
Kolumna Biljane Stepanović
U čijem interesu radi vlast?
Broj 50, maj 2018
Zašto je ova vest prošla u medijima toliko nezapaženo: organizovani takozvani „navijači" isterali su policiju sa tribina stadiona? Jednostavno su ...
Broj 50, maj 2018
Branislav Krivokapić
0
Nije lako razumeti nameru zakonodavca koji je za nevezivanje pojasa odredio kaznu od 10.000, a za vožnju auto-putem prosečnom brzinom od 145 kilometara na sat svega 3.000 dinara. U Austriji je kazna za nevezivanje pojasa duplo niža nego u Srbiji, ali vam zato vožnja u alkoholisanom stanju može „olakšati" novčanik čak za 5.900 evra
Izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima Srbije se po visini kazni za najteže saobraćajne prekršaje približila zemljama regiona, a u nekim slučajevima ih je i pretekla. Nesporna je potreba da se bahata vožnja i ugrožavanje bezbednosti učesnika u saobraćaju sankcionišu oštrije nego do sada. Ipak, stiče se utisak da česte izmene propisa pre imaju za cilj povećanje prihoda od naplate kazni za prekršaje čije (ne)poštovanje ima minoran uticaj na bezbednost, nego samo povećanje bezbednosti. Potvrđuje to i nedavno saopštenje Policijskog sindikata Srbije, u kome se javnost obaveštava da su saobraćajni policajci širom Srbije dobili nalog da pišu što više prijava, te da im se određuju norme koje moraju da ispune u toku smene.
S obzirom na to da 70 odsto novca prikupljenog od kazni ide državi, a 30 odsto opštini, akcije saobraćajne policije najizraženije su u mestima gde postoje problemi u popunjavanju lokalnih budžeta. Policijski sindikat pozvao je sve saobraćajne policajce da odbiju da učestvuju u ovakvom kažnjavanju vozača i da rade isključivo po zakonu, „a ne da dodatno oporezuju građane zato što se razni opštinski rukovodioci nedomaćinski odnose prema novcu građana”. Tim pre što su opštine dužne da polovinu novca od kazni uplate lokalnoj policiji, ali se to u praksi retko dešava, pa policija uglavnom sama kupuje papir za štampač, tonere, baterijske lampe itd, navodi se u saopštenju Policijskog sindikata Srbije.
Novine u Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, kao što je smanjenje dozvoljene količine alkohola u krvi vozača sa 0,3 na 0,2 promila i uvođenje automatske kazne zatvora za pojedine prekršaje (vožnja sa više od dva promila alkohola u krvi, preticanje kolone preko pune linije, dva i više prolazaka kroz crveno za manje od deset minuta), apsolutno zaslužuju najširu podršku. Ni podizanje maksimalne kazne na 120.000 dinara za prekršaje kao što su vožnja pod dejstvom alkohola od 1,2 do 2,0 promila, vožnja bez položenog vozačkog ispita, prolazak kroz crveno ako se na pešačkom prelazu nalaze pešaci, velika prekoračenja dozvoljene brzine itd. takođe nije sporno.
Problem je, međutim, sa kaznama za sitnije prekršaje. Nije lako razumeti nameru zakonodavca koji je za nevezivanje pojasa odredio kaznu od 10.000 dinara, duplo veću nego ranije i značajno veću nego u susednim zemljama, a za vožnju auto-putem prosečnom brzinom od 121 do 150 kilometara na sat od svega 5.000 dinara i to bez kaznenih poena. Kako je moguće da je veći prekršaj vožnja od 30 na sat bez vezanog pojasa, nego jurnjava od 100 na sat Ibarskom magistralom?
Kao da je zakonodavcu bilo važnije da pojedinca spasi od njega samog, nego da tog istog pojedinca spreči u ugrožavanju ostalih učesnika u saobraćaju. Ili su se, kao što nagoveštava pomenuto saopštenje Policijskog sindikata, autori zakona rukovodili isključivo budžetskim prihodima, razmišljajući da je bolje „oderati" one koji voze polako, samo zato što nisu vezali pojas, nego trošiti benzin i ostale resurse na jurnjavu sa ljubiteljima „formule 1" koji, ako im se daleko bilo nešto desi, ionako postaju budžetski neinteresantni.
No i ako izbegnu patrole saobraćajne policije, vozačima u Srbiji ne ginu stalno novi nameti. Obavezne zimske gume uvedene su pompezno, kao da živimo u Alpima, a među novitetima smenjuju se nove dozvole, nove tablice, nove takse pri registraciji, pa opet nove tablice za one čija registraciona oznaka sadrži takozvana problematična slova sa kvačicama, plus takođe nedozvoljeni Y i W (dodatni trošak pri registraciji od 5.000 dinara).
Nastavak teksta možete pročitati u 50. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomija".
Broj 50, maj 2018
Zašto je ova vest prošla u medijima toliko nezapaženo: organizovani takozvani „navijači" isterali su policiju sa tribina stadiona? Jednostavno su ...
Broj 50, maj 2018
Kragujevac nije samo radnički grad, neraskidivo decenijama povezan za Zastavu, već i centar preduzetništva u kome postoje poslovni ljudi koji ispis...
Broj 50, maj 2018
Retko ćete naći i pročitati ovako zanimljivu životnu, pa potom i poslovnu priču dostojnu holivudskog zapleta – siromašni dečak iz Kraljeva ode u sv...
Broj 50, maj 2018
Kvalitet materijala koji su pripremali razni „stručnjaci" angažovani od strane samih preduzeća veoma je varirao. Oslanjanje na sama društvena predu...
Broj 50, maj 2018
Inicijalna javna ponuda IPO je prikupljanje kapitala na tržištu u procesu u kom se preduzeće iz društva sa ograničenom odgovornošću konvertuje u ak...
Broj 50, maj 2018
Oslobađajuća presuda Dragoslavu Kosmajcu, koga je i sam predsednik Vučić pominjao kao najopasnijeg narko-bosa čije ime (osim njega) niko ne sme da ...
Broj 50, maj 2018
Dok je sam dolazak Kontinentala nesumnjivo odlična stvar, pre svega za programere čije će plate morati da porastu, vlasnici srpskih IT kompanija su...
Broj 50, maj 2018
Investicija u obrazovanje je najbolja investicija koju roditelj može da pokloni svom detetu, jer obrazovanje je nešto što čoveku ne može niko da od...
Broj 50, maj 2018
Pitanje šta je normalno, a šta ne često je i pitanje konteksta. U Nemačkoj je tako normalno da vam se iznos plate saopštava u bruto iznosu, dok se ...
Broj 50, maj 2018
Javne nabavke u zdravstvu Ako se uzme u obzir da se na javne nabavke u zdravstvu, prema podacima Uprave za javne nabavke, godišnje potroši preko ...
Broj 50, maj 2018
Kakvu sliku o tome koliko podržava ozbiljan rad nezavisnih kontrolnih i regulatornih institucija država šalje u svet, ako godinama i ne razmatra nj...
Broj 50, maj 2018
Ono što sigurno znamo da je stvarnost poslednjih godina prišla Njuzu, a ne obrnuto. I ne samo to. Njuz je u stvarnosti dobio vrlo jaku konkurenciju...
Broj 50, maj 2018
U svim važnim pitanjima međunarodnih odnosa Srbija se već stavila na rusku stranu. Pogledajte izjave njenih zvaničnika, setite se glasanja Srbije u...
Broj 50, maj 2018
Roboti koje pravi inovatorka Simon Gerc (Simone Giertz), sve su samo ne funkcionalni. Kreirati naprave koje ne rade baš najbolje, ali su izuzetne u...
Broj 50, maj 2018
Obrela sam se i na mestu sekretarice u firmi jedne moje prijateljice. Tad sam spoznala da se privatna pojava sa poslovnom nekad i ne podudara. Inač...
Broj 50, maj 2018
Tekuća godina je evropska godina kulturnog nasleđa i prilika da podignemo svest građana Srbije o kulturnom bogatstvu koje baštinimo vekovima i koje...
Broj 50, maj 2018
U srži datog fenomena je strah od sopstvene smrti, objašnjavaju psiholozi u istom novinarskom tekstu. Zbog toga, tvrde, o pokojnicima i menjamo miš...
Nema komentara