
Kolumna Biljane Stepanović
Plamičci otpora
Broj 82, jul 2021.
Gim, šta je to Gim? Čudio se predsednik države Aleksandar Vučić kad su ga novinari pitali zašto ovo privatno preduzeće trguje oružjem koje proizvod...
Broj 82, jul 2021.
Prof. dr Ljubomir Madžar
1 komentar
Treba se nadati da će jednom doći vreme kritičkog patriotizma koji će zameniti i žestoko potisnuti nezdravo preovlađujuće apologetsko rodoljupstvo. U međuvremenu će ova vlast forsirati strana ulaganja i potiskivati domaće investicije. Proći će dosta vremena dok se ne utvrde i dobro izmere pravi efekti ovakve politike
Srbija je zemlja neobičnih i egzotičnih fenomena, pa možda neće iznenaditi ako se obznani da ona i u mehanici privrednog rasta ispoljava neobične i drugde nezamislive dinamičke osobenosti. Srbija je zemlja sa domaćom akumulacijom koja se već par decenija kreće oko nule, a nije mali broj godina u kojima se ovaj toliko važan makroekonomski agregat spušta u domen negativnih vrednosti.
Ovdašnja javnost nije svesna da još nismo izišli iz duge i guste senke našeg socijalističkog nasleđa. Nije poznat slučaj ijedne zemlje, sa mogućim izuzetkom nekih kolonija, koja je svoj uspešan ili čak bilo kakav dugoročniji razvoj zasnovala na tuđoj akumulaciji. Dugoročno posmatrano, nezdrav odnos prema sopstvenoj domaćoj štednji put je u razvojnu stagnaciju i civilizacijsko zaostajanje u jednom dinamičnom međunarodnom okruženju. Razvoj bez vlastite akumulacije predstavlja svojevrstan strateški otkaz, čamac bez krme i vesala, tiganj bez drške.
Aritmetika akumulacije u privredi Srbije
Da se akumulacija u Srbiji godinama kreće oko nultog nivoa, jeste propozicija koja zahteva rigorozan dokaz. Analitičara ne smeju zavarati kratkoročna makroekonomska kolebanja, budući da se ona međusobno kompenzuju i da pozitivna štednja u jednoj, biva redovno poravnata negativnom akumulacijom u narednim godinama. Pravi i pouzdan obračun akumulacije mora da obuhvati duže intervale – nekih desetak godina ili više. Posmatrana u tom sklopu, domaća akumulacija pokazuje se kao praktično nepostojeća. Ispravan način obračuna stope akumulacije, definisane kao učešće akumulacije u BDP-u, polazi od stope investicija opredeljene kao učešće investicija u fiksne fondove u BDP-u. U ovakvim opštim razmatranjima ulaganja u zalihe mogu se zanemariti zahvaljujući malom obimu i odsustvu vidnijeg trenda u njihovom učešću u BDP-u.
U poslednjih desetak godina, a i ranije, stopa investicija u fiksne fondove kretala se na nivoima od nešto ispod 20%. Jedan od važnijih razloga ovako niske stope investicija bilo je malo učešće javnih investicija (magistralna infrastruktura, zdravstvo, školstvo, zaštita čovekove sredine...) budući da se približno kretalo na nivou od svega 3.5%, dok se u uporedivim tranzicionim zemljama iz našeg međunarodnog okruženja dizalo na nekih 5% pa i više. Ako se kao reprezentativan prosek za našu stopu investicija uzme 20%, od toga treba oduzeti stopu amortizacije, koja se zbog temeljnih analitičkih razloga ne da tačno proceniti, ali za koju se konvencionalno i generalno prihvataju procene od 15% BDP-a, dolazi se do stope neto investicija od 5%. Od ove stope treba oduzeti učešće deficita spoljnotrgovinskog bilansa u BDP-u jer je to mera resursa koji su se u našu privredu ulili spolja i bilansno ne mogu ući u obračun sopstvene akumulacije.
To učešće je, dakako, variralo iz godine u godinu, ali se njegov tipičan prosek aproksimativno da proceniti na razini od oko 6%. Kad se to oduzme od onih 5%, koliko otprilike iznosi stopa neto investicija, dolazi se do prethodno naglašenog nultog nivoa ili čak do negativne vrednosti za taj ključni makroekonomski parametar. Time je aritmetički dokazana propozicija o faktičkom odsustvu domaće (neto) akumulacije. Naravno, bruto akumulacija je daleko iznad nule, ali je u nas njena dominantna, pa i iscrpljujuća komponenta amortizacija, koja ne generiše rast proizvodnih kapaciteta, nego samo omogućava njihovo održavanje na zatečenom nivou.
Strane direktne investicije kao „izlaz“ iz razvojnog ćorsokaka
Nema toga kome ne bode oči silna reklama i svojevrsna halabuka oko stranih direktnih investicija (SDI). Ljudi iz najvišeg političkog vrha ove zemlje neprestano ih najavljuju i objavljuju, a predsednik Republike gotovo da ne propušta nijednu, kad dođe vreme njihovog puštanja u redovan rad.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 82, jul 2021.
Gim, šta je to Gim? Čudio se predsednik države Aleksandar Vučić kad su ga novinari pitali zašto ovo privatno preduzeće trguje oružjem koje proizvod...
Broj 82, jul 2021.
Kako bi „otvorila“ poglavlјe/klaster u pregovorima za priklјučenje EU, Srbija je prihvatila zahtev Evropske komisije da uskladi akcize za žestoka p...
Broj 82, jul 2021.
Državi budžet se izgleda rapidno tanji, iako nam svakodnevno pričaju kako smo ekonomski tigrovi koji žive svoje najbolje živote u zlatnom dobu i la...
Broj 82, jul 2021.
Bračni par sa dvoje dece napustio je poslove u državnoj službi, vratili su se na dedino imanje, pronašli stare sorte semena i krenuli u proizvodnju...
Broj 82, jul 2021.
Organska hrana je vraćanje sebi. Tehnološki napredak je neophodan, ali treba imati meru u svemu „Mi smo skroman manastir, s malim sestrinstvom, ma...
Broj 82, jul 2021.
Moje prethodno iskustvo u evropskim institucijama pokazuje da se primetno ubrzanje procesa može dogoditi čim dođe do vidljivog napretka u oblastima...
Broj 82, jul 2021.
U proteklih nekoliko godina Telekom Srbija je agresivnim nastupom na tržištu multimedijskih usluga i širenjem optičke mreže u potpunosti preokrenuo...
Broj 82, jul 2021.
Naš prvi prioritet je Moravski koridor - mi smo izabrani kao strateški partner Vlade Srbije i to nosi sa sobom mnogo odgovornosti s obzirom na to d...
Broj 82, jul 2021.
Iznad njih promače oblak. Bacio je senku na Artura Denta, opruženog u ledenom blatu. Bacio je senku na kuću Artura Denta. Gospodin Proser se narogu...
Broj 82, jul 2021.
Igra je ključni sastojak zdravog i srećnog odrastanja. Igra je optimalni način kroz koji deca uče, obrađuju doživljaje i emocije, stiču samopouzdan...
Broj 82, jul 2021.
Među top trendovima u osiguranju nalaze se personalizovane polise prilagođene potrebama i rizicima svakog pojedinca ponaosob, i takozvane zelene po...
Broj 82, jul 2021.
Jako su nam važne teme očuvanja resursa i biodiverziteta, sprečavanja klimatskih promena, ali i teme koje su u fokusu naše interakcije sa poslovnim...
Broj 82, jul 2021.
Iako i dalje mnoge firme rade od kuće, postoji potreba za atraktivnim poslovnim objektima koji ispunjavaju uslove nametnute pandemijom. Uprkos iza...
Broj 82, jul 2021.
Među zanimanjima koja su pretrpela najveći udar zbog korone, svakako je hotelijerstvo. Ovo je priča o tome kako su naši ljudi, Tanja Vasić i njen s...
Broj 82, jul 2021.
Za ekspanziju privatnih časova nije kriva korona, ali smo dobili novi trend – onlajn privatne časove Ako je obrazovanje u doba pandemije nečemu p...
Broj 82, jul 2021.
Da, ali kako? Od svih problema sa kojima ljudi dolaze kod psihologa, verovatno više od polovine bi moglo da se svrsta u grupu „kako da izađem na kr...
Broj 82, jul 2021.
Kad je bilo oko jedan po ponoći, krenuše neki krici i jauci. Joj, panike! Sve mislim dolaze lavice i lavovi, sad će me pojesti, a posle dokrajčiti ...
Broj 82, jul 2021.
Zakon privlačenja radi - osim usmeravanja na pozitivno, važno je i da ne zadržavaš negativno, u šta svakako spadaju i ljutnja i zavist. A kako? Prv...
Broj 82, jul 2021.
Ruski slikar i teoretičar, koji je karijeru započeo kao pravnik, tvrdio je kako predmeti uništavaju sliku. Pokušavao je na platnu da prikaže muziku...
Broj 82, jul 2021.
Dok ceo svet traži inovativna rešenja za postpandemijski život, kod nas kao da se ništa nije desilo Sećate li se minulih meseci, koliko već minuli...
Socrat
Na žalost, nama se i celokupna ekonomska strategija zasniva isključivo na stranim direktnim investicijama i to je ono što u kontinuitetu radi i ova vlast, kao i sve prethodne. Nepovoljan položaj naših privrednika u odnosu na strane, sistematsko uništavanje domaće privrede, nedovoljni podsticaji domaćoj proizvodnji i poljoprivredi. Slažem se da su SDI naravno neophodne, ali samo u meri zdrave konkurencije i u jednakim uslovima za strane i domaće ulagače. Mašinska industrija je devastirana, onemogućen razvoj poljoprivrede zbog tzv slobodnog tržišta, jedino što je u razvoju je sektor informacionih tehnologija, ali samo zbog toga što je država tu imala najmanje upliva! Na žalost, u ovoj Srbiji jedini kontinuitet imaju političari koji su apsolutno operisani od ekonomije