
Kolumna Biljane Stepanović
Odoše mir i stabilnost, ostade Vučić
Broj 91, jun 2022.
I tako odjednom – u prodavnicama nema šećera. U medijima i po mrežama izlaze fotografije iz hipermarketa u kojima još možete da kupite ili pun dža...
„Dok gledamo sitkom, mi gledamo sebe, a kada ga raščlanjujemo, postajemo svesniji od čega smo napravljeni“, navode teoretičari TV žanrova. Zato možemo da kažemo da sitkom nije samo priča o fiktivnim junacima u TV epizodama od dvadesetak do trideset minuta, to je najpre priča o nama i o društvu u kom živimo
Televizija je doživela ekspanziju u Americi posle Drugog svetskog rata. Godine 1941. direktor glavnog proizvođača televizora Dejvid Sarnof predvideo je da će preseljenje stanovništva iz centra grada u predgrađa pratiti potreba za zabavom u domu koju pruža TV. Ovo se ostvarilo desetak godina kasnije. Televizija je prvo bila prihvaćena u barovima u centru grada gde su gosti najviše gledali reprize utakmica, što je bilo analogno okupljanju na samoj utakmici, jer su mahom muškarci tamo mogli da se ponašaju i osećaju slobodno kao da su na tribinama.
Statistika kaže da je već 1955. dve trećine američkih domova imalo televizor, što je značilo približno trideset šest miliona aparata.
Sa navikama se u novom vremenu menjaju mnoge druge stvari. Recimo, kako se žene ne bi osećale zapostavljeno jer su uglavnom provodile vreme u kuhinji, nastala je tzv. američka kuhinja, a ona je podrazumevala obavezan TV aparat na radoj površini ili na posebnoj polici. Televizija je počela da se obraća ženama kao najvećim konzumentima i simbolima doma. Reklame su nudile svašta, kao u doba radio-prijemnika (TV žanr sapunska opera dobio je naziv prema reklamama za sapune i kućnu higijenu koje su se emitovale u okviru radijskih serija koje su slušale domaćice).
Podržavajući vladajuću ideologiju koja favorizuje porodičnu zajednicu i želeći da svim članovima domaćinstva istovremeno ponudi zabavu okupljajući ih pred ekranom, televizijske stanice počinju da govore o televizijskim porodicama. Bilo je jasno Amerikancima da je sitkom žanr veoma pogodan za emitovanje na televiziji pa tada popularne radijske komedije situacije premeštaju u novi medij. Gotovo cela radnja smešta se u dnevni boravak, čime se oponaša situacija u kojoj se nalaze sami gledaoci. Kako bi publiku držali što bliže svom programu, televizije epizode emituju svakodnevno. A scenario su pisali poznati pisci, uglavnom danas za sutra.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 91, jun 2022.
I tako odjednom – u prodavnicama nema šećera. U medijima i po mrežama izlaze fotografije iz hipermarketa u kojima još možete da kupite ili pun dža...
Broj 91, jun 2022.
„Postojala je stvarna želja da restrukturiramo Evropu, ali je letvica kada su u pitanju integracije postavljena vrlo visoko, pa nećemo moći da inte...
Broj 91, jun 2022.
Znamo šta ćemo sad Na ovogodišnjem Evrosongu glasalo se više iz solidarnosti i empatije, a manje na osnovu kvaliteta pesama. Nažalost, baš ove god...
Broj 91, jun 2022.
Sa izuzetno javnom karijerom, Ilon Mask viđen je kao zabavna, ali često i odbojna, slavna ličnost. Altruista, osvajač svemira, borac za slobodu gov...
Broj 91, jun 2022.
Centralnoamerička država prošle godine donela je zakon kojim se bitkoin prihvata kao zakonsko sredstvo plaćanja. Ali, od tada vrednost ove kriptova...
Broj 91, jun 2022.
HTEC Group je globalna kompanija za konsalting, razvoj proizvoda i inženjering sa sedištem u San Francisku sa regionalnim kancelarijama i razvojnim...
Broj 91, jun 2022.
Svečanu proslavu 9. maja, Dana Evrope, predsednik Francuske Emanuel Makron je iskoristio da u govoru na „Konferenciji o budućnosti Evrope“ obznani...
Broj 91, jun 2022.
Prema analizi Fiskalnog saveta, Vlada Srbije je za mere tokom korone potrošila dve milijarde evra više nego što je bilo potrebno. Sad bi nam taj no...
Broj 91, jun 2022.
Poljoprivrednici se žale da država zabranom izvoza žitarica, preko njihovih leđa puni robne rezerve. Analitičari smatraju da sistem robnih rezervi ...
Broj 91, jun 2022.
Nesporno je da je za Srbiju dobro da ima više gasovoda i mogućnost snabdevanja gasom sa što više strana. Druga je stvar da li je to moguće. Glavno ...
Broj 91, jun 2022.
U poslednjih deset godina, veliki broj ljudi odlučio se da radi freelence, odnosno da budu samozaposleni. Ta vrsta poslovanja nije nikakva novina d...
Broj 91, jun 2022.
AIK Banka je zasnovana na principima koji u sam centar poslovanja stavljaju klijenta i njegove potrebe, što implicira da je ulaganje u inovativna r...
Broj 91, jun 2022.
NALED je u aprilu predstavio Sivu knjigu inovacija, prvu regulatornu „bibliju“ inovacija usmerenu na podsticaj inovativnog preduzetništva Inovacij...
Broj 91, jun 2022.
Radimo sa najperspektivnijim mladim umovima i umetnicima koji su naši stipendisti Kompanija SBB obeležava 20 godina rada. Koliko su za ove dve dec...
Broj 91, jun 2022.
Animirana serija ,,Puffins Impossible”u kojoj su likovi pafini, ptice koje liče na pingvine i papagaje, a glavni junak inspirisan Džonijem Depom, m...
Broj 91, jun 2022.
Cenu inflacije u prodavnicama platiće socijalno najugroženiji, jer su najviše poskupele namirnice koje su osnov minimalne potrošačke korpe. Mnogi s...
Broj 91, jun 2022.
Teško da se može deliti nada prvog čoveka srpske prosvete da će rezultati nedavno završenog ciklusa PISA istraživanja biti na nivou pre korone. Upr...
Broj 91, jun 2022.
Veliki broj domaćih autora se dokazao na svetskom tržištu. Šta bi tek bilo kada bi mladi crtači imali podršku države „Deluje da je danas situacija...
Broj 91, jun 2022.
Ekološki rizik jedan je od najvećih sa kojima se Srbija suočava i smatram da ćemo plaćati tu cenu narednih godina. Naš cilj je da se biosporin, koj...
Broj 91, jun 2022.
Zvuk ljudskog srca nikome osim kardiolozima nije toliko bitan, važno je da srce kuca. Izuzimamo Katarinu Ranković koja je želela da spoji dve velik...
Broj 91, jun 2022.
Zašto je kod nas u Srbiji, čini se u većoj meri nego u zemljama sa razvijenijom demokratijom, prisutan fenomen podleganja „niskim strastima“, kao i...
Broj 91, jun 2022.
Strah je najmoćniji instrument vladanja. A što je onaj koji vlada tanji sa konkretnim rezultatima i drugim suvislim instrumentima vladanja, to je o...
Broj 91, jun 2022.
Treba ulagati onoliko novca koliko nam to što potrošimo neće remetiti život. Teško je predvideti svakodnevno pomeranje tržišta. Ono što nije toliko...
Broj 91, jun 2022.
Nikolu Džaletu, tridesetjednogodišnjeg teniskog trenera, jedno putovanje u Ameriku nateralo je da zaviri u kuhinju i tamo već pet godina provodi sl...
Broj 91, jun 2022.
Tekstovi u ovoj rubrici zamišljeni su da „razbijaju” stereotipe i donose manje poznate podatke o poznatima, bez mnogo komentara i autorovog „soljen...
Broj 91, jun 2022.
Kad mi se sve skupi, od ljubavnih do poslovnih jada, gužvi po prevozu, ćudljivog vremena, primitivizma komšija koji ne znaju da otpozdrave ili baca...
Broj 91, jun 2022.
Bio je sebičan, samouveren, sujetan dendi. Žene je koristio, crpeći iz njih energiju potrebnu za stvaranje. Nije mario ni za šta, osim za svoju ume...
Broj 91, jun 2022.
Dizajner Tom Braun (Thom Browne) otvorio je Met Gala Weekend u Njujorku svojom izuzetno inventivnom modnom revijom jesen/zima 2022. koja je bila je...
Broj 91, jun 2022.
Na šta troši novac, da li zna da uštedi i kako plaća račune, za Novu ekonomiju odgovara glumac Marko Grabež. 1. Plaćate li češće kešom ili kartico...
Nema komentara