
Kolumna Biljane Stepanović
Igrokazi sa Anom Brnabić
Broj 42, jul-avgust 2017
Nije popularno reći, pošto je opozicioni mejnstrim sasvim drugačiji, ali evo – neće Ana Brnabić na mestu premijera biti isto što je bio Mirko Cvet...
Broj 42, jul-avgust 2017
Miloš Obradović
0
Povodom 80 godina Ekonomskog fakulteta u Beogradu održana međunarodna konferencija "Ekonomska politika za brz, inkluzivan i održiv razvoj” na kojoj je učestvovalo 180 ekonomista iz 16 zemalja
Odavno u Srbiji nije održana relevantnija ekonomska naučna konferencija, niti je na jednom mestu bilo toliko poznatih i priznatih evropskih, pa i svetskih stručnjaka kao od 15. do 17. juna u Beogradu. Ni tema konferencije "Ekonomska politika za brz, inkluzivan i održiv razvoj”, koju je organizovao Ekonomski fakultet povodom 80 godina postojanja, nije ništa manje aktuelna i relevantna. Ovo posebno važi za sadašnji trenutak u kome se nalazi srpska ekonomija. Sa aspekta ekonomskog rasta, nakon izgubljene skoro cele decenije od izbijanja krize 2008. godine i dvostruke recesije koju smo od tada imali, postavlja se pitanje kako osigurati dugogodišnji, dakle održiv rast, ali i dovoljno visoke stope privrednog rasta, kako bismo konačno počeli da se približavamo razvijenim ekonomijama. Čak i uz ova dva uslova, problem nije rešen. U eri rastuće nejednakosti unutar zemalja, privredni rast koji bi doneo boljitak samo privilegovanima, može biti jedino izvor socijalnih tenzija, ali ne i blagostanja.
Na ova i mnoga druga sa ovim povezana pitanja pokušalo je da odgovori više od 180 profesora i ekonomskih stručnjaka iz 16 zemalja, na više od 20 panela tokom tri dana trajanja konferencije.
Među predavačima su bili neka svetski poznata imena kao što je Branko Milanović, profesor na Univerzitetu u Njujorku, svetski priznati ekspert za globalnu nejednakost i bivši dugogodišnji glavni ekonomista Svetske banke, inače nekadašnji student Ekonomskog fakulteta u Beogradu. O temi rasta populizma u svetu, a posebno u Velikoj Britaniji i SAD govorio je dr Majkl Koks, profesor na čuvenoj Londonskoj školi ekonomije. O ekonomijama istočnoevropskih zemalja nakon socijalizma govorio je verovatno i najveći autoritet na ovu temu Lešek Balcerovič sa Varšavske škole ekonomije, prvi ministar finansija u Poljskoj nakon što je dignuta gvozdena zavesa sa Istočne Evrope i čovek koji je u delo sproveo naširoko kritikovanu, ali u slučaju Poljske veoma delotvornu šok terapiju o kojoj se i kod nas dosta pričalo, a malo radilo početkom 2000-ih.
Sa ulogom državnih investicionih fondova kao faktora redistribucije bogatstva u modernom kapitalizmu i u tzv. socijalnim tržišnim ekonomijama prisutne je upoznao dr Đakomo Korneo, profesor na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Osim njih, verovatno svako od značaja u srpskoj ekonomskoj nauci dao je svoje mišljenje na više od 20 tema. Da li su zadatak ispunili na kraju i ne zavisi od njih, već od toga koliko će donosioci odluka, odnosno Vlada, čuti, razumeti i primeniti ono što se čulo. U tome svakako može pomoći činjenica da je konferenciju otvorio njihov kolega, nekadašnji student ove najstarije visoke ekonomske škole u Srbiji, a sadašnji (ili bar u trenutku pisanja ovog teksta) ministar finansija Dušan Vujović. On je najavio nastavak reformi u zemlji, navodeći da je red na reforme u javnim preduzećima, državnom sektoru i javnoj upravi.
„Čekaju nas teške strukturne reforme u javnim preduzećima, u ostatku državnog sektora koji još uvek ima nerešena pitanja u nekim velikim preduzećima, kao i nastavak reforme javne uprave i celog javnog sektora, a očekuje nas i prevazilaženje onih otpora koje smo davno identifikovali u definisanju sprovođenju reformi", rekao je Vujović, govoreći o tome kako se prilikom pravljenja budžeta nijedan ministar ne trudi da poboljša efikasnost svog ministarstva, već svi traže više novca.
On je ocenio da je fiskalna konsolidacija koja je započeta 2014. godine bazirana na tri tačke, makroekonomskoj stabilnosti, reformi finansijskog sektora i reformi javnog sektora, a pre svega javnih preduzeća.
"Kada sredimo javna preduzeća, fiskalna strana biće održiva”, poručio je Vujović. A kako izgledaju srpske reforme u ovom trenutku, Vujović je slikovito opisao poređenjem sa automobilom na snegu.
„Srbija se nalazi u jednom automobilu koji se kreće uzbrdo po dosta klizavom terenu i ako stane ponovo će se vratiti nazad i moraće sve iz početka" rekao je on.
Broj 42, jul-avgust 2017
Nije popularno reći, pošto je opozicioni mejnstrim sasvim drugačiji, ali evo – neće Ana Brnabić na mestu premijera biti isto što je bio Mirko Cvet...
Broj 42, jul-avgust 2017
U trenutku kada se usled unutrašnjih problema unutar same EU punopravno članstvo Srbije čini sve daljim a razočarenje Unijom postaje sve veće, uz p...
Broj 42, jul-avgust 2017
Moglo bi se reći da je grad viđen kao plen. Političare nema ko da "udari po prstima", da ih zaustavi. Prostor je neobnovljiv resurs, nenadoknadiv! ...
Broj 42, jul-avgust 2017
Tvorac poljskog reformskog čuda, koje je dokaz da šok terapija može da daje rezultate, poručuje srpskoj vladi da privatizuje državna preduzeća, jer...
Broj 42, jul-avgust 2017
Kreditni portfolio banaka u Srbiji značajno je pogoršan. O tome najbolje svedoči oko 3,5 milijardi evra nenaplativih potraživanja, što je više od 1...
Broj 42, jul-avgust 2017
Veliki problem za poslovanje savesnih firmi u Srbiji predstavlja činjenica da gotovo svaka treća firma u svojim finansijskim izveštajima ne pokazuj...
Broj 42, jul-avgust 2017
Pomeranje rokova za završetak Koridora 10, odnosno putnih pravaca ka Makedoniji i Grčkoj na sredinu 2018. godine, nije iznenađenje, pošto su do sad...
Broj 42, jul-avgust 2017
Sto mladih lidera iz cele Srbije, predstavnika kompanija i studenata različitih fakulteta, okupilo se 26-28. maja na Forumu mladih lidera Srbije 20...
Broj 42, jul-avgust 2017
Kod nas u kompaniji se dosta radi, traže se red i disciplina, poštovanje. Možda nekima smeta što mi tako radimo, ali drugačije ne mogu, jer sam tak...
Broj 42, jul-avgust 2017
Prvi koraci bile su analize, čime raspolažemo i na koji način trošimo energente. Na osnovu pokazatelja praćenja potrošnje i stanja postojeće opreme...
Broj 42, jul-avgust 2017
Veštački med je naneo katastofalnu štetu pčelarstvu. U Gornjoj Trnavi je jedan čovek 80-ih godina počeo da pravi lažni med, ubrzo se udružio i sa k...
Broj 42, jul-avgust 2017
Oko 15 odsto ukupne populacije ne može grejanjem da obezbedi odgovarajuću temperaturu u svojim stanovima, što mereno preko prosečnog broja članova ...
Broj 42, jul-avgust 2017
U trenutku pisanja ovog teksta ne zna se zvanično ko će sastaviti novu vladu i kakav će biti njen sastav. Čak se pomišlja i na nove izbore jer kod ...
Broj 42, jul-avgust 2017
Nikada nije imao dobre ocene u školi, ali zato već 11 godina radi 80 sati nedeljno. Prvi model drona napravio je kad je imao 26 godina u svojoj stu...
Broj 42, jul-avgust 2017
Budžet Beograda težak je 90 milijardi dinara (oko 730 miliona evra). Da li znate kako se troši taj novac? Ako ne znate, ovo je možda kolumna za vas...
Broj 42, jul-avgust 2017
Dugogodišnji sudski postupci i teška naplata potraživanja uvode ozbiljnu pravnu nesigurnost koja ne samo da odvraća ozbiljne strane investitore, ne...
Broj 42, jul-avgust 2017
Ispostavilo se da život piše ne samo drame, već da mu prilično dobro idu i ironije. Tako Beograd 2017. godine ima situaciju u kojoj mu na jednom kr...
Broj 42, jul-avgust 2017
Nakon što je završila Stomatološki fakultet u Beogradu, Biljana Gavrilović odlučila je da medicinsku uniformu zameni vojnom, bar privremeno. Upisal...
Broj 42, jul-avgust 2017
Da li je zaista nekoga iznenadila odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ministarku državne uprave i lokalne samouprave Anu Brnabić predlo...
Broj 42, jul-avgust 2017
Poluuronjiva platforma (semi-submersible) za smeštaj 500 ljudi u stvari je ploveći hotel tj. flotel (floatel/floating hotel), višespratnica na vodi...
Broj 42, jul-avgust 2017
Nekad najprisutniji Rusi, najbogatiji, a kad se all-inclusive napiju, onda i bahati, proredili su posetu nakon pada aviona u Šarm el Šeiku pre neku...
Nema komentara