Priče i analize

29.07.2018. 16:39

BETA

Autor: AIESEC zove

Smrt Markionea pokrenula debatu: Mora li kompanija znati zdravstveno stanje direktora?

Pokojni osnivač i šef „Fiat-Krajslera“ (FCA), glavni direktor Serdjo Markione je bio notorni radoholičar koji je redovno spavao u avionu kompanije kojim je neprekidno putovao izmedju dve obale Atlantskog okeana, često „slećući“ pravo na naslovne stranice zbog promućurnih poslovnih odluka. 

Uprkos javnom profilu, čuvao je tajnu od svog Upravnog odbora: bio je teško bolestan više od godinu dana.

Posle njegove iznenadne smrti prošle nedelje u 66. godini, otkriće da je Markione tako dugo skrivao bolest i od kompanije i od najbližih saradnika, podstaklo je debatu o tome koje lične podatke o sebi direktori moraju podeliti s kompanijama i deoničarima. 

Dok jedni stručnjaci ukazuju da i direktori imaju pravo na privatnost, posebno u vezi sa zdravljem, drugi kažu da bi obelodanjivanje loših vesti o tome pomoglo da se na radnom mestu razbije tabu o bolesti i rukovodilaca i zaposlenih. Najviši rukovodioci takodje treba da imaju u vidu da su najpre odgovorni prema upravnim odborima, zatim prema zaposlenima i pred investitorima.

„Mislim da je ovo klasičan slučaj: kada ste stariji a bolesni, stigmatizovani ste“, rekla je Keri Kuper, stručnjak za organizacionu psihologiju i zdravlje na Poslovnom fakultetu u Mančesteru, u Velikoj Britaniji. „U ovom slučaju, on je možda mislio da će to negativno uticati na kompaniju ili da mu neće dozvoliti da nastavi da radi“.

Slučaj Markionea je jedinstven po tome što se on poistovetio s novim proizvodjačem automobila kojeg su napravile dve firme koje su propadale Fiat i Krajsler. 

Finansijski analitičari, s obzirom na njegov plan da se povuče u proleće 2019. godine, već su izrazili zabrinutost da li će njegovi naslednici moći da rade kreativno i fleksibilno kao on, tim pre što je Markione u junu postavio petogodišnji plan rada kompanije.

Dok je Upravni odbor FCA brzo 21. jula zamenio Markionea na mestu izvršnog direktora čim je njegova porodica obavestila da ne može da se vrati na posao „zbog komplikacija posle operacije ramena“, švajcarska bolnica u kojoj je umro u sredu je potom obelodanila da se on tu više od godinu dana lečio zbog ozbiljne bolesti.

„Fiat-Krajsler“ je na to otkriće reagovao saopštenjem da kompanija nije znala za dugogodišnje stanje zdravlja Markionea. 

Tako je krajem ove nedelje „Fiat-Krajsler“ izgubio skoro 11 odsto vrednosti deonica na nestabilnom berzanskom tržištu, a na Njujorškoj berzi devet odsto.

Džefri Sonenfeld, profesor Fakulteta Univerziteta Jejl za menadžment, rekao je da direktor ima „moralnu, etičku i pravnu odgovornost… da razmotri negativne materijalne posledice te veoma važne informacije. Kao direktor, odričete se odredjenog stepena privatnosti“.

Sonenfeld je kao dobre primere pomenuo to što su direktor“JP Morgana“ Džemi Dajmon i glavni izvršni direktor „Goldman Saksa“ Lojd Blankfajn obavestili upravne odbore i zaposlene o svojom oboljevanju od raka i nastavili da rade.

S druge strane, firma „Epl“ je znala za bolest svog osnivača Stiva Džobsa, ali je 2008. godine objavila dezinformacije o tome. „To je bilo gore od spinova. To su bile neistine“, rekao Sonenfeld.

Djuzepe Berta, koji je napisao nekoliko knjige o Fiatu i o Fiat-Krajsleru, i koji je poznavao Markionea, rekao je da je bio iznenadjen jer za Markioneovu bolest nije znao ni naslednik porodice Anjeli, osnivača i vlasnika Fiata, ni predsednik FCA Džon Elkan.

„Očigledno su se odnosi izmedju direktora Markionea i akcionara Elkana veoma pogoršali“, rekao je Berta. 

Mada je Markione postavio „Fiat-Krajsler“ na snažnu finansijsku osnovu, eliminsavši dug kako je obećao, Berta je rekao da zato taj proizvođač automobila nije ulagao u nove proizvode što konkurencija radi, uključujući električna vozila i automobile sa autonomnim upravljanjem, već da je to hteo tek pošto sprovede petogodišnji plan koji je nedavno utvrdio.

Medjutim, takvo rezonovanje je beskorisna posledica taštine, kažu stručnjaci.

„Niko, i zaista: niko nije nezamenljiv“, rekla je britanska profesorka poslovne psihologije Kuper. „Svi su govorili: ‘Šta će biti s Eplom posle Stiva Džobsa?’, a da li se firmi desilo nešto loše?“. 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.