
Kolumna Biljane Stepanović
Dobra vest za mlade preduzetnike
Broj 45, novembar 2017
Najzad jedna dobra vest u najavi - može da se desi, mada još ne mora da znači, da će država od sledeće godine početnike u biznisu osloboditi poresk...
Broj 45, novembar 2017
Dijana Ivanov Kadić
0
Ako živite s rizikom od pojave prirodnih katastrofa, a ne preduzimate ništa ili veoma malo u cilju zaštite, vi ugrožavate koncept društvenog razvoja i u domenu energetike, infrastrukture i poljoprivrede. Takođe, svaki ozbiljan strani investitor razmišlja da li je zemlja u koju želi da ulaže rizična s aspekta prirodnih katastrofa. Mnoge od njih odvraća činjenica da je neko područje problematično zbog poplava ili suša. Ukoliko želimo značajno da podignemo nivo odbrane i sigurnosti, nama godišnje treba 90 miliona evra da ulažemo u suštinsku infrastrukturnu zaštitu od poplava
Mi živimo na području koje po svojim klimatsko-meteorološkim, geološkim i morfološkim osobinama nosi velike rizike. Dokaz su bujične poplave kao najčešća prirodna katastrofa. Meteorološka merenja u poslednjih desetak godina su pokazala porast srednje godišnje temperature vazduha i sve duže periode sa uzastopnim tropskim danima kada temperatura prevazilazi 30 stepeni, što za posledicu ima česte suše. Iz tog razloga država bi morala da kreira efikasnu strategiju čija bi primena smanjila posledice klimatskih promena. Nikome više ne sme da bude opravdanje da se statični, višednevni cikloni u Srbiji ne mogu očekivati, naročito imajući u vidu poplave u maju 2014. godine. Sve će biti učestalije pojave ekstremno jakih kiša koje proizvode bujične poplave. Posledice suše takođe dobijaju dramatične razmere. Na primer Vojvodina ima samo šest procenata zemljišta pod šumskom vegetacijom, a optimalno je oko 12 odsto. Za početak bi trebalo napraviti koridore šumskih pojaseva koji su važni jer između ostalog smanjuju efekat gasova staklene bašte, štite plodne površine od eolske erozije, modifikuju mikroklimu, pomažu u očuvanju i obnovi biodiverziteta. Takođe, jako je važno da svi rečni tokovi budu zaštićeni od različitih zagađenja, među kojima je i silno đubre koje građani stalno bacaju.
Svaka kalkulacija oko toga da li novac treba potrošiti na preventivu je suvišna. Godine 2014. Srbija je imala direktnu materijalnu štetu od 1,7 milijardi evra i negativan rast BDP. Dakle, jedan jedini događaj je proizveo ogromne materijalne štete i izazvao smrt više od 50 ljudi. Ukoliko želimo značajno da podignemo nivo odbrane i sigurnosti, nama godišnje treba 90 miliona evra da ulažemo u suštinsku infrastrukturnu zaštitu od poplava. Veliki problem je činjenica da hiljade objekata propada zbog nedostatka novca za održavanje, pogotovo u oblastima brdsko-planinskog regiona, jer su daleko od očiju, van urbanih sredina. Ako živite s rizikom od pojave prirodnih katastrofa, a ne preduzimate ništa ili veoma malo u cilju zaštite, vi ugrožavate koncept društvenog razvoja i u domenu energetike, infrastrukture i poljoprivrede. Takođe, svaki ozbiljan strani investitor razmišlja da li je zemlja u koju želi da ulaže rizična s aspekta prirodnih katastrofa. Mnoge od njih odvraća činjenica da je neko područje problematično zbog poplava ili suša. Ulaganje u preventivu bi moralo da bude društveni prioritet, jer novca ima ali ga treba trošiti namenski.
Mislim da bih mogao da kažem da je zapravo političko pitanje gde odlazi novac namenjen za vodoprivredu odnosno za prevenciju od poplava. Po Zakonu o vodama, država naplati sasvim dovoljno: skoro dvanaest milijardi dinara na teritoriji Republike, od toga šest milijardi u Vojvodini i isto toliko južno od Save i Dunava. U Vojvodini sva naplaćena sredstva ulaze u pokrajinski Fond za vode. S druge strane, „Srbija vode" imaju poslovni plan od svega 1,4 milijarde dinara i tim novcem treba da rešavaju probleme vodoprivrede na skoro 2,5 puta većem prostoru. Dakle, u praksi se novac naplaćuje i nestaje u budžetu, a do vodoprivrede dođe od projektovanih šest do sedam milijardi – svega 1,4 milijarde dinara. Konkretno u Vojvodini se ponašaju odgovorno, a u ostatku države važe neki drugi principi. Jedna zemlja - dva sistema. Odgovor na pitanje gde je novac morao bi da da ministar finansija.
Broj 45, novembar 2017
Najzad jedna dobra vest u najavi - može da se desi, mada još ne mora da znači, da će država od sledeće godine početnike u biznisu osloboditi poresk...
Broj 45, novembar 2017
Bilo je lako naći ljude, ali je teško zadržati ih. U početku je bilo neobično zbog kulturoloških razlika između juga i severa. Ljudi u Belgiji imaj...
Broj 45, novembar 2017
Ovo je priča o tome kako je država sebi dozvolila da izgubi većinsko vlasništvo nad nekadašnjim svetskim gigantom i još uvek izuzetno jakom kompani...
Broj 45, novembar 2017
Potrebna je energična akcija države, kao i menadžmenta kompanije, koja ne sme da se zaustavi samo na planiranom otpuštanju viškova. U suprotnom, ur...
Broj 45, novembar 2017
U 2015. godini je osuđena jedna osoba, a u 2016. godini njih sedam za zloupotrebe u javnim nabavkama. Istovremeno u 2015. godini četvrtina javnih n...
Broj 45, novembar 2017
Građani zaduženi u "švajcarcima" kod domaćih banaka sa inokapitalom veoma su oštećeni i niko im u ovoj državi ne pomaže da ostvare pravo i pravdu, ...
Broj 45, novembar 2017
Kada u Srbiji čujete rečenicu "Radnici Srbije su poniženi", na koje razloge najčešće pomislite? Dobar deo javnosti težak položaj radnika najčešće v...
Broj 45, novembar 2017
U okviru učenja kroz rad đaci srednjih stručnih škola će zarađivati 91 dinar po satu, ali im poslodavac neće plaćati doprinose, niti će imati kome ...
Broj 45, novembar 2017
Bio sam najpre u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj i sva ta mesta nisu bila prava za moj posao. Jednostavno, prve dve nisu bile sigurne države za mene,...
Broj 45, novembar 2017
Ako razmišljate o tome da krenete u proizvodnju i preradu voća i povrća, pre svega ne računajte na neku pomoć države, pogotovu na početku. Naročito...
Broj 45, novembar 2017
Može se štititi slovenački, srpski, leskovački, niški ili beogradski ajvar, samo je pitanje kako će potrošači prihvatiti proizvod bez tradicije. Ta...
Broj 45, novembar 2017
Osnivač internet portala Ventee-Prive.com, pionira takozvane blic prodaje (flash sale) preko interneta, ušao je u preduzetništvo 1985. godine, kada...
Broj 45, novembar 2017
Nikome koga zanima magazin imena „Nova ekonomija" ne treba objašnjavati značaj dobro uređenog lanca prodaje i značaj prodavca u tom lancu. Kao što ...
Broj 45, novembar 2017
Kada radite u svetskoj kompaniji kakva je Metro, važno je da imate snagu globalnog igrača, ali istovremeno morate da delujete lokalno, jer se uprav...
Broj 45, novembar 2017
Grejanje na struju spada među skuplje načine zagrevanja kuća i stanova, naročito ako je izolacija loša. Ovaj vid grejanja je, međutim, i dalje znat...
Broj 45, novembar 2017
Kad privredi nije jasna neka zakonska odredba, mora da traži i da se osloni na mišljenja nadležnog ministarstva. Ova mišljenja, međutim, nisu obave...
Broj 45, novembar 2017
Ovde odavno vlada takozvana teorija šimšira. Čim neko štrči, bude posečen. Ne prihvataju se različitost i sloboda, aktuelan je delikt mišljenja. Mo...
Broj 45, novembar 2017
Ovogodišnja Nobelova nagrada iz ekonomije, koja je pripala Ričardu Taleru, zainteresovala je javnost za disciplinu koja je već neko vreme aktuelna ...
Broj 45, novembar 2017
Naučnici tvrde da stariji roditelji na DNK svoje dece zapisuju i svoje stečene navike, što je potpuno novo polje istraživanja kojim se bavi epigene...
Broj 45, novembar 2017
Da ne padnete u nesvest od nedostatka vazduha, iskoristićete pogodnost sedenja na eksponatima. To je idealna prilika da odahnete i pažnju preusmeri...
Broj 45, novembar 2017
Pošto svi znamo ko je najzaslužniji za konačno otvaranje Muzeja savremene umetnosti, kao i za sve ostalo, postavlja se pitanje zašto je pokušaj da ...
Nema komentara