
Kolumna Biljane Stepanović
Potplati, pripreti, pobedi
Broj 88, mart 2022.
Kako se približavaju izbori, tako i vlast dodaje gas u otvorenom podmazivanju svih ciljnih grupa od kojih očekuje glas. Pa tako vladajuća garnitura...
Broj 88, mart 2022.
Lana Engel, MSc psiholog, ACT terapeut
1 komentar
Kaže se da su „u laži kratke noge". Ako je tako, kako to da se kod nas laži i lažljivci dugo i uspešno održavaju „u sedlu"? Kako to da većina, ipak, oprašta grehe manipulatora i moćnika i uporno i pokorno glasa za njih? Da li je koren ovog problema u našoj kulturi i vaspitanju, u siromaštvu, tj. ekonomskim problemima ili u medijima, tj. u manipulaciji javnim mnjenjem?
Na ovo pitanje je teško dati sveobuhvatan odgovor, ali ćemo se ovde potruditi da bacimo svetlo na neke fenomene koji, čini se, češće izmiču pažnji javnosti u Srbiji.
Ljudi su psihološki složena bića. Naša ličnost nije nekakav monolit, odnosno jednoznačan i nepromenljiv fenomen, već je svaka ličnost pre skupina sublikova ili delova koji su jedni sa drugima u nekakvim dinamičnim interakcijama. Psihološki, čovek je iznutra pre neka vrsta (grčke) drame, umesto jedan jedinstven i u svim prilikama isti i dosledan lik.
Sa tim u vezi i reakcija neke jedinke na laž, prevaru, manipulaciju, zloupotrebu i svaku vrstu nepoštenja će se razlikovati, u zavisnosti od više faktora.
Logično je da će osoba kojoj neko preti određenim negativnim reperkusijama, po nju samu ili po njene bližnje, ukoliko se suprotstavi, „dva puta razmisliti" o tome da li će se pobuniti. Briga o ličnoj bezbednosti je verovatno svakome razumljiva i, očigledno, racionalna i opravdana.
Ipak, svedoci smo da postoje mnoga odstupanja od ovog pravila, kako u pravcu preterane „strašljivosti", tako i u pravcu preterane „neustrašivosti".
Istorija je puna primera pojedinaca koji su bili spremni da podnose dugogodišnje patnje i mučenja u borbi za društvene ciljeve i ideale u koje su verovali.
Sa druge strane, viđamo, čini se sve češće, puno ljudi koji nisu spremni da odvoje ni sat ili dva ličnog vremena i truda, da bi pomogli ili podržali ostvarenje nekih, za opstanak zajednice i društva, krucijalnih ciljeva.
Dakle, jedan od faktora podleganja zlu i tolerisanja zla jeste objektivna ugroženost, ali daleko od toga da je to i jedini faktor.
Očigledno je da su neki ljudi „rezilijentniji", tj. otporniji, a drugi „podložniji" zlu.
Međutim, suprotno uobičajenim verovanjima, karakteristike ličnosti, a posebno ponašanja pojedinca, nisu „zabetonirane" datosti, koje se formiraju u detinjstvu i kasnije u životu ostaju kao neka nepromenljiva konstanta. Ljudi se menjaju konstantno i po pravilu neprimetno, tj. automatski i malo pomalo. Uostalom, da nije tako i da čovek psihološki ne može da se menja, psihoterapija ili učenje bilo kakvih novih veština, ne bi imalo smisla, jer ne bi ništa menjalo.
Dakle, ako čovek može da se menja (a definitivno može i to čak radi spontano, konstantno i automatski, odnosno nesvesno tokom celog života), onda možemo postaviti pitanje: da li je moguće i, ako jeste, onda na koji način pomoći ljudima da postanu rezilijentniji, tj. otporniji na manipulacije i zloupotrebe? Kako ojačati ljude da ne podležu lažima, već da ih prepoznaju i da budu spremniji da im se suprotstave?
Takođe, postavlja se pitanje, kako podstaći ljude da svojevoljno, motivisano, sarađuju sa drugima u cilju međusobne podrške i jačanja zajednice i društva, umesto u cilju razbijanja i uništavanja zajednice, a što je posledica normalizacije zla u vidu laži, manipulacije, krađe, ucenjivanja i sličnih antisocijalnih ponašanja pojedinaca ili grupica pojedinaca na pozicijama moći.
Da bismo predložili moguće lekove, pre svega treba da se upoznamo sa „boljkama". Zapitajmo se zato najpre, šta navodi ljude da lakše kapituliraju pred zlom?
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 88, mart 2022.
Kako se približavaju izbori, tako i vlast dodaje gas u otvorenom podmazivanju svih ciljnih grupa od kojih očekuje glas. Pa tako vladajuća garnitura...
Broj 88, mart 2022.
Vlast je uspela u nameri da pre izbora maksimalno podeli stranke iz opozicije. Pocepane su (beznadežno) i prozapadne stranke i stranke koje su prot...
Broj 88, mart 2022.
Da li ste primetili kako je sve poskupelo? Litar i po svežeg mleka košta više od 140 dinara u malim prodavnicama, a ne tako davno mogao je da se ku...
Broj 88, mart 2022.
Demokratija se u Srbiji još nije zapatila, a kad će - ne znamo. I ne pričam o društveno-političkom uređenju. To se još i može dovesti na koliko-tol...
Broj 88, mart 2022.
Iako je socijalistička Jugoslavija delovala kao „monolitna“, jednopartijska država, sa veoma kontrolisanom štampom i ograničenom slobodom izražavan...
Broj 88, mart 2022.
Najveći evropski telekomunikacioni operateri pozvali su EU zakonodavce da primoraju velike tehnološke kompanije (big tech) da doprinesu finansiranj...
Broj 88, mart 2022.
Naš film je jedan korak i kao zemlja nismo nikad bili bliže da se sa Netfliksom prave sporazumi za produkciju, a ne samo za akviziciju domaćeg sadr...
Broj 88, mart 2022.
Rast zarada u evrima pokazuje samo koliko više evra građani mogu da kupe za prosečnu zaradu, ali ne i koliko više proizvoda mogu sebi da priušte P...
Broj 88, mart 2022.
Kompanije koje na korporativnom takmičenju dobiju titulu najboljeg poslodavca izdvajaju se po izvanrednim uslovima za zaposlene, sigurnom radnom ok...
Broj 88, mart 2022.
Kompanije koje na korporativnom takmičenju dobiju titulu najboljeg poslodavca izdvajaju se po izvanrednim uslovima za zaposlene, sigurnom radnom ok...
Broj 88, mart 2022.
Generacijske razlike, za nas u Bambiju, predstavljaju našu snagu. Daju nam mogućnost da kroz uvođenje novih veština koje odlikuju mlade talente, do...
Broj 88, mart 2022.
Imlek kao regionalni lider na tržištu mleka i mlečnih proizvoda uživa ugled jedne od najangažovanijih kompanija kada je reč o društveno odgovornom ...
Broj 88, mart 2022.
Ljudi se često blokiraju i sami sebi stave neki okvir, neka ograničenja, ne vide svoje potencijale i resurse i misle da je neki problem daleko veći...
Broj 88, mart 2022.
Dok su najveći ponos ovdašnjih vlasti brzo izgrađene kovid bolnice, u njima rade medicinari sa ugovorima na određeno i radno mesto im je klimavo. N...
Broj 88, mart 2022.
U poslednjih deset godina Republika Srbija je iz budžeta isplatila oko milijardu evra za kazne i penale. To je dvostruko više od uštede ostvarene s...
Broj 88, mart 2022.
U Srbiji, pre svega, treba da se unapredi pravni okvir i omogući efikasna primena principa „produžene odgovornosti“ i načela „zagađivač plaća&ldquo...
Broj 88, mart 2022.
Na onlajn tržištu često se dešava da prodavci nude kopije velikih svetskih brendova, zbog čega čuvene kompanije ne samo da imaju gubitke u prodaji,...
Broj 88, mart 2022.
Pojam „velikanke“ na Guglu nije ni postojao sve donedavno, kada se pojavila izložba „Velikanke srpske kulture“, posvećena velikim naučnicama i umet...
Broj 88, mart 2022.
Za dugoročnije efekte filantropskih inicijativa neophodno je strateško planiranje, kao i bolje povezivanje različitih društvenih aktera. Pored toga...
Broj 88, mart 2022.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 88, mart 2022.
Kad Fejsbuk padne, daleko se čuje. Digitalni gigant Meta koji u svom vlasništvu poseduje ne samo Fejsbuk, nego i Instagram, Mesindžer i WhatsUp, iz...
Broj 88, mart 2022.
Teško je poverovati, ali ja sam do pre izvesnog vremena uživala u svojoj muci. Doduše, nisam ja to baš tako jasno percipirala, al' sam se ponašala ...
Broj 88, mart 2022.
Chanel je ograničio prodaju svojih torbi tako da sada možete da kupite jedan model u dva meseca, pod uslovom da druga kupovina ne bude identična pr...
Broj 88, mart 2022.
U bogatoj ruskoj umetnosti, do prvih platana Isaka Levitana, pejzaž je uglavnom smatran dosadnim žanrom. Veliki talenat i neverovatna umešnost ovog...
Broj 88, mart 2022.
Slavni brend RIMOWA, koji kreira putni asortiman, osnovan je 1898. godine u Kelnu u Nemačkoj i od tada važi za jedan od najtraženijih kofera za put...
Vesna
da li je ovo napisao bot? nema apsolutno nikakvog smisla