
Kolumna Bogdana Petrović
Ko će platiti račun rata u Ukrajini
Broj 89, april 2022.
Ruska agresija na Ukrajinu otvorila je potpuno novo poglavlјe u međunarodnim odnosima. U ovom ratu se prelama odnos „liberalnog sveta“ koji predvod...
Dok se vi premišljate da li da uplatite letovanje dok traju popusti, ili ipak da sačekate dok vidite razvoj situacije (ko zna, možda odnese đavo šalu, pa treba nakupovati graška i mleka u prahu) povoljni aranžmani se rasprodali.
Uplaćuju ljudi, kaže ljubazna dama u agenciji. Prvo odu najskuplje egzotične destinacije, pa onda aranžmani na popustu za Grčku i Crnu Goru. Najslabije ide ono srednje, jer srednje klase više i nema. „Eto, recimo, juče smo oglasili i odmah prodali šest aranžmana kruzerom od 32 dana“, kaže ljubazna dama. Pa dobro, jasno je da neko ko radi, uspe da zaradi 10.000 evra za jedno putovanje. Ali ako radi, odakle mu slobodnih mesec dana da u novembru krstari toplim morima? Dama sleže ramenima – „Aaa, pa nisu to oni koji rade“.
E sada, ova bi epizodica zaslužila zasebnu analizu – ko su dame i gospoda koji u ovom sistemu ne moraju da rade, a lepo žive. Naš fokus su ipak ovi koji rade, a nikako ne uspevaju lepo da žive. Deset godina smo slušali, a velike su šanse da slušamo i dalje, kako će prosečna plata već za tri godine da bude čitavih 900 evra. To je svega 50% više od 600 evra zabeleženih proteklog decembra. Statistički, naravno.
Ova je računica, doduše, napravljena pre nego što je krenuo rat u Ukrajini i cela Evropa se suočila sa izazovom inflacije. Srbija je četiri godine kurs dinara (mnogi ekonomisti smatraju štetno i veštački) držala pod kontrolom. Zato je evro sada nešto preko 117 dinara, dok je 2017. godine bio 124 dinara. Što je kurs evra niži, plata u evrima ispadne viša i to baš dobro izgleda.
Kada se zemlja zadužuje pa imate devizni priliv, kad privlačite strane investicije preko subvencija iz budžeta, kad odliveni mozgovi svojim roditeljima redovno šalju doznake, u mogućnosti ste da kurs držite stabilnim. E sad, što zbog toga stradaju izvoznici jer je njihova roba u inostranstvu skupa i time neatraktivna, to je drugo pitanje. Ovo je dobro za unutrašnju upotrebu.
Ali šta se događa kad naiđe ovakva globalna kriza u najavi? Naprednjačka vlast duplirala je dug zemlje za deset godina svog zalaganja – od 15 milijardi evra koje je nasledila, sada je pregurala 30 milijardi evra. Zaduživaće se i dalje, nema druge, samo je pitanje koliko i pod kojim uslovima. Strane investicije će neminovno jenjavati, pošto se može očekivati da se zemlje zahvaćene krizom zatvaraju u svoje okvire ili idu tamo gde mogu dobiti uslove koje ni mi ne možemo da ponudimo. Kriza u bogatim zapadnim zemljama će neminovno pogoditi i našu dijasporu, pa je pitanje koliko će moći da odvaja za doznake.
Ovo sve će biti u takozvanom „crnom scenariju“ koji, valja se nadati, neće biti baš ovakav. Ali nadu potkopava činjenica da je Narodna banka Srbije u poslednjih pet meseci već potrošila milijardu i po evra deviznih rezervi, ili oko 10% za odbranu deviznog kursa. Tek je u trenutku pisanja ovog teksta NBS prvi put korigovala kurs, doduše minimalno, sa 117,59 na 117,72 dinara.
Šta je ovde problem? To što je ovoliki novac već potrošen, a da udar krize i inflacije nije još ni počeo. Koliko će tek biti teško (i skupo) održavati stabilan kurs dinara kad nastupi neminovni udar krize? Tu će se monetarna vlast naći pred velikom dilemom – da li trošiti devizne rezerve za odbranu kursa, što će biti uzaludno (uči nas bliska istorija iz devedesetih) ili pustiti klizanje dinara, što je zbog tih istih devedesetih takođe nepopularno i nije bez posledica? Ali ako bude moralo, a izgleda da će morati, bolje se sa realnošću suočiti odmah, nego kad se potroše devizne rezerve.
A sa čime ulazimo u ovu svetsku krizu? Sa devastiranim EPS-om, pa umesto da izvozimo struju, mi je uvozimo, za šta ćemo da slupamo nepredviđenih čak milijardu evra; sa uvozom gasa i nafte po višim cenama, ne zna se kolikim, kad uskoro istekne povoljni aranžman sa Rusijom. U najboljem slučaju, potrošićemo još milijardu više nego prošle godine; rastu cene đubriva i nafte, pa će poskupeti poljoprivredna proizvodnja ako se bude đubrilo, ili će se smanjiti prinosi ako ne bude. U oba slučaja, hrana mora da poskupi.
U toj situaciji svi koji plate primaju u dinarima, moraju da osete posledice: osim što će statistička plata u evrima biti manja, biće manja i kupovna moć te plate. A izbori prošli, pa nema potrebe ni da se opet deli po 30, 50, 100 evra.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 89, april 2022.
Ruska agresija na Ukrajinu otvorila je potpuno novo poglavlјe u međunarodnim odnosima. U ovom ratu se prelama odnos „liberalnog sveta“ koji predvod...
Broj 89, april 2022.
Na cene polјoprivrednih artikala izuzetno će uticati skok cene mineralnih đubriva (bar tri puta je skuplјe nego pre godinu dana), kao i rast cene d...
Broj 89, april 2022.
Pandemija korona virusa i invazija Rusije na Ukrajinu ogolile su do kraja jednu izuzetno poražavajuću stvar. Činjenice su odavno izgubile bitku pro...
Broj 89, april 2022.
Nismo preprodavci, već platforma na kojoj trgovci imaju mogućnost da upravljaju svojim cenama, inventarom, akcijama, promocijama, što znači da zadr...
Broj 89, april 2022.
Svaki građanin Srbije je u periodu od 10 godina dodatno zadužen za oko 2.278 evra, tako da dug po glavi stanovnika trenutno iznosi oko 4.550 evra, ...
Broj 89, april 2022.
Kada je reč o kretanju javnog duga Srbije, prethodne dve decenije se mogu podeliti na četiri perioda: period pada javnog duga (2000-2008), period s...
Broj 89, april 2022.
Plata nije jedini benefit koji privlači mlade ljude. To se, nekako, podrazumeva. Bez dobre plate, mladi stručni ljudi ne žele ni da odu na razgovor...
Broj 89, april 2022.
Sarađujemo sa studentskim organizacijama i obrazovnim institucijama, zahvaljujući čemu svake godine mnogo mladih ljudi svoje prve profesionalne kor...
Broj 89, april 2022.
Svaki praktikant od početka dobije podršku kolege na kojeg uvek može da računa Na prvom festivalu Employer brandinga - Empple, kompanija Bambi dob...
Broj 89, april 2022.
Mladi posebno cene dobro strukturiran onboarding program koji im omogućava da se upoznaju sa procesima rada, scrum metodologijom, kulturom i vredno...
Broj 89, april 2022.
Mladi imaju velika očekivanja od poslovnog sektora. Važno je da im kompanije otvore svoja vrata i omoguće plaćenu praksu, mentorstvo, volontiranje ...
Broj 89, april 2022.
Tokom prvih šest meseci, svi novozaposleni su istovremeno i polaznici naše onboarding akademije ,,Knowledge infusion”, tokom koje stiču strukturisa...
Broj 89, april 2022.
STIHL proizvodi daju važan doprinos očuvanju prirode Kompanija STIHL, vodeći svetski proizvođač motornih testera i uređaja za poljoprivredu, &scar...
Broj 89, april 2022.
Naši klijenti znaju da imaju pravog prijatelja u osiguranju Ove godine Milenijum osiguranje obeležava 30 godina od početka rada. Time smo se svrst...
Broj 89, april 2022.
Ljudi su spremni da ubrizgaju botoks, da peglaju bore, ali nisu dovoljno spremni da sistematski brinu o svom zdravlju, da se pregledaju pre nego št...
Broj 89, april 2022.
Ispod radara brige kako da se nadomeste „rupe“ u znanju, prolazi čitava lepeza tegoba u mentalnom zdravlju učenika koje je izazvala ili pojačala pa...
Broj 89, april 2022.
Od 2006. godine, kada je počeo program privlačenja stranih investicija subvencijama, do kraja 2019. godine investitori su od države dobili 638 mili...
Broj 89, april 2022.
Građani Zrenjanina iščekuju realizaciju velike kineske investicije u fabriku automobilskih guma Linglong. Da li će ta investicija pogurati lokalnu ...
Broj 89, april 2022.
Poljoprivreda i te kako može da pokrene ekonomiju. U Srbiji preovlađuju ratarske kulture koje se uzgajaju na velikim površinama, a donose daleko ma...
Broj 89, april 2022.
Populisti često koriste manipulisanje ljudskim emocijama da bi se domogli i održali na vlasti. Posebno osetljivi baš na ovu vrstu manipulacije obeć...
Broj 89, april 2022.
Imam osećaj da nove generacije vode računa o tome da ne pokažu svoje slabosti, otkriju nezadovoljstvo. Da ne pokažu emociju jer je to znak slabosti...
Broj 89, april 2022.
U trenutku pisanja ovog teksta, predizborna kampanja ulazi u sam finiš. Politika je odavno došla na društvene mreže a, s obzirom na to da pratimo t...
Broj 89, april 2022.
Mnogo je tajni vezanih za život i delo firentinskog slikara rane renesanse. „Burence“(Botticelli) bio je nadimak koji mu je dao stariji brat, a ost...
Broj 89, april 2022.
Arhitekta Daniel Libeskind dizajnirao je novu, ugaonu flašu za konjak Hennessy Daniel Libeskind je jedan od najpoznatijih svetskih arhitekata, pro...
Broj 89, april 2022.
Nekoliko velikih luksuznih brendova, uglavnom francuskih, najavilo je povlačenje sa ruskog tržišta, a do sada su mnogi i zatvorili svoje prodavnice...
Nema komentara