
Kolumna Biljane Stepanović
Ko pregura zimu, taj je pobedio
Broj 77, januar 2021.
Protesti preduzetnika i malih privrednika počeli su pre nego što se očekivalo – još pre Nove godine došli su autobusima i automobilima iz raznih me...
Broj 77, januar 2021.
Dragan Milić
0 komentara
Lako je primetiti da je 2020. po mnogo čemu neuobičajena i da će biti upamćena uglavnom po lošem, a posledice pandemije će se osećati još dugo. Međutim, kovid-19 pošast pokrenula je i ubrzala neke procese za koje se ne može reći da su negativni. Iako sve ima svoje dobre i loše strane, ubrzana digitalizacija svega što se može digitalizovati, masovna seoba naroda i biznisa na internet ostaće trajna posledica događaja iz godine na izmaku.
Talas te sveopšte tranzicije zahvatio je i kripto odnosno digitalnu imovinu i ubrzao postupak rešavanja njenog statusa. Inače, digitalna imovina je celu prošlu deceniju jednom nogom boravila između postojećih zakonskih propisa i sive zone, čiji je nerešen status zadavao glavobolje državnim organima s jedne i investitorima s druge strane. Iako je odavno jasno da su kriptovalute, kao jedan od oblika digitalne imovine, tu da ostanu i da se ceo proces ne može poništiti niti vratiti unazad, trebalo je samo znanja, vizije ali i volje da bi se pronašao način da se postojeći propisi prilagode i donesu novi kako bi ova vrsta imovine bila prepoznata kao zakonit i stabilan oblik svojine, što su aktuelna praksa i dešavanja na tržištu ove vrste kapitala već nametnule kao neminovnost.
DEFINISANJE DIGITALNE IMOVINE
U svetlu ovog trenda i Republika Srbija je izašla sa nacrtom ovog akta koji je posle kratke javne rasprave ušao u skupštinsku proceduru i time konačno stala u red zemalja koje će urediti tržište virtuelne imovine.
Primarni zadatak ovog zakona je definisanje digitalne imovine i njenih oblika i kreiranje jasne distinkcije u odnosu na zvanična sredstva plaćanja koja su priznata kod nas i u inostranstvu. Nakon zakonskog mapiranja ključnih pojmova koji su važni za razumevanje i pravilnu primenu ovog propisa, jednako je važan deo zakona koji uređuje emisiju digitalne imovine, odnosno propisuje ko i pod kojim uslovima istu može izdavati. Trgovina već izdatom digitalnom imovinom odnosno poslovi povezani sa njom, takođe su oblasti koje je bilo neophodno uvesti u pravni okvir, da bi se izbegle prevare, pranje novca i svi ostali rizici koje neuređeno sekundarno tržište nosi.
Naime, prema aktuelnom nacrtu digitalna imovina se pojavljuje i pod pojmom virtuelna imovina, što ove dve fraze čini sinonimima, a podrazumeva zapis vrednosti u digitalnoj formi koji se može kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi digitalno, odnosno koji se može koristiti kao sredstvo razmene ili u svrhu ulaganja. Važno je naglasiti da se u digitalnu imovinu ne ubrajaju digitalni zapisi valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja, odnosno digitalne valute koje je izdala centralna banka.
Zakon poznaje dva osnovna oblika digitalne imovine, koji se razlikuju po svojoj svrsi i karakteristikama - virtuelnu valutu i digitalni token.
Virtuelna valuta predstavlja oblik digitalne imovine podoban za plaćanja, ali koji nije izdat od strane centralne banke ili nekog drugog državnog organa, koji bi garantovali njenu vrednost i održavali njenu stabilnost. Dakle, virtuelne valute nisu po svaku cenu vezane za zakonsko sredstvo plaćanja, odnosno nemaju pravni status novca ili valute. Međutim kako su u faktičkom i tehnološkom smislu slične novcu, zbog svoje pogodnosti pravna lica i pojedinci su skloni da ih prihvataju kao sredstvo razmene, odnosno sredstvo koje može da se prodaje, kupuje, razmenjuje i skladišti u elektronskoj formi. Dakle, kriptovalute pravna i fizička lica mogu prihvatati kao sredstvo razmene, mogu ih kupovati, prodavati i razmenjivati, ali se one neće smatrati zvaničnim sredstvom plaćanja, u skladu sa propisima kojim se uređuje platni promet. Prva i najpoznatija virtuelna valuta je svakako Bitcoin.
Broj 77, januar 2021.
Protesti preduzetnika i malih privrednika počeli su pre nego što se očekivalo – još pre Nove godine došli su autobusima i automobilima iz raznih me...
Broj 77, januar 2021.
U decembru ove godine zaposleni u Lidl prodavnicama širom Srbije, dobili su priliku da umesto novogodišnje proslave za svoj kolektiv, izaberu i pre...
Broj 77, januar 2021.
Kartice će nastaviti da postoje, kako u fizičkom tako i u digitalnom obliku. Beskontaktna i onlajn plaćanja i dalje će biti u porastu jer još uvek ...
Broj 77, januar 2021.
Kompanija Henkel je u okviru poslovnog sektora Deterdženti i kućna hemija predstavila ekološku liniju proizvoda pod nazivom Pro Nature – kreiranu d...
Broj 77, januar 2021.
Kao i globalna, tako su i nacionalne privrede širom sveta bile na velikim iskušenjima od početka krize COVID-19. Ranije predviđeni tempo rasta je n...
Broj 77, januar 2021.
Iza nas je jedna od najtežih i najneprijatnijih godina još od Drugog svetskog rata. Uz velike zdravstvene poremećaje desio se i ozbiljan pad ekonom...
Broj 77, januar 2021.
Rezultati privrede Srbije u 2020. godini su relativno dobri, imajući u vidu da su ostvareni u uslovima pandemije i globalne ekonomske krize. Procen...
Broj 77, januar 2021.
Jedan broj ljudi, posebno onih na vlasti, misli da nas je u ovoj pandemiji kriza najmanje pogodila. Ako bismo gledali statistički, mogli bismo s ti...
Broj 77, januar 2021.
Svetska privreda je u 2020. godini, usled pandemije COVID-19, doživela pad od oko 4,3%, što predstavlja najdublju recesiju u jednoj godini još od V...
Broj 77, januar 2021.
Hoteli, restorani, ali i ostali ugostiteljski objekti bili su prvi na udaru krize izazvane pandemijom i već skoro godinu dana intenzivno se bore sa...
Broj 77, januar 2021.
Sedamdesetogodišnji penzioner Mihajlo Nikolić iz sela Izbište kod Vršca morao je tokom policijskog časa u martu mesecu da ode do grada kako bi podi...
Broj 77, januar 2021.
Ova kompanija je od prvog dana epidemije pružala veliku pomoć bolnicama, a plemenite akcije nastavljene su donacijom kreveta za intenzivnu negu ko...
Broj 77, januar 2021.
Da li smo svesni koliko naše aktivnosti utiču na društvo, životnu sredinu i uopšte na kapacitet našeg prirodnog i društvenog okruženja da iste uslo...
Broj 77, januar 2021.
NB IoT tehnologija je posebno pogodna biznis korisnicima jer povezuje uređaje u gotovo svim uslovima i pruža širok spektar primene – u telemetriji,...
Broj 77, januar 2021.
Istorija industrijske lokacije na kojoj Deka inženjering danas gradi savremeni stambeno-poslovni kompleks „Novi Dorćol“ dobiće u prostoru novog kom...
Broj 77, januar 2021.
Srpsko finansijsko tržište je u novembru dobilo novog aktera čiji je cilj da podrži razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća i tehnoloških startapa...
Broj 77, januar 2021.
Javna preduzeća imaju 23 odsto ukupnog kapitala u privredi Srbije. Privatizacija ih je, uz retke izuzetke, do sada zaobišla, ako izuzmemo NIS, konc...
Broj 77, januar 2021.
Junski parlamentarni izbori uprkos naizgled izvanrednom rezultatu SNS nisu bili povolјni za režim Aleksandra Vučića; parlament bez ikakve opozicije...
Broj 77, januar 2021.
Polovina mladih bi da ode, a polovina onih koji odu ne bi da se vrate. Odlaze u potrazi za boljim poslom, višom zaradom, uređenijim sistemom, ali p...
Broj 77, januar 2021.
U svim segmentima poslovanja pažljivo rukujemo prirodnim resursima i pazimo da su naši proizvodi bezbedni za životnu sredinu Klimatske promene pos...
Broj 77, januar 2021.
Još jedna izuzetno uspešna godina Britanske internacionalne škole (BIS) u Beogradu Kalendarsku 2020. godinu BIS završava u znaku velikih uspeha n...
Broj 77, januar 2021.
Pokornost se kod nas brka sa saradljivošću, tj. kooperativnošću. Razlika između saradnje i pokornosti je u stepenu zrelosti učesnika i u njihovom p...
Broj 77, januar 2021.
Želimo da se klijenti osećaju sigurno u Halkbanci Halkbanka je tradicionalno orijentisana ka malim i srednjim preduzećima i u narednom periodu na&...
Broj 77, januar 2021.
U otežanim zimskim uslovima vožnje vlasnici vozila sa dizel motorima ne treba da brinu jer je od početka decembra na OMV benzinskim stanicama širom...
Broj 77, januar 2021.
Državni zvaničnici su uspeli da primete da su žene kupoholičarke, pa se zato i zaražavaju, ali se nisu zapitali – ko ih leči, ko im čisti, ko im sp...
Broj 77, januar 2021.
Urednica „Pregleda dana“ Njuzmaks Adrije, Jelena Obućina, svesna je da su se političke podele prelile na sve sfere društva, uključujući i medije. U...
Broj 77, januar 2021.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 77, januar 2021.
Šta je najpametnije što može da uradi čovek kad mu do guše dođu stres, nervoza, buka, štroka (...) Beograda? Da se iseli odatle i da napravi neki s...
Broj 77, januar 2021.
Neki poslanici vladajuće koalicije u aktuelnom sazivu parlamenta bez opozicije variraju hvalospeve predsedniku Srbije sa primitivnim napadima na od...
Broj 77, januar 2021.
Velika prekretnica u mnogim sferama društva desila se na prelomu dva veka, IX i XX. Tako je bilo i u umetnosti. Na Pariskom jesenjem salonu 1905. p...
Nema komentara