskim i socijalnim uticajem njenih poslovnih aktivnosti je ključno za stvaranje uverenja kod drugih da kompanija ozbiljno razmišlja o održivosti. Naravno, ovo može, ili tačnije često utiče na reputaciju i povećanje kredibiliteta koje kompanija ima u poslovnoj zajednici ili široj javnosti. Da se ne radi o dodatnom administrativnom nametu koji ima i finansijski trošak govori činjenica da ovakvi izveštaji samoj kompaniji mogu da ukažu gde može da ostvari uštede u slučaju da primeni principe održivosti. Takođe, u svetlu pojačane svesti i brige za naše okruženje koje postoji kod zaposlenih ovi izveštaji mogu da se koriste i za interno informisanje zaposlenih o merama koje njihova kompanija preduzima u cilju održivosti.
Ovo pomaže u stvaranju lojalnosti i veće angažovanosti zaposlenih, jer znaju da njihova kompanija vodi računa o opštem boljitku, pa su svesni i da njihovi individualni napori kao zaposlenih pomažu u opštem cilju. Tome u prilog govori i istraživanje (konsultanti EY i Univerzitet u Bostonu, 2013. godina) da je više od 30% firmi koje su izveštavale o održivosti detektovalo povećanu lojalnost zaposlenih upravo kao posledicu objavljivanja izveštaja.
Izveštavanje je proces koji se stalno ponavlja i pomaže nam da učimo kroz rad. Tako, nisu sve mere održivosti podjednako efikasne. Izveštavanje može pomoći da se otkrije koje mere su efikasne, a koje ne. Na kraju, ali ništa manje bitno, kredibilno javno izveštavanje povećava poverenje kod zainteresovanih strana i investitora. Prema izveštaju KPMG-a iz 2017. The Road Ahead koji se bavi izveštavanjem o korporativnoj odgovornosti 60% od skoro 5.000 najvećih svetskih kompanija uključuje podatke o korporativnoj odgovornosti u svoje godišnje finansijske izveštaje. To sugeriše da investitori očekuju da će ove informacije biti dostupne. To nije iznenađujuće ako se uzme u obzir da investicije kod kojih se vodi računa o pitanjima zaštite životne sredine, socijalne politike i načina upravljanja sada predstavljaju jedan na svaka četiri dolara uložena u SAD, a na globalnom nivou vrede skoro 23 biliona dolara.
Uvođenje obaveze nefinansijskog izveštavanja važno je i zbog toga što je u skladu sa Ciljevima održivog razvoja SDG (u direktnoj vezi sa potciljem 12.6.) koji kažu da bi države trebalo da podstiču velike i transnacionalne kompanije da integrišu održive prakse u poslovanje i uključe informacije o održivosti u svoje izveštavanje. Sa druge strane kako praćenje napretka prema ciljevima održivosti širom sveta postaje sve važnije, sve više postaje neophodno upućivanje na SDG ciljeve prilikom nefinansijskog izveštavanja, jer ovi ciljevi odražavaju globalni konsenzus oko najbitnijih stvari sa kojima se suočava čovečanstvo i služe kao kompas ka održivoj budućnosti (trenutna zastupljenost SDG ciljeva u okviru nefinansijskog izveštavanja prikazana je na grafikonu). U Srbiji ova vrsta izveštavanja tek počinje te imamo priliku da svi zajedno utičemo na to kako će ono izgledati. Dobar pravac bio bi upravo integrisanje SGD ciljeva u izveštavanje o održivosti.
Broj 77, januar 2021.
Protesti preduzetnika i malih privrednika počeli su pre nego što se očekivalo – još pre Nove godine došli su autobusima i automobilima iz raznih me...
Broj 77, januar 2021.
U decembru ove godine zaposleni u Lidl prodavnicama širom Srbije, dobili su priliku da umesto novogodišnje proslave za svoj kolektiv, izaberu i pre...
Broj 77, januar 2021.
Kartice će nastaviti da postoje, kako u fizičkom tako i u digitalnom obliku. Beskontaktna i onlajn plaćanja i dalje će biti u porastu jer još uvek ...
Broj 77, januar 2021.
Kompanija Henkel je u okviru poslovnog sektora Deterdženti i kućna hemija predstavila ekološku liniju proizvoda pod nazivom Pro Nature – kreiranu d...
Broj 77, januar 2021.
Kao i globalna, tako su i nacionalne privrede širom sveta bile na velikim iskušenjima od početka krize COVID-19. Ranije predviđeni tempo rasta je n...
Broj 77, januar 2021.
Iza nas je jedna od najtežih i najneprijatnijih godina još od Drugog svetskog rata. Uz velike zdravstvene poremećaje desio se i ozbiljan pad ekonom...
Broj 77, januar 2021.
Rezultati privrede Srbije u 2020. godini su relativno dobri, imajući u vidu da su ostvareni u uslovima pandemije i globalne ekonomske krize. Procen...
Broj 77, januar 2021.
Jedan broj ljudi, posebno onih na vlasti, misli da nas je u ovoj pandemiji kriza najmanje pogodila. Ako bismo gledali statistički, mogli bismo s ti...
Broj 77, januar 2021.
Svetska privreda je u 2020. godini, usled pandemije COVID-19, doživela pad od oko 4,3%, što predstavlja najdublju recesiju u jednoj godini još od V...
Broj 77, januar 2021.
Hoteli, restorani, ali i ostali ugostiteljski objekti bili su prvi na udaru krize izazvane pandemijom i već skoro godinu dana intenzivno se bore sa...
Broj 77, januar 2021.
Sedamdesetogodišnji penzioner Mihajlo Nikolić iz sela Izbište kod Vršca morao je tokom policijskog časa u martu mesecu da ode do grada kako bi podi...
Broj 77, januar 2021.
Ova kompanija je od prvog dana epidemije pružala veliku pomoć bolnicama, a plemenite akcije nastavljene su donacijom kreveta za intenzivnu negu ko...
Broj 77, januar 2021.
NB IoT tehnologija je posebno pogodna biznis korisnicima jer povezuje uređaje u gotovo svim uslovima i pruža širok spektar primene – u telemetriji,...
Broj 77, januar 2021.
Istorija industrijske lokacije na kojoj Deka inženjering danas gradi savremeni stambeno-poslovni kompleks „Novi Dorćol“ dobiće u prostoru novog kom...
Broj 77, januar 2021.
Lako je primetiti da je 2020. po mnogo čemu neuobičajena i da će biti upamćena uglavnom po lošem, a posledice pandemije će se osećati još dugo. Međ...
Broj 77, januar 2021.
Srpsko finansijsko tržište je u novembru dobilo novog aktera čiji je cilj da podrži razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća i tehnoloških startapa...
Broj 77, januar 2021.
Javna preduzeća imaju 23 odsto ukupnog kapitala u privredi Srbije. Privatizacija ih je, uz retke izuzetke, do sada zaobišla, ako izuzmemo NIS, konc...
Broj 77, januar 2021.
Junski parlamentarni izbori uprkos naizgled izvanrednom rezultatu SNS nisu bili povolјni za režim Aleksandra Vučića; parlament bez ikakve opozicije...
Broj 77, januar 2021.
Polovina mladih bi da ode, a polovina onih koji odu ne bi da se vrate. Odlaze u potrazi za boljim poslom, višom zaradom, uređenijim sistemom, ali p...
Broj 77, januar 2021.
U svim segmentima poslovanja pažljivo rukujemo prirodnim resursima i pazimo da su naši proizvodi bezbedni za životnu sredinu Klimatske promene pos...
Broj 77, januar 2021.
Još jedna izuzetno uspešna godina Britanske internacionalne škole (BIS) u Beogradu Kalendarsku 2020. godinu BIS završava u znaku velikih uspeha n...
Broj 77, januar 2021.
Pokornost se kod nas brka sa saradljivošću, tj. kooperativnošću. Razlika između saradnje i pokornosti je u stepenu zrelosti učesnika i u njihovom p...
Broj 77, januar 2021.
Želimo da se klijenti osećaju sigurno u Halkbanci Halkbanka je tradicionalno orijentisana ka malim i srednjim preduzećima i u narednom periodu na&...
Broj 77, januar 2021.
U otežanim zimskim uslovima vožnje vlasnici vozila sa dizel motorima ne treba da brinu jer je od početka decembra na OMV benzinskim stanicama širom...
Broj 77, januar 2021.
Državni zvaničnici su uspeli da primete da su žene kupoholičarke, pa se zato i zaražavaju, ali se nisu zapitali – ko ih leči, ko im čisti, ko im sp...
Broj 77, januar 2021.
Urednica „Pregleda dana“ Njuzmaks Adrije, Jelena Obućina, svesna je da su se političke podele prelile na sve sfere društva, uključujući i medije. U...
Broj 77, januar 2021.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 77, januar 2021.
Šta je najpametnije što može da uradi čovek kad mu do guše dođu stres, nervoza, buka, štroka (...) Beograda? Da se iseli odatle i da napravi neki s...
Broj 77, januar 2021.
Neki poslanici vladajuće koalicije u aktuelnom sazivu parlamenta bez opozicije variraju hvalospeve predsedniku Srbije sa primitivnim napadima na od...
Broj 77, januar 2021.
Velika prekretnica u mnogim sferama društva desila se na prelomu dva veka, IX i XX. Tako je bilo i u umetnosti. Na Pariskom jesenjem salonu 1905. p...
Nema komentara