
Kolumna Biljane Stepanović
Ima se, može se, je li tako?
Broj 90, maj 2022.
Kad naiđu teška vremena, posebno u dva uzastopna talasa – prvo korona, pa rat u Ukrajini, državi je potreban novac. Na stranu bogate evropske zemlj...
Broj 90, maj 2022.
Nina Savčić
0 komentara
Kle je jedan od umetnika čiji rad nije mogao da izbegne komercijalizaciju. Njegovi „dečji“ crteži i dalje se kopiraju u milionskim tiražima i kače na zidove ili nose po torbama na koricama rokovnika. Vrlo jasno predodređen da se upusti u umetnost, Kle se skoro slučajno obreo u slikarstvu u koje je ugradio muzičko znanje i muzički dar. Zbog problema koji je imao sa bojom pribojavao se da ne može biti slikar. Putovanje u Tunis promenilo je sve: odličan crtač i boja postali su jedno. U nemirnim godinama, kad je Nemačku progutala nacistička estetika, Hitler ga je proglasio pripadnikom „degenerisane“ umetnosti te su njegove slike spaljivane, a on izvrgavan ruglu. Sada, ovaj se slikar koji je rođen u Švajcarskoj, ali koji nikad nije dočekao švajcarsko državljanstvo, nalazi u svim velikim muzejima sveta, a njegovi teorijski radovi i dalje se izučavaju. Zbog visoke muzikalnosti radova i njihove čvrste konstrukcije, zbog pažnje koju je posvećivao svakom delu, jedan je od retkih slikara koje je nemoguće falsifikovati
Pol Kle je rođen 18. decembra 1879. godine u Bernu u umetničkoj porodici. Majka njegova bila je operska pevačica, a otac profesor muzike na kantonalnoj Višoj pedagoškoj školi. Kao dete bračnog para okrenutog muzici, stasavao je uz kompozicije velikih umetnika. Iako je njegov rad, na granici predmetnog slikarstva, bio avangardan, njegov je muzički ukus ostao pomalo konzervativan. Imao je veliko poštovanje prema Bahovom delu i kompozitorima 18. i 19. veka, dok u modernoj muzici nije nalazio smisao. Muzičko obrazovanje sticao je kako kod kuće, tako i u muzičkoj školi. Kada je imao jedanaest godina, kao vanredno nadareni violinista, dobija poziv od Bernske muzičke asocijacije za nastup. Crtao je od ranog detinjstva i govorio je da je za njegovo likovno opredeljenje kriva baka koja je lepo crtala i slikala i koja je u njemu rano probudila ljubav prema slikarstvu.
U početku, Pol se opredeljuje za crtež olovkom i usmerava svoj rad na karikaturu. Godine 1898. on odlazi u Minhen i upisuje slikarstvo na Umetničkoj akademiji. Ostaje veran crtežu, ali i nesiguran u pogledu upotrebe boje. Tokom studija, Kle je bio prepoznat kao dobar crtač iako mu je skretana pažnja da mu nedostaje osećaj za boju. Zato je sumnjao da će uspeti da izraste u kompletnog slikara.
Nakon trogodišnjih studija, 1901. Pol putuje u Italiju. Tu se upoznaje sa raskošnim delima renesanse. Međutim, italijanska umetnost ne uspeva da ga promeni. Udružena sa pejzažima, klimom i živopisnim ljudima Italija nije mogla kod njega da pokrene odnos prema boji, neophodnom elementu u gradnji slike.
Po povratku iz Italije (vreme je uglavnom provodio u Rimu), Pol drži časove i 1905. izlaže seriju bakropisa koji mu donose uspeh. Živeći kod roditelja u Bernu, pronalazi crteže koje je uradio kao dete. Bio je fasciniran njihovim kvalitetom i dahom svežeg, naivnog prikaza, njihovom spontanošću. Ovi crteži dali su mu (razočaranom nastavom na Akademiji) novu energiju i otvorili dalji smer u karijeri. Izučavajući sintaksu i estetiku dečjih crteža, uglavnom se bazirao na svojim dečačkim radovima.
Prvu samostalnu izložbu održaće 1910. godine u Bernu. Iako između bakropisa izloženih 1905. i ovih izloženih radova nije načinio značajne uspehe u poslovnom životu, u privatnom jeste. Ženi se verenicom, pijanistkinjom Lili Štrumpf. Sa njom je dobio sina Feliksa kome se posvetio naporedo marljivo radeći, često sam vodeći računa o njemu dok je dečakova majka nastupala. Kleova usmerenost ka dečjoj spontanosti u predstavljanju sveta unutrašnjeg i prikazu ličnog doživljaja sveta spoljašnjeg obogaćena je bila i sinovljevim crtežima. Od 1930. godine celokupna se Polova pažnja okreće dečjoj perspektivi sveta, neposrednosti koja je u njoj iskrena i potpuna.
Od velikog značaja za Pola biće poznanstvo sa Alfredom Kubinom, austrijskim ilustratorom i piscem, 1911. godine. Kubin je pokazao interesovanje za Kleovo slikarstvo i postao jedan od prvih kolekcionara njegovih dela.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 90, maj 2022.
Kad naiđu teška vremena, posebno u dva uzastopna talasa – prvo korona, pa rat u Ukrajini, državi je potreban novac. Na stranu bogate evropske zemlj...
Broj 90, maj 2022.
„Štark do 2025. vidim u top tri konditora u Adrija regionu. Cilj nam je da budemo kompanija koja izvozi van Srbije jednako koliko i prodaje u Srb...
Broj 90, maj 2022.
Aprilski izbori pokazali su sve slabosti srpske opozicije. Rezultatima možda jedino mogu da budu zadovolјne nacionalno orijentisane stranke koje su...
Broj 90, maj 2022.
U poslednjih deset godina Republika Srbija je iz budžeta isplatila oko milijardu evra za kazne i penale. Samo ove godine na ime kazni i penala u bu...
Broj 90, maj 2022.
Od prošle godine među narod se vratio osećaj da sve poskupljuje. To se može čuti na pijaci, u prodavnici, na ulici. Neuobičajeno dugih osam godina ...
Broj 90, maj 2022.
Vlast je na gradnji puteva zasnivala dobar deo svoje kampanje o uspešnoj vladavini jer to svi vide, ali ima i puno otvorenih pitanja. Na svim proje...
Broj 90, maj 2022.
Sve je krenulo od Nokije. Iz problema ovog giganta rodilo se puno kvalitetnih inženjera, ideja i startapa, reći se vam iskreno Finci. Ali, na to tr...
Broj 90, maj 2022.
Do pre nekoliko godina mladi ljudi, budući stručnjaci i tek svršeni studenti, kada dobiju diplomu, ulazili bi u začarani krug - za zaposlenje je po...
Broj 90, maj 2022.
Projekat „Znanjem do posla“ (E2E), kao partnerstvo vlada Švajcarske i Srbije, pokrenuo je četvrti krug izbora kompanija kojima će pružiti finansij...
Broj 90, maj 2022.
Apsurdno je očekivati da se mlađe generacije prilagode nama. Bitno je da se približimo jedini drugima, da se upoznamo i da prihvatimo da smo isti n...
Broj 90, maj 2022.
A1 Srbija je od početka svog poslovanja strateški orijentisana ka mladim ljudima i njihovom razvoju. Svesni smo da se učenje u današnje vreme ne od...
Broj 90, maj 2022.
Mi volimo da ističemo da je Erste Banka pravo mesto za sve one koji veruju u sebe, bez obzira na godine. Smatramo da je za napredak jedne kompanije...
Broj 90, maj 2022.
Do pre tri godine, mnogim zaposlenima bilo je nezamislivo da rade od kuće. Danas, dobar deo njih uživa u zasluženo datoj slobodi da autonomno organ...
Broj 90, maj 2022.
Apatinska pivara među top tri pivare u svetskoj Molson Coors pivskoj grupaciji prema strogim parametrima izvrsnosti. To je još jedna od tajni uspeh...
Broj 90, maj 2022.
Nema karte pića, nema naručivanja cele flaše, ulazi se tek kada pozvoniš. Prvo što vidiš je zavesa i tek nakon nekoliko koraka shvataš da si ušao u...
Broj 90, maj 2022.
Kakva je situacija sa nekovid lečenjem, pokazuje jedan primer: u Domu za odrasle i invalidna lica na Bežanijskoj kosi, većina štićenika već dve god...
Broj 90, maj 2022.
Trpi li umetnost pravne stege, kako izgleda tržište umetničkih dela u Srbiji i svetu, šta je zajedničko kolekcionarima slika i NFT tokena i postoje...
Broj 90, maj 2022.
Industrija vune nekad je bila razvijena i izvozno orijentisana. Danas je opstao veoma mali broj vunarskih predionica u Srbiji. Na domaćem tržištu v...
Broj 90, maj 2022.
Čini se da nas je, čak i na globalnom nivou, zahvatila epidemija stresa. Kod psihologa u kliničkoj praksi sve češće dolaze ljudi sa simptomima koji...
Broj 90, maj 2022.
Bilo je potrebno čitavih 10 godina da monolitna vlast Srpske napredne stranke počne da se kruni i raspada. Iako su mnogi očekivali i priželjkivali ...
Broj 90, maj 2022.
Kreatori i njihove kreacije ulaze u novu formu ekonomskog transfera vrednosti. Ona sada više nije u samom delu, kao nečemu autorskom, već i u način...
Broj 90, maj 2022.
Ovo je priča o producentima i debitantima i o tome kako je jedan mladi filmski reditelj, po cenu svega, odbranio svoje pravo da snimi delo kakvo je...
Broj 90, maj 2022.
Tekstovi u ovoj rubrici zamišljeni su da „razbijaju” stereotipe i donose manje poznate podatke o poznatima, bez mnogo komentara i autorovog „soljen...
Broj 90, maj 2022.
Maškare se obično povezuju sa kulturnom sferom Zapada, jer je njoj uspelo da ih popularizuje i naravno komercijalizuje, čemu su primeri karnevali u...
Broj 90, maj 2022.
Proširenje porodične kuće u Santa Moniki američkom arhitekti Frenku Geriju donelo je svetsku slavu, ali i komešanje u komšiluku Arhitekta i „vaja...
Nema komentara