
Kolumna Biljane Stepanović
Ima se, može se, je li tako?
Broj 90, maj 2022.
Kad naiđu teška vremena, posebno u dva uzastopna talasa – prvo korona, pa rat u Ukrajini, državi je potreban novac. Na stranu bogate evropske zemlj...
Bilo je potrebno čitavih 10 godina da monolitna vlast Srpske napredne stranke počne da se kruni i raspada. Iako su mnogi očekivali i priželjkivali da se vlast zatrese na ulici zbog ove ili one nove afere, a nije da ih nema na dnevnom nivou, dekonstrukcija je počela tamo gde je malo ko očekivao, pa ni Srpska napredna stranka. Na biralištima.
Predsednik najveće stranke Aleksandar Vučić do apsurda se uljuljkao u svojim „Srbija-je-najjača-zemlja-u-univerzumu” Potemkinovim selima sa jedne i svakodnevnim slatkorečivim, povlađujućim tiradama poslušnika kojima se tokom godina okružio, sa druge strane.
Od njih ne da ne može da čuje ni jednu jedinu kritičku, već ni jednu jedinu realnu reč. Toliki otklon od realnosti doveo ga je do uverenja da jednom razrađen sistem kapilarnih glasova može sa jednakom efikasnošću da funkcioniše zauvek, da osvajanje izbora sada može da se radi na autopilotu i da više od horde ucenjenih i kupljenih za to nije potrebno.
Na njegovu žalost, ispostavilo se da čak i poprilično uzurpirani i osujećeni izborni proces može da se vrati u ruke naroda ako se pojačaju kontrole na biralištima i ako se ljudi zainate, pa na glasanje izađu u nešto većem broju nego inače. Izgleda da mahanje slikama graška i pasulja marketinški nije bio baš toliko genijalan potez, možda i zato što je prelaz sa „najjači smo u univerzumu” na „pocrkaćemo od gladi ako ja ne pobedim na izborima” deluje dosta neprirodno i neubedljivo.
Ali, vratimo se izborima. Da li su članovi biračkih odbora iz redova SNS-a i SPS-a tog 3. aprila usporavali proces glasanja nije do kraja utvrđeno, ali utisak je da donekle povećana izlaznost nije mogla baš toliko da utiče na gužve na izbornim mestima kakve nisu viđene još od izbora 2000. godine, tako da je vrlo verovatno da je određenih opstrukcija svakako bilo.
I pored svega toga, rezultat je po naprednjake ispao poprilično razočaravajući. Jedina ubedljiva pobeda ostvarena je na predsedničkim izborima. Na parlamentarnim SNS je prvi put izgubio dvotrećinsku većinu i ne može da uradi ništa bez neke druge političke opcije. Na izborima u Beogradu situacija je još lošija. Aleksandar Šapić nije doneo gotovo ništa, štaviše i bez njega je SNS izgubio čitavih sedam odsto podrške, došavši u situaciju da na nivou grada bude „tesno” i da i opozicija ima realnih šansi da formira većinu.
Sve u svemu, te noći 3. aprila je u Predsedništvu i te kako bilo polomljenih kvaka. Već i to što SNS nije potrčao da objavi pobedu u 20:05 nego su se javnosti obratili maltene u 23 časa, ukazivalo je na to da štošta tu nije u redu. Narednih dana, kako su se rezultati pojavljivali u javnosti, razmere debakla u Beogradu postajale su sve jasnije i jasnije. U velikom broju opština naprednjaci su žestoko poraženi od opozicionih stranaka i to toliko da nije mnogo prošlo pre nego što su počeli da traže krivca, ovog puta ne u drugima, već u sopstvenim redovima. Na tapetu pojedinih funkcionera stranke našla se Ana Brnabić koja je, izgleda, bila zadužena da na beogradskim izborima sve prođe kako treba, ali je mnogo toga pošlo po zlu. Nije ni moglo bolje, ako ti organizaciju izbornih aktivnosti za Beograd vodi neko ko od Surčina misli da je Jakovo, a od Jakova da je Jarkovo.
Tako najzad dođosmo do situacije da na ono postizborno „Hvala, Srbijo!” možemo po prvi put da odgovorimo „Pa, i nema baš na čemu”. I to samo uz nešto kontrole na izborima, kako-tako konsolidovane opozicije i prostora u medijima za drugačije glasove. Zamislite šta bi se tek desilo kada bi uslovi bili jednaki i fer za sve. Dok se ne dođe do toga, majušna ali vredna sloboda osvojena na ovim izborima mora biti kapital za budućnost u kojoj niko više neće na nacionalnim frekvencijama izlaziti iz frižidera i smejati se u lice građanima koji pun frižider nisu videli još od osamdesetih godina prošlog veka.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 90, maj 2022.
Kad naiđu teška vremena, posebno u dva uzastopna talasa – prvo korona, pa rat u Ukrajini, državi je potreban novac. Na stranu bogate evropske zemlj...
Broj 90, maj 2022.
Aprilski izbori pokazali su sve slabosti srpske opozicije. Rezultatima možda jedino mogu da budu zadovolјne nacionalno orijentisane stranke koje su...
Broj 90, maj 2022.
Vlast je na gradnji puteva zasnivala dobar deo svoje kampanje o uspešnoj vladavini jer to svi vide, ali ima i puno otvorenih pitanja. Na svim proje...
Broj 90, maj 2022.
„Štark do 2025. vidim u top tri konditora u Adrija regionu. Cilj nam je da budemo kompanija koja izvozi van Srbije jednako koliko i prodaje u Srb...
Broj 90, maj 2022.
U poslednjih deset godina Republika Srbija je iz budžeta isplatila oko milijardu evra za kazne i penale. Samo ove godine na ime kazni i penala u bu...
Broj 90, maj 2022.
Od prošle godine među narod se vratio osećaj da sve poskupljuje. To se može čuti na pijaci, u prodavnici, na ulici. Neuobičajeno dugih osam godina ...
Broj 90, maj 2022.
Sve je krenulo od Nokije. Iz problema ovog giganta rodilo se puno kvalitetnih inženjera, ideja i startapa, reći se vam iskreno Finci. Ali, na to tr...
Broj 90, maj 2022.
Do pre nekoliko godina mladi ljudi, budući stručnjaci i tek svršeni studenti, kada dobiju diplomu, ulazili bi u začarani krug - za zaposlenje je po...
Broj 90, maj 2022.
Projekat „Znanjem do posla“ (E2E), kao partnerstvo vlada Švajcarske i Srbije, pokrenuo je četvrti krug izbora kompanija kojima će pružiti finansij...
Broj 90, maj 2022.
Apsurdno je očekivati da se mlađe generacije prilagode nama. Bitno je da se približimo jedini drugima, da se upoznamo i da prihvatimo da smo isti n...
Broj 90, maj 2022.
A1 Srbija je od početka svog poslovanja strateški orijentisana ka mladim ljudima i njihovom razvoju. Svesni smo da se učenje u današnje vreme ne od...
Broj 90, maj 2022.
Mi volimo da ističemo da je Erste Banka pravo mesto za sve one koji veruju u sebe, bez obzira na godine. Smatramo da je za napredak jedne kompanije...
Broj 90, maj 2022.
Do pre tri godine, mnogim zaposlenima bilo je nezamislivo da rade od kuće. Danas, dobar deo njih uživa u zasluženo datoj slobodi da autonomno organ...
Broj 90, maj 2022.
Apatinska pivara među top tri pivare u svetskoj Molson Coors pivskoj grupaciji prema strogim parametrima izvrsnosti. To je još jedna od tajni uspeh...
Broj 90, maj 2022.
Nema karte pića, nema naručivanja cele flaše, ulazi se tek kada pozvoniš. Prvo što vidiš je zavesa i tek nakon nekoliko koraka shvataš da si ušao u...
Broj 90, maj 2022.
Kakva je situacija sa nekovid lečenjem, pokazuje jedan primer: u Domu za odrasle i invalidna lica na Bežanijskoj kosi, većina štićenika već dve god...
Broj 90, maj 2022.
Trpi li umetnost pravne stege, kako izgleda tržište umetničkih dela u Srbiji i svetu, šta je zajedničko kolekcionarima slika i NFT tokena i postoje...
Broj 90, maj 2022.
Industrija vune nekad je bila razvijena i izvozno orijentisana. Danas je opstao veoma mali broj vunarskih predionica u Srbiji. Na domaćem tržištu v...
Broj 90, maj 2022.
Čini se da nas je, čak i na globalnom nivou, zahvatila epidemija stresa. Kod psihologa u kliničkoj praksi sve češće dolaze ljudi sa simptomima koji...
Broj 90, maj 2022.
Kreatori i njihove kreacije ulaze u novu formu ekonomskog transfera vrednosti. Ona sada više nije u samom delu, kao nečemu autorskom, već i u način...
Broj 90, maj 2022.
Ovo je priča o producentima i debitantima i o tome kako je jedan mladi filmski reditelj, po cenu svega, odbranio svoje pravo da snimi delo kakvo je...
Broj 90, maj 2022.
Tekstovi u ovoj rubrici zamišljeni su da „razbijaju” stereotipe i donose manje poznate podatke o poznatima, bez mnogo komentara i autorovog „soljen...
Broj 90, maj 2022.
Maškare se obično povezuju sa kulturnom sferom Zapada, jer je njoj uspelo da ih popularizuje i naravno komercijalizuje, čemu su primeri karnevali u...
Broj 90, maj 2022.
Kle je jedan od umetnika čiji rad nije mogao da izbegne komercijalizaciju. Njegovi „dečji“ crteži i dalje se kopiraju u milionskim tiražima i kače ...
Broj 90, maj 2022.
Proširenje porodične kuće u Santa Moniki američkom arhitekti Frenku Geriju donelo je svetsku slavu, ali i komešanje u komšiluku Arhitekta i „vaja...
Nema komentara