
Kolumna Biljane Stepanović
Patriotske grudi i prepuni džepovi
Broj 84, oktobar 2021.
U državi u kojoj njen predsednik može, pred TV kamerama i okupljenim ljudima, u nekom selu da zove telefonom ministra finansija, nađe ga na plaži i...
Broj 84, oktobar 2021.
Petar Đukić, red. profesor održivog razvoja, Univerzitet u Beogradu
0 komentara
Mnogi smatraju da je rudna renta u nas nedopustivo niska, pa je i to, između ostalog, povod da se ekološke grupe obruše na projekte koji se izvode ili planiraju u oblasti korišćenja prirodnih resursa
Kad god se povede rasprava o rudarstvu Srbije, pominje se i rudna renta. O rudarstvu i rudarenju se govori sve više u negativnoj, „ekološkoj“ konotaciji, ali i bez mnogo napora pa čak namera da se napravi balans svih koristi i šteta, sa stanovišta pojedinačnog ili grupnog interesa. To i nije neko iznenađenje, jer su stvari u rudarstvu prilično kontroverzne. Iz zemlje se vadi neka mineralna sirovina (novijim rečnikom - neobnovljivi resurs), da bi se eksploatisala uz prilično visoke direktne i indirektne troškove, i to samo na određenom geografskom prostoru, naravno u limitiranom periodu, koji zavisi od rezervi i tempa eksploatacije.
Kakve su sve nevidljive, ponekad i nemerljive zdravstvene, posledice po ljude, prirodu, lokalnu zajednicu, i šta posle?
Renta i prirodni kapital
Lokalni prostor rezervisan za masovnu i sistematsku eksploataciju minerala, isključuje većinu drugih privrednih aktivnosti, posebno poljoprivredu i turizam. Povećana potrošnja i zagađenje vode (pitanje prečišćavanja ulazi u ovu kalkulaciju) devastacija zemljišta (uključujući troškove rekultivacije i remedijacije tla), jalovišta (ma kako obezbeđivana), emitovanje čestičnog zagađenja, gasova sa efektom staklene bašte, kao i zvučno zagađenje (buka), poremećaji flore i faune, vizuelno remećenje prostora i još mnogo toga - sve to su faktori koji podižu ukupne troškove rudarenja, kako nekadašnjeg tako i današnjeg.
Međutim, komercijalno rudarstvo na ovim prostorima staro je više hiljada godina (poznati ostaci i nalazi prvih primera rudarenja u svetu procenjuju se na čak 43.000 godina), pa je potpuno izvesno da se neće ni zaustaviti usled novog ekološkog senzibiliteta i zarad potpuno čistog ili „zelenog“ razvoja.
Mnogi smatraju da je rudna renta u nas nedopustivo niska, pa je i to, između ostalog, povod da se ekološke grupe obruše na projekte koji se izvode ili planiraju u oblasti korišćenja prirodnih resursa, te da se suprotstave „uzurpatorima“. Ko sve i pod kojim uslovima uzurpira prirodne resurse, u to se nedovoljno ulazi, ali je preovlađujuće uverenje da su to strane kompanije, koje su ostvarila privilegije da kroz ostvareni (ekstra)profit iznesu prirodno i društveno bogatstvo Srbije u inostranstvo.
Naravno da su u oku javnosti zainteresovane ili već delujuće kompanije poput kompanija Rio Tinto, Zi Đin, ili ruski Gasprom. Valjda od ovih „velikih“ nikome ne pada na pamet da se pozabavi malim i srednjim rudarskim zahvatima kao što su korisnici mineralnog materijala u Jelen Dolu, stoletna eksploatacija mermera na Venčacu, mnoštva kamenoloma za podloge auto-puteve, kao i šljunka iz korita Morave kod Čačka, gline za keramiku po Vojvodini..., što izaziva podrivanje korita reka i remećenje ekosistema.
Međutim, do sada se, nijednoj drugoj kompaniji, braći Rusima ili Kinezima (da ne pominjemo ubedljivo najveće zagađivače, naše RB Kolubaru i Kostolac) nije poručivalo: marš iz Srbije. Kao da su u Srbiju baš ovi novi tek sada umarširali na tenkovima neke (strane) armije, protiv volje ovdašnjih najviših rukovodilaca i naroda. A nije tako izgledalo, niti 2004, ni 2008, ni 2018. Možda je verovatnije da se nešto drugo iza brda valja: nepoverenje i jedna varijanta opasne „građanske neposlušnosti“, uslovljene tim nepoverenjem.
Renta i naknade – teorija, zakon i život
Renta je kategorija ekonomske teorije. Njena pravna operacionalizacija bi trebalo da proističe iz namere zahvatanja rente, ekstradohotka koji bi se namenski upotrebljavao u svrhu kompenzacije negativnih eksternalija, neke po javni interes rizične i štetne aktivnosti.
Pojednostavljeno objašnjenje eksternalija je trošak po životnu sredinu, odnosno oštećenja koja se tiču susednih privrednih aktivnosti i opšteg ekonomskog interesa. Dakle, ako postoji javni trošak koji nije zahvaćen tržišnom cenom, ekonomska održivost nalaže da negativne eksternalije treba da se kompenzuju posebnim pravnim instrumentima. Renta je samo jedan od njih, tu su kazne i dozvole, stimulacije itd.
Prema Zakonu o naknadama za korišćenje javnih dobara Republike Srbije, umesto prirodne ili rudne rente, barata se kategorijom „naknada“. One mogu biti veoma različite, kao što su: naknade za geološka istraživanja, za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina; preko naknade za korišćenje energije i energenata; za promenu namene poljoprivrednog zemljišta; korišćenje šuma i šumskog zemljišta; lovostajem zaštićenih vrsta divljači; za vode; za zaštitu životne sredine; za plovidbu i korišćenje luka, pristaništa i objekata bezbednosti plovidbe na državnom vodnom putu; korišćenje javnih puteva i javne železničke infrastrukture; za korišćenje javne površine; za korišćenje prirodnog lekovitog faktora; za korišćenje turističkog prostora i za elektronske komunikacije. Pa ko se u svemu tome snađe. Preduzetnici bi rekli – gomila parafiskalnih nameta.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 84, oktobar 2021.
U državi u kojoj njen predsednik može, pred TV kamerama i okupljenim ljudima, u nekom selu da zove telefonom ministra finansija, nađe ga na plaži i...
Broj 84, oktobar 2021.
Igrom slučaja, u roku od samo par dana, dve misije evropskih „posrednika“ u Beogradu doživele su potpuni debakl. Miroslav Lajčak se kiselio tri da...
Broj 84, oktobar 2021.
Nacionalizam je ovih dana u Srbiji u punom gasu. Ujedinjuje se srpski svet, brani se ćirilica, slavi se zastava. Da li smo iznenađeni? Ako jesmo, ...
Broj 84, oktobar 2021.
Od onih koji odu na školovanje na neki od stranih fakulteta 50 do 60 odsto se vrati, što je otprilike svetski prosek. Mislim i da reč „odliv mozgov...
Broj 84, oktobar 2021.
Pola procenta svetske populacije nema noge. Hteo sam drugačije ortopedsko pomagalo, da pokažem i sebe i osobe sa invaliditetom na drugi način, da t...
Broj 84, oktobar 2021.
U poslednje vreme Ši Đinping je počeo da „obuzdava“ najmoćnije kapitaliste u Kini. Samo u proteklih godinu dana u Kini je doneto više od 100 različ...
Broj 84, oktobar 2021.
Srpska prestonica, odavno slušamo, zaslužila je Muzej koji će u punom svetlu prikazati život na ovom prostoru kroz vekove. Novi dom kolekcija koje ...
Broj 84, oktobar 2021.
Da li ćemo se voziti brzim prugama ako ne bude imao ko da ih održava? Rade se pruge za vozove od 200 kilometara na sat, a železničari žive na mini...
Broj 84, oktobar 2021.
Dramatične promene u energetskom sektoru zahtevaju da država utvrdi jasnu strategiju i da odredi pravac razvoja u narednim godinama. Do kraja 2050....
Broj 84, oktobar 2021.
Ljudi na srpske slave nose strana pića čak i lošijeg kvaliteta od domaće rakije, a sad će tek biti ohrabreni cenom. Država mora da se uključi u bre...
Broj 84, oktobar 2021.
Umesto države, pomogla mu je porodica. Iako je 2005. započela podrška, ona je prekinuta promenom vlade tri godine kasnije, bez bilo kakvog obrazlož...
Broj 84, oktobar 2021.
Jedan protest bio je dovoljan da napravi remiks od izveštaja novinarke Studija B Barbare, a deset dana karantina bilo je dovoljno da napravi isto t...
Broj 84, oktobar 2021.
Ako se o svim spornim pitanjima u društvu ne priča na konstruktivan način, koji za cilj ima traženje najboljeg rešenja za opštu dobrobit, već se sv...
Broj 84, oktobar 2021.
Zašto se srpski jezik u javnom govoru toliko uništava uvođenjem engleskih interpretacija, ličnih kreacija autora i besmislenih iskaza, da se poneka...
Broj 84, oktobar 2021.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 84, oktobar 2021.
U trci za što zanimljivijim gedžetima, zasad vodi kompanija Facebook. Oni su lansirali pametne naočare, a u saradnji sa Ray Ban-om, potrudili su se...
Broj 84, oktobar 2021.
Ukoliko se bavite prodajom, neka vaše prostorije mirišu na lavandu. Njen miris opušta, smiruje čula, umanjuje nemir i razdražljivost. Ako se bavite...
Broj 84, oktobar 2021.
Šta se u muškoj glavi događa, kad je on u ulozi zavodnika, ne znam. Da znam, verovatno bih bila srećno udata. Puštala bih još prvog da se pomalo ku...
Broj 84, oktobar 2021.
Met Gala ili kako je još zovu „zabava godine“ je dobrotvorno veče Instituta za umetnički kostim Metropolitan muzeja u Njujorku, organizovano radi ...
Broj 84, oktobar 2021.
„Profesionalni model uvek deluje kao da je napunjen slamom, dok su one... one su žive“, govorio je plemić opčinjen kabaretskim životom o svojim pri...
Broj 84, oktobar 2021.
Ako ste ovih dana bili u Parizu, tačnije u periodu od 18. septembra do 3. oktobra ove godine, obavezno jde trebalo prošetati do Trijumfalne kapije....
Nema komentara