
Kolumna Bogdana Petrović
Gde nestadoše evropski posrednici?
Broj 84, oktobar 2021.
Igrom slučaja, u roku od samo par dana, dve misije evropskih „posrednika“ u Beogradu doživele su potpuni debakl. Miroslav Lajčak se kiselio tri da...
U državi u kojoj njen predsednik može, pred TV kamerama i okupljenim ljudima, u nekom selu da zove telefonom ministra finansija, nađe ga na plaži i pita „Siniša, imaš li u budžetu devet miliona evra da izgradimo put“, ovaj odgovori „imamo“, a predsednik se obrati okupljenima sa „eto, i to je rešeno, dobićete put“, sve je moguće.
Kad predsednik države, kome to inače uopšte nije u opisu posla, može da raspolaže državnom kasom kao da je njegova lična i kao da ne postoji Zakon o budžetu, to je znak i za ostale oko njega da mogu da se ponašaju na isti način.
Spisak je predugačak, u jednom tekstu mogu se samo letimično nabrojati primeri: tokom prošle godine razni državni organi su se više od 280 puta jednostavno oglušili o rešenja poverenika za informacije od javnog značaja, koji im je naložio da dostave tražene informacije: o trošenju javnog novca, javnim nabavkama, dodeli novca preko medijskih konkursa, o trošenju u pandemiji itd.
I – ništa. Dobiju rešenje, bace ga u đubre, plate kaznu (ionako nije iz njihovog džepa, nego iz našeg) i teraju dalje.
U takvom sistemu moguće je da ne znamo ni kakvi se tačno dogovori sklapaju sa državama kreditorima i investitorima, pošto se sa tendera prešlo na direktne pregovore.
Ne znamo ni zašto nas je tačno ova država upravo zadužila za još milijardu evra prodajom „zelenih obveznica“. Ministar Siniša Mali (opterećen aferama, od 24 stana u Bugarskoj i rušenja u Savamali do plagijata doktorata) lakonski je objašnjavao da je za to, naravno, odgovorna prethodna vlast, pa će se tim novcem vraćati stari dugovi, ali će se završiti još niz poslova: zaštita od poplava, očuvanje biodiverziteta, prevencija zagađenja, prikupljanje i reciklaža otpada, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije, pa čak i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, izgradnja metroa i moderne železnice. I sve ovo sa tom jednom „zelenom“ milijardom.
Ovde bi laik, slušajući u čudu, logično upitao – pa dobro, a zašto ste nas onda zadužili ovolike milijarde, zašto je spoljni dug dostigao rekordne 32,2 milijarde evra, a samo od 2019. godine do sada zemlju ste zadužili za više od četiri milijarde evra? Ako će Siniša Mali sve ono da postigne sa milijardu evra, za šta su potrošene ostale milijarde?
Drugo, dodatno pitanje bi bilo – gde je nestao čuveni suficit iz prvog kvartala ove godine, kojim se ministar takođe pompezno hvalio? Kako se on pretvorio u deficit od 570 miliona evra, već u drugom kvartalu? Profesor Milojko Arsić kaže – zahvaljujući manjku u robnom razmeni od 1,6 milijardi evra zbog rasta cena energenata i repromaterijala.
Ni od jedne vlasti ne može se očekivati čudo, promene na tržištu su neminovne, potresi i krize se dešavaju, uslovi kreditiranja se menjaju i logično bi bilo pretpostaviti da se vlast trudi najbolje što može da se u tome snađe. Logično je i da svojim biračima pokušava da objasni kako je u tome uspešna, jer zašto bi inače i vladala.
Ali ova vlast je svoj stari radikalski manir dovela do krajnosti. Sve je samo propaganda, dok iza leđa nestaje novac. Deceniju govorite kako su sve upropastili oni bivši, sve sami lopovi i kriminalci, novac trošite nemilice, zadužujete zemlju, narod postaje siromašniji dok vaši funkcioneri postaju sve bogatiji. Koliko ste bogatstvo nagomilali za tu deceniju, ne može se ni naslutiti. Ili može. Ako se samo kod nekog golobradog predsednika opštine nađe par stotina hiljada evra u kešu, ili ako neki gradski sekretar za komunalne poslove švercuje sliku Paje Jovanovića vrednu 150.000 evra, prvi ešalon morao je „prihodovati“ milijarde.
Za to vreme narodu neprekidno prodajete velike reči. Busate se u patriotska prsa, upirete prstom u izdajnike, od opozicije preko novinara do svakoga ko podigne glas, svađate se sa susedima i kao pokazujete mišiće, preko tabloida kupujete opasno naoružanje, pa onda njime zveckate. Jedino ste snishodljivi prema Angeli Merkel. Do granice mučnine.
Zvaničnici Evrope prema kojoj nikad niste ni išli, samo ste se jedno vreme pretvarali, ovo sve gledaju i ne reaguju. Njima, naravno, stanje u Srbiji ne smeta. Demokratija, ljudska prava, medijske slobode, sve što je u njihovim zemljama bitno, u Srbiji nije. Imaju poslušnog nameštenika od koga dobijaju sve što hoće, i ekonomski i politički, i zašto bi ga menjali. Oni ionako ne žive u Srbiji.
Poruka koju su nam poslali je jasna da jasnija ne može biti: sami ste u ovome, sami vidite šta ćete, mi ovako možemo još sto godina.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 84, oktobar 2021.
Igrom slučaja, u roku od samo par dana, dve misije evropskih „posrednika“ u Beogradu doživele su potpuni debakl. Miroslav Lajčak se kiselio tri da...
Broj 84, oktobar 2021.
Nacionalizam je ovih dana u Srbiji u punom gasu. Ujedinjuje se srpski svet, brani se ćirilica, slavi se zastava. Da li smo iznenađeni? Ako jesmo, ...
Broj 84, oktobar 2021.
Od onih koji odu na školovanje na neki od stranih fakulteta 50 do 60 odsto se vrati, što je otprilike svetski prosek. Mislim i da reč „odliv mozgov...
Broj 84, oktobar 2021.
Pola procenta svetske populacije nema noge. Hteo sam drugačije ortopedsko pomagalo, da pokažem i sebe i osobe sa invaliditetom na drugi način, da t...
Broj 84, oktobar 2021.
Mnogi smatraju da je rudna renta u nas nedopustivo niska, pa je i to, između ostalog, povod da se ekološke grupe obruše na projekte koji se izvode ...
Broj 84, oktobar 2021.
U poslednje vreme Ši Đinping je počeo da „obuzdava“ najmoćnije kapitaliste u Kini. Samo u proteklih godinu dana u Kini je doneto više od 100 različ...
Broj 84, oktobar 2021.
Srpska prestonica, odavno slušamo, zaslužila je Muzej koji će u punom svetlu prikazati život na ovom prostoru kroz vekove. Novi dom kolekcija koje ...
Broj 84, oktobar 2021.
Da li ćemo se voziti brzim prugama ako ne bude imao ko da ih održava? Rade se pruge za vozove od 200 kilometara na sat, a železničari žive na mini...
Broj 84, oktobar 2021.
Dramatične promene u energetskom sektoru zahtevaju da država utvrdi jasnu strategiju i da odredi pravac razvoja u narednim godinama. Do kraja 2050....
Broj 84, oktobar 2021.
Ljudi na srpske slave nose strana pića čak i lošijeg kvaliteta od domaće rakije, a sad će tek biti ohrabreni cenom. Država mora da se uključi u bre...
Broj 84, oktobar 2021.
Umesto države, pomogla mu je porodica. Iako je 2005. započela podrška, ona je prekinuta promenom vlade tri godine kasnije, bez bilo kakvog obrazlož...
Broj 84, oktobar 2021.
Jedan protest bio je dovoljan da napravi remiks od izveštaja novinarke Studija B Barbare, a deset dana karantina bilo je dovoljno da napravi isto t...
Broj 84, oktobar 2021.
Ako se o svim spornim pitanjima u društvu ne priča na konstruktivan način, koji za cilj ima traženje najboljeg rešenja za opštu dobrobit, već se sv...
Broj 84, oktobar 2021.
Zašto se srpski jezik u javnom govoru toliko uništava uvođenjem engleskih interpretacija, ličnih kreacija autora i besmislenih iskaza, da se poneka...
Broj 84, oktobar 2021.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 84, oktobar 2021.
U trci za što zanimljivijim gedžetima, zasad vodi kompanija Facebook. Oni su lansirali pametne naočare, a u saradnji sa Ray Ban-om, potrudili su se...
Broj 84, oktobar 2021.
Ukoliko se bavite prodajom, neka vaše prostorije mirišu na lavandu. Njen miris opušta, smiruje čula, umanjuje nemir i razdražljivost. Ako se bavite...
Broj 84, oktobar 2021.
Šta se u muškoj glavi događa, kad je on u ulozi zavodnika, ne znam. Da znam, verovatno bih bila srećno udata. Puštala bih još prvog da se pomalo ku...
Broj 84, oktobar 2021.
Met Gala ili kako je još zovu „zabava godine“ je dobrotvorno veče Instituta za umetnički kostim Metropolitan muzeja u Njujorku, organizovano radi ...
Broj 84, oktobar 2021.
„Profesionalni model uvek deluje kao da je napunjen slamom, dok su one... one su žive“, govorio je plemić opčinjen kabaretskim životom o svojim pri...
Broj 84, oktobar 2021.
Ako ste ovih dana bili u Parizu, tačnije u periodu od 18. septembra do 3. oktobra ove godine, obavezno jde trebalo prošetati do Trijumfalne kapije....
Negtivna selekcija
Upravo tako gospođo Stepanović, Jedan od primera koji potvrđuje ovo što ste napisali je postavljanje Nenada Stanojevića za direktora u novoformiranom Obrazovno naučnom centru Jastrebac. Skandalozno, uzevši u obzir njegove kompetencije, a posebno zbog toga što se radi o čoveku koji je sklon zloupotrebama. Mobingovao je i proganjao radnike i kao rezultat pravosnažno je osuđen zbog kršenja zakona o radu. Penale i kazne suda je platio sa računa Centra za stručno usavršavanje, gde je postavljen kao direktor bez potrebnog iskustva. On je podneo ostavku na funkciju, ali je mimo zakona uzeo otpremninu. Zato i ne čudi stepen korupcije i bezobzirnost kada mu se ponovo daje rukovodeće mesto.